Prekršajno pravo kao posebna grana prava ima svoje specifičnosti koje u konačnici rezultiraju kompleksnošću normiranja prekršaja. U tom kontekstu prije svega imamo na umu: -veliki broj propisa, koji implicira i veliki broj prekršaja koji se potencijalno svakodnevno mogu naći na odlučivanju, kako prvostupanjskih sudova, tako i Visokog prekršajnog suda RH, kao žalbenog suda,
-različite kategorije propisa (uredbe EU, zakoni, pravilnici, naredbe, uredbe, odluke jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave (primjerice: odluke o komunalnom redu)),
-različite kategorije ovlaštenih tužitelja (općinski državni odvjetnik (univerzalni tužitelj), tijela državne uprave (Državni inspektorat, policijska tijela, carinska tijela, inspekcije ministarstava), pravne osobe s javnim ovlastima (primjerice: neovisne regulatorne agencije (HANFA, HAKOM)), oštećenici tužitelji (primjerice: HDS-ZAMP),
-prekršajne postupke, osim suda, ovlaštena su voditi i određena tijela državne uprave (Carinska uprava, Porezna uprava, Financijski inspektorat RH, lučke kapetanije i voditelj prekršajnog postupka za prekršaje u području civilnog zrakoplovstva),
- propisana visina kazni i modaliteti propisivanja kazni (primjerice u postotku, još uvijek propisivanje novčanih kazni u DEM),
-učestale i višekratne novele propisa, odnosno donošenje novih propisa, a što u osnovi za posljedicu ima sljedeće probleme: utvrđivanje pravnog kontinuiteta prekršaja, primjena blažeg propisa te utvrđivanje ovlaštenog tužitelja i stvarne nadležnosti za vođenje prekršajnog postupka,
-blanketni zakonski opisi, odnosno veliki broj propisanih prekršaja ima blanketni zakonski opis za čije oblikovanje je, dakle, bitan sadržaj nekog podzakonskog akta, u pravilu pravilnika i naredbi (primjerice pojedini prekršaji iz Zakona o veterinarstvu), odnosno Uredbi (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća (primjerice većina prekršaja iz Zakona o informiranju potrošača o hrani) ili odluke jedinice lokalne samouprave (primjerice pojedini prekršaji iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti), a što od prekršajnih sudaca iziskuje dodatni napor radi utvrđivanja bitnih obilježja terećenog prekršaja, kao i što od ovlaštenih tužitelja zahtijeva pravilno i potpuno sastavljanje činjeničnog opisa sadržanog u optužnom aktu, a o čemu će više biti govora u nastavku ovog teksta, gdje izlažemo primjere iz sudske prakse.
2. Primjeri odluka Visokog prekršajnog suda RH
U konkretnom predmetu prvostupanjskom presudom proglašen je krivim okrivljenik i oslobođen od kazne, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. podstavka 5. i stavka 3. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti. U povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud RH (dalje: VPSRH) svojom odlukom (broj: Gž-224/2020 od 29. rujna 2021.) preinačio je pobijanu presudu i temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (dalje: PZ) okrivljenika oslobodio od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. podstavka 5. i stavka 3. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
U obrazloženju drugostupanjske odluke navodi se u bitnome da je u ovom predmetu počinjena povreda odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. PZ-a na štetu okrivljenika, jer djelo okrivljenika nije prekršaj. Naime, ističe se da je okrivljenik prvostupanjskom presudom proglašen krivim da je dana…u njegovom poslovnom prostoru u … utvrđeno da tijekom uporabe nije osigurao obavljanje pregleda opreme pod tlakom visoke razine opasnosti, odnosno da za šest ronilačkih boca s pripadajućim tlačnim sklopom nije posjedovao dokumentaciju kao valjan dokaz o obavljenom pregledu po ovlaštenom tijelu kojim se odobrava uporaba u propisanom roku, čime da je počinio iz članka 22. stavka 1. podstavka 5. i stavka 3. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.
Nadalje, VPSRH naglašava da je prekršajnom odredbom članka 22. stavka 1. podstavka 5. i stavka 3. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti propisano kažnjavanje fizičke osobe obrtnika ako ne postupi sukladno propisima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, a da, međutim, iz činjeničnog opisa djela navedenog u izreci pobijane presude, ne proizlaze njegova zakonom propisana obilježja jer nedostaje naziv propisa sukladno kojem okrivljenik nije postupio, odnosno u konkretnom slučaju nije naveden Pravilnik o pregledima i ispitivanjima opreme pod tlakom ("Narodne novine" br. 27/17.), kojim su propisane obveze okrivljenika u odnosu na opremu pod tlakom visoke razine.
Slijedom navedenoga, kako izreka pobijane presude ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 22. stavka 1. podstavka 5. i stavka 3. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, VPSRH je, u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, po pravilnoj primjeni zakona, pobijanu presudu preinačio, na temelju članka 207. PZ-a, i okrivljenika zbog prekršaja za koji se optužuje, na temelju članka 182. točke 1. PZ-a, oslobodio od optužbe.
U drugom konkretnom predmetu prvostupanjskom presudom proglašen je krivim okrivljenik zbog prekršaja iz članka 158. stavka 1. točke 6. Zakona o veterinarstvu i kažnjen novčanom kaznom. Prihvaćanjem kao osnovane žalbe okrivljenika, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, VPSRH je svojom odlukom (broj: Gž-969/2018 od 26. svibnja 2021.) preinačio pobijanu presudu i temeljem članka 182. točke 1. PZ-a okrivljenika oslobodio od optužbe da bi počinio prekršaj iz čl.158. stavka 1. točke 6. Zakona o veterinarstvu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
U obrazloženju drugostupanjske odluke navodi se u bitnome da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. PZ-a na štetu okrivljenika jer djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude nije prekršaj, a kako to opravdano ističe žalitelj. Naime, ističe se da je prvostupanjski sud proglasio krivim okrivljenika da od 28. srpnja 2017. do 4. siječnja 2018. kada je preuzeo brigu o psu…, mješancu, muškog spola, crne boje, oštenjenom 1. listopada 2011., broj mikročipa…, datum čipiranja…, broj putovnice…, kao sin pokojne vlasnice psa…, nije cijepio psa protiv bjesnoće, koji je zadnji put cijepljen 27. lipnja 2013., a pas je 7. prosinca 2017. ugrizao …, te je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu radi prekršaja iz članka 158. stavka 1. točke 6. Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine" br. 82/13., 148/13.).
Nadalje, VPSRH naglašava da je člankom 158. stavkom 1. točkom 6. citiranog Zakona, propisano da će se novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba, ako ne poštuje obvezu provedbe mjera otkrivanja, nadziranja, sprječavanja pojave i širenja, kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja i zoonoza koje za tekuću godinu propisuje ministar, odnosno ako postupi protivno odredbama propisa iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, te da je člankom 17. stavkom 1. citiranog Zakona propisano je da mjere otkrivanja, nadziranja, sprječavanja pojave i širenja, kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja i zoonoza, u skladu s epidemiološkim stanjem i razinom ugroženosti, krajem svake tekuće godine za sljedeću godinu naredbom propisuje ministar, a da, međutim, iz činjeničnog opisa radnje prekršaja sadržane u podnesenom optužnom aktu, kao i iz činjeničnog opisa djela navedenog u izreci pobijane presude, ne proizlaze njegova zakonom propisana obilježja jer nedostaje naziv provedbenog propisa, odnosno, na temelju koje naredbe je propisana obaveza cijepljenja psa, odnosno, u konkretnom slučaju nije navedena Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2017. godini ("Narodne novine" br. 5/17.), a točkom II.2. stavkom 2. citirane Naredbe propisana je obveza koji psi i u kojem roku moraju biti cijepljeni (psi stariji od tri mjeseca moraju, jednom godišnje, biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci).
Imajući u vidu činjenični opisa djela sadržan u izreci pobijane presude, ocjena je VPSRH kako u istom nije naveden provedbeni propis u kojem je propisana obveza konkretno cijepljenje psa, koju obvezu okrivljenik nije poštovao kao bitno obilježje djela, pa je prvostupanjski sud povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika, a na što ovaj Sud pazi i po službenoj dužnosti.
Slijedom navedenog, kako iz izreke prvostupanjske presude ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 158. stavka 1. točke 6. Zakona o veterinarstvu, to je VPSRH, prihvaćajući žalbu okrivljenika, a postupajući i po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođen optužbe.
3. Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (broj: Kzz 30/2021 od 14. listopada 2021.)
U konkretnom slučaju pravomoćnom presudom općinskog suda proglašen je krivim okrivljenik zbog prekršaja iz članka 154. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje: ZOSPC) te mu je izrečena novčana kazna.
Protiv prethodno navedene presude općinskog suda Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. PZ-a u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZOSPC-a.
Svojom presudom broj: Kzz 30/2021 od 14. listopada 2021. VSRH presuđuje da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan, te u bitnome utvrđuje da je pravomoćnom presudom općinskog suda u prekršajnom postupku protiv okrivljenika..., zbog prekršaja iz članka 154. stavka 4. ZOSPC-a („Narodne novine“ br, 67/08., 74/11., 80/13., 92/14. i 64/15.) povrijeđena odredba čl. 196. toč. 1. PZ-a u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZOSPC-a, pa se pobijana presuda preinačuje na način da se okrivljenik…na temelju članka 182. točke 1. PZ-a oslobađa od optužbe da bi:
„20. lipnja 2017. godine u 12,55 sati, na autocesti ..., ...., naplatna postaja K., kao vlasnik obrta Autoprijevoznički obrt „B.“ u svojstvu vozača sudjelovao u prometu na cestama i obavljao javni prijevoz, teretnim automobilom reg. oznake ..., kojem je bilo pridodano priključno vozilo reg. oznake ..., a da je izvršenim nadzorom osovinskog opterećenja, dozvoljene mase i dimenzija vozila od strane djelatnika „H. c.“ d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, mjerenjem vagama marke „HAENNI“ u stanju mirovanja na vodoravnoj podlozi utvrđeno prekoračenje ukupne mase skupa vozila za 5,55 tona, te prekoračenja dopuštenog osovinskog opterećenja na 3./4./5. trostrukoj osovini za 5,65 tona, dakle, kao fizička osoba-obrtnik opteretio svoje vozilo iznad najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog opterećenja, čime da bi počinio prekršaj iz čl. 154. st. 1., kažnjiv po čl. 154. st. 4. ZOSPC.“
U obrazloženju navedene presude navodi se da prema odredbi članka 154. stavka 1. ZOSPC-a, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, proizlazi da se prekoračenje dopuštene mase ili osovinskog opterećenja vozila u prometu na cesti može utvrđivati na temelju posebnog propisa, upisa u prometnu dozvolu ili osobine ceste utvrđene prometnim znakom, „dakle da se radi o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela.“, a da je iz stanja spisa i obrazloženja pobijane presude „razvidno da se radilo o kršenju članka 13. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama („Narodne novine“ br. 85/16. i 24/17. - dalje Pravilnik) što je izostalo u činjeničnom opisu djela, a k tome je i zakonski opis djela ostao manjkav.“.
Budući da u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden blanketni propis-Pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, to VSRH zaključuje da je u pravu državni odvjetnik da je na taj način ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. PZ-a jer inkriminirano djelo za koje se vodio postupak nije prekršajno djelo, pa je slijedom navedenog, na temelju članka 513. stavka 1. ZKP-a u vezi s člankom 220. stavkom 2. PZ-a odlučeno kao u izreci.
Željko Kudrić, dipl.iur.