Uvodno je potrebno istaknuti kako je dana 28. prosinca 2019. stupio na snagu najnoviji, treći po redu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (objavljen u "Narodnim novinama" br. 125/19.). Uz ostalo, člankom 2. tog Zakona, a radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti izmijenjena je odredba članka 3. stavka 1. Zakona o gradnji kojima se određuju pojmovi korišteni u pojedinim odredbama Zakona, tako da se dodaju novi pojmovi, između ostalog i pojmovi energetski certifikat i metodologija provođenja energetskog pregleda zgrade, a također dopunjen je pojam energetsko svojstvo zgrade. Tako je sada u odredbi članka 3. stavka 1. točki 3. Zakona o gradnji pojam energetski certifikat definiran kao certifikat iz kojega je vidljivo energetsko svojstvo zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunato u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrade. Inače, energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [kWh/(m2·a)] u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrade.
U svojim odredbama Zakon o gradnji ne daje definiciju pojma samostalne uporabne cjeline zgrade, no u Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju ("Narodne novine" br. 88/17.) pojam samostalna uporabna cjelina zgrade se definira kao stan odnosno apartman, poslovni prostor i slično unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno korištenje.
Energetski certifikat izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje određenih unutarnjih klimatskih uvjeta u skladu s njezinom namjenom, osim za:
1. zgradu koja se koristi za održavanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti
2. privremenu zgradu čiji je rok uporabe dvije godine ili manje, industrijsko postrojenje, radionicu i nestambenu poljoprivrednu zgradu s malim energetskim potrebama
3. stambenu zgradu koja se koristi manje od četiri mjeseca godišnje
4. slobodnostojeću zgradu s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m2.
Dakle, energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, a važi deset godina od dana njegova izdavanja.
Materijalne odredbe članka 24. stavka 2. Zakona o gradnji propisuju vlasniku zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela slijedeće obveze:
1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat
2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju
3. energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga
4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade.
Isto tako, u stavku 4. istog članka propisana je i obligacija za ovlaštenog posrednika u prometu nekretnina, pa je tako propisano da je isti obvezan u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.
Kako vidimo u prethodno navedenim odredbama se spominje pojam „mediji“, no Zakon o gradnji u svojim odredbama ne daje definiciju toga pojma, pa ističemo da bi u tom dijelu bile relevantne odredbe Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04., 84/11. i 81/13.) i Zakona o elektroničkim medijima ("Narodne novine" br. 153/09., 84/11., 94/13. i 136/13.). Također, možemo istaknuti kako je Ministarstvo kulture u svojoj svojevrsnoj „bilješki“ zaključilo da portali koji su namijenjeni isključivo oglašavanju nisu mediji.
U tom kontekstu bitno je istaknuti da je odredbom članka 156. stavka 3. Zakona o gradnji propisano da nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na obveze iz članka 24. stavaka 2. i 4. provodi inspekcija nadležna za trgovinu, a ako se u nadzoru utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon, ta inspekcija, sukladno članku 160. stavku 2. tog Zakona, ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog. Prema odredbama članka 5. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" br. 115/18. – stupio na snagu 1. travnja 2019.) inspekcijske poslove u području trgovine sada obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata, dok su ranije za nadzor obavljanja trgovine bila nadležna carinska tijela.
Prekršajnim odredbama članka 171. stavka 1. Zakona o gradnji propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna osoba kao vlasnik zgrade ako:
…
4. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezina posebnog dijela prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing (članak 24. stavak 2. podstavak 1.)
5. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga ne preda energetski certifikat ili njegovu fotokopiju (članak 24. stavak 2. podstavak 2.)
6. u oglasima za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing koji se objavljuje u medijima ne izrazi energetsko svojstvo zgrade ili njezina posebnog dijela (članak 24. stavak 2. podstavak 4.)
Za iste prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se vlasnik zgrade fizička osoba (stavak 2.).
Također, odredbom članka 171. stavkom 3. Zakona o gradnji propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna osoba ovlašteni posrednik u prometu nekretnina ako u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup koji se objavljuje u medijima ne navede energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela (članak 24. stavak 4.), dok će se za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit ovlašteni posrednik u prometu nekretnina fizička osoba (stavak 4.).
Međutim, iz prethodno navedenog proizlazi da odredbama Zakona o gradnji nije prekršajno sankcionirano ne postupanje po obvezi iz članka 24. stavka 2. podstavka 3. istog Zakona prema kojoj je vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga.
U konkretnom prekršajnom predmetu okrivljenik je prvostupanjskom presudom proglašen krivim i temeljem članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona (dalje: PZ) oslobođen od kazne, zbog prekršaja iz članka 171. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. podstavkom 2. (sada podstavak 4.) Zakona o gradnji. Protiv te presude tužiteljica Carinska uprava je podnijela žalbu zbog odluke o kazni, navodeći u bitnome da u ovom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od kazne. Prihvaćajući žalbu tužiteljice žalbeni sud je drugostupanjskom presudom preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni na način da je za isto djelo okrivljeniku, uz primjenu članka 37. PZ-a, izrekao novčanu kaznu od 3.0000,00 kuna. U obrazloženju drugostupanjske presude se navodi da je za predmetni prekršaj propisana novčana kazna vlasniku zgrade fizičkoj osobi u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna, pa iako je prvostupanjski sud utvrdio da okrivljenik nije ranije prekršajno kažnjavan, te da je nakon počinjenja prekršaja predmetni propust otklonio, odnosno da je pribavio energetski certifikat za zgradu koja je u njegovom vlasništvu i za koju je započeo postupak prodaje, po ocjeni ovog suda opravdano žalitelj ukazuje da u ovom slučaju nije bilo mjesta primjeni članka 38. stavak 2. točka 2. PZ-a i oslobađanju okrivljenika od kazne, tim više što je prekršaj počinjen 1.10.2018., a energetski certifikat ishođen 1.3.2019., dakle s velikim zakašnjenjem. Stoga je valjalo prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačiti pobijanu presudu i okrivljeniku izreći novčanu kaznu, ali imajući u vidu navedene utvrđene olakotne okolnosti od strane prvostupanjskog suda, ona je izrečena ispod donje granice propisane kazne za predmetni prekršaj, a u uvjerenju da će se i tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja i okrivljenik ubuduće kloniti činjenja prekršaja.
Umjesto posebnog zaključka istaknut ćemo da prema ranije spomenutom Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, kao provedbenom propisu Zakona o gradnji, energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, rok važenja certifikata, podatke o osobi koja je izdala i izradila energetski certifikat, podatke o osobama koje su sudjelovale u izradi energetskog certifikata, oznaku energetskog certifikata, podatke o termotehničkim sustavima, energetske potrebe zgrade, podatke o korištenju obnovljivih izvora energije, prijedlog mjera, detaljnije informacije i objašnjenje sadržaja energetskog certifikata. Prema istom Pravilniku stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G (A+, A, B, C, D, E, F, G), s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
Željko Kudrić, dipl.iur.
