Hrvatski sabor je 01.10.2021. većinom glasova, u prvom jesenskom glasovanju, donio Zakon o elektroničkim medijima. U ovom članku donosimo pregled najvažnijih novina koje donosi Zakon.
Rad elektroničkih medija uređen je odredbama Zakona o elektroničkim medijima ("Narodne novine" br. 153/09., 84/11., 94/13. i 136/13. - ispravak) koji se nije značajnije mijenjao od 2009. godine, dok su se tehnologije u emitiranju programa značajno promijenile, Zakona o medijima („Narodne novine“, br. 59/04., 84/11. i 81/13.) i Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (u daljnjem tekstu: Direktiva 2010/13/EU) koja je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/1808), te se novim Zakonom u nacionalno zakonodavstvo unose odredbe Direktive (EU) 2018/1808. Cilj Direktive je proširiti audiovizualna pravila na platforme za dijeljenje video sadržaja, kao i na audiovizualni sadržaj koji se dijeli na određenim uslugama društvenih medija, uvesti fleksibilnost ograničenja primjenjivih na televiziju, ojačati promidžbu europskog sadržaja, zaštititi djecu i učinkovitije suzbiti govor mržnje te ojačati neovisnost nacionalnih regulatornih tijela.
Zakonom se jamči sloboda izražavanja i puna programska sloboda elektroničkih medija te se odredbe Zakona ne mogu tumačiti na način da daju pravo na cenzuru ili ograničenje prava slobode govora i izražavanja misli. Državna tijela i njihovi predstavnici, političke stranke te sindikati i različite interesne skupine ne smiju utjecati na nakladnika televizije ili radija glede stvaranja programa.
Zakon određuje da je djelatnost objavljivanja programa djelatnost od javnog interesa kojom se postižu ciljevi i vrijednosti koji su važni za državu: ostvarivanje prava na javno informiranje i na obaviještenost svih građana Republike Hrvatske, zaštitu hrvatskog jezika, očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, zaštita djece i mladeži, djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, poticanje kulturnog stvaralaštva, razvoj obrazovanja, znanosti, umjetnosti i sporta, zaštita prirode, okoliša i ljudskog zdravlja te poticanje medijske pismenosti.
Radijski i televizijski programi ne smiju sadržavati poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualne orijentacije ili državljanstva, kao ni sadržaje koji izazivaju na počinjenje terorističkoga kaznenog djela.
Radijski i televizijski nakladnici moraju neprekidno i progresivno učiniti usluge dostupnijim osobama s invaliditetom te javne informacije u hitnim slučajevima koje se pružaju putem audiovizualnih medijskih usluga (npr. tijekom prirodnih katastrofa) moraju biti dostupne osobama s invaliditetom.
Posebna pozornost se daje zaštiti maloljetnika, tako da je zabranjeno oglašavanje iskorištavanja dječjeg neiskustva ili lakovjernosti i povjerenja u odrasle ili neopravdanog pokazivanja maloljetnika u opasnim situacijama. Radijski i televizijski nakladnici su dužni osigurati da programi, koji bi mogli „narušiti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika”, budu dostupni samo na način koji osigurava da ih maloljetnici obično ne čuju ni ne vide, odabirom odgovarajućeg vremena za emitiranje, alata za provjeru starosti ili drugih tehničkih mjera razmjernih potencijalnoj šteti. Nasilje i pornografija su podvrgnuti najstrožim mjerama. Platforme za dijeljenje videozapisa moraju uspostaviti mjere za zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja, u dječjim programima je zabranjeno plasiranje proizvoda te se smatra neprimjerenim oglašavati u tim programima hranu i pića s visokim udjelom masti, soli i šećera. Novost je da pružatelji usluga platformi za dijeljenje videozapisa moraju poduzeti odgovarajuće mjere zaštite maloljetnika od sadržaja koji bi mogao utjecati na njihov fizički, mentalni ili moralni razvoj i opće javnosti, od poticanja na nasilje ili mržnju ili javnog izazivanja da počine terorističko kazneno djelo. Pružatelji usluga platforme za dijeljenje videozapisa imaju iste obveze kao i pružatelji audiovizualnih usluga u pogledu oglašavanja i drugih ograničenja sadržaja, uzimajući u obzir ograničenu kontrolu koju mogu vršiti nad oglašavanjem na svojim platformama.
Oglašavanje i teletrgovina moraju biti lako prepoznatljivi i razlikovati se od uredničkog sadržaja te ne smiju koristiti podsvjesne tehnike, dovoditi u pitanje ljudsko dostojanstvo, uključiti ili promicati diskriminaciju, poticati ponašanje koje šteti zdravlju ili sigurnosti te poticati ponašanje koje uvelike šteti zaštiti okoliša. Zabranjuje oglašavanje cigareta i drugih duhanskih proizvoda, uključujući elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje, alkoholnih proizvoda usmjereno posebno na maloljetnike ili poticanje neumjerene potrošnje, oglašavanje lijekova koji se izdaju na recept i liječenje te kod oglašavanja igra na sreću treba naglasiti na izazivaju ovisnost. Radijski i televizijski programi imaju veću fleksibilnost tijekom vremena oglašavanja, s novim ograničenjem od 20 % u razdoblju između 6 i 18 sati i u razdoblju između 18 i 24 sata te moraju imati najmanje 30 % udjela europskih djela u svojim katalozima i osigurati isticanje takvih djela.
Kako bi se zaštitio hrvatski kulturni identitet povećana je kvota hrvatske glazbe i hrvatskih audiovizualnih djela te je propisano da udio vlastite proizvodnje koji u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna te od 15. prosinca do 15. siječnja mora iznositi najmanje 15 % tjednog vremena objavljivanja svakoga programa nakladnika televizije, a od toga najmanje 50 % između 16 i 22 sata, a u razdoblju od 16. rujna do 14. prosinca te od 16. siječnja do 14. lipnja udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 25 % tjednog vremena objavljivanja svakog programa nakladnika televizije, a od toga najmanje 50 % između 16 i 22 sata. Udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 30 % tjednog vremena objavljivanja svakog radijskog programa nakladnika radija. Hrvatska audiovizualna djela su djela koja su izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku ili djela namijenjena nacionalnim manjinama na njihovim jezicima, kao i djela hrvatske kulturne baštine. Hrvatskim audiovizualnim djelima smatraju se igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, eksperimentalni filmovi, multimedijski i transmedijski projekti, televizijske serije i filmovi, čiji je producent ili koproducent državljanin Republike Hrvatske, odnosno, pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registrirana za proizvodnju audiovizualnih djela te u kojemu je redatelj državljanin Republike Hrvatske ili je sudjelovanje hrvatskih autora, glumaca i drugih hrvatskih umjetnika i djelatnika i/ili hrvatskoga kapitala od većeg značenja. Europska djela su djela koja potječu iz država članica Europske unije te nakladnik televizije mora postići da europska djela čine većinski udio njegovog objavljenog programa na godišnjoj razini, a od čega barem polovina moraju biti hrvatska audiovizualna djela. Također djela europskih neovisnih proizvođača u godišnjem programu moraju iznositi najmanje 10 % vremena, dok djela hrvatskih neovisnih proizvođača moraju iznositi najmanje 5 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili obavljanjem djelatnosti.
Zakon donosi promjene vezano za transparentno iskazivanje vlasničke strukture nakladnika televizije i radija, za narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te tako u slučaju da udio jednog pružatelja medijskih usluga u ukupnim godišnjim prihodima od obavljanja djelatnosti dosegnu udio od 40% u udjelu svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija smatrat će se da taj pružatelj ima dominantnu ulogu na tržištu te da dolazi do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te ne može uz postojeće stjecati nove udjele niti mu Vijeće za elektroničke medije može dati novu koncesiju ili dopuštenje.
Kada su u pitanju komentari koje je generirao korisnik (pitanje koje je izazvalo najveću buru u javnosti), to je riješeno na način da će se korisnici morati registrirati te će ih nakladnici na jasan i lako uočljiv način upozoriti na pravila komentiranja i kršenje propisanih odredaba, pa odgovornost za komentare neće ići na nakladnike, nego na one koji krše zakone.
Zorica Stojanović, mag. iur.
