Najavljene promjene u oporezivanju poreza na dohodak od 1.1.2020.

S 1. siječnja 2020. godine najavljene su promjene u oporezivanju poreza na dohodak. Te će promjene, najavljuju iz Vlade, najviše ići u korist mladih zaposlenih osoba, no ni poslodavci neće ostati zakinuti. Članak obrađuje pozitivne i negativne aspekte ove promjene, prvenstveno analizirajući blagodati tih promjena sa stajališta mladih zaposlenih osoba do navršene 30 godine života.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16., 106/18., dalje: ZPD) predlaže se uvođenje olakšice mladim zaposlenim osobama do navršene dobi od 30 godina. Olakšice bi značile oslobođenje plaće od poreza na dohodak, a njima bi se koristile osobe dviju skupina: mladi do 25 godina, te mladi od 25 do 30 godina.

Mladima do 25 godina obveza poreza na dohodak utvrđena po osnovi nesamostalnog rada umanjit će se za 100%, što znači da će mladi zaposlenici do 25 godina starosti biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Mladim osobama od 25 do 30 godina obveza poreza na dohodak utvrđena od nesamostalnog rada umanjit će se za 50%. Navedena umanjenja bit će moguće koristiti do visine porezne osnovice od 360.000,00kn.

Iako se ova mjera najavljuje kao rješenje za ostanak mladih u Hrvatskoj, pitanje je koliko će mladi osjetiti ovo porezno rasterećenje. Važno je napomenuti kako promjena u isplatama plaća neće biti do polovice 2021. godine, a evo i zašto. Najavljeno umanjenje poreza neće se od 1.1.2020. godine obračunavati na mjesečnoj razini, već na godišnjoj osnovi. Navedeno znači da mladima neće biti isplaćivana veća neto plaća svaki mjesec, već će im godišnje biti obračunavan povrat poreza, a taj će iznos dobivati svake iduće godine za prethodnu godinu. Dakle, ukoliko promjena stupi na snagu s 1. siječnja 2020., mladi će tek u kolovozu 2021. godine osjetiti pogodnost ove olakšice. Postavlja se pitanje koliko je ova promjena zanimljiva mladim ljudima, te može li čekanje na povrat poreza u sklopu poreznog rasterećenja, zadržati mlade ljude u Hrvatskoj

U nastavku prikazujemo tri primjera: plaća obračunata bez korištenja olakšice za mlade, plaća obračunata bez poreza mladim osoba do 25 godina, te s 50% poreza mladima od 25 do 30 godina. Izračun je rađen uz primjenu osobnog odbitka od 3.800,00 kn te visine prireza od 18% te je rađen na primjeru bruto plaće u visini od 6.842,63 kn.

Prikaz 1 – plaća obračunata bez korištenja olakšice za mlade

Navedeni izračun prikazuje način obračunavanja plaće bez korištenja olakšice. Na bruto iznos od 6.842,63 kn obračunat je porez i prirez u visini od 474,11 kn. Radnik na temelju navedenog ostvaruje plaću u iznosu od 5.000,00 kn neto.

Prikaz 2 - plaća obračunata bez poreza mladim osoba do 25 godina

U prikazu 2 porez i prirez nisu obračunati, pa bi tako mladima do 25 godina, od iduće godine neto porastao za 474,11 kn odnosno ukupan neto iznosio bi 5.474,11 kn.

Prikaz 3 – plaća obračunata s 50% poreza za mlade od 25 – 30 godina

U posljednjem je prikazu obračunato 50% poreza i prireza, koji iznose 237,06 kn. Temeljem navedenog, mladima od 25 do 30 godina, neto iznos bi bio 5.237,06 kn.

S obzirom da će se umanjenje poreza obračunavati na godišnjoj osnovi, kroz povrat poreza, mladi na ove iznose neće moći računati kroz cijelu 2020. godinu te će im neto iznosi ostati jednaki trenutnima. Ipak, 2021. godina sa sobom će im donijeti iščekivane svote na računu. Onima do 25 godina starosti bit će isplaćeni iznosi od 5.689,32 kn dok će mladima od 25 do 30 godina povrat poreza iznositi 2.844,72 kn.

Jasno je da će osobe s većim plaćama moći očekivati i veće povećanje plaće, pa će tako primjerice mladoj osobi do 25 godina koja zarađuje 7.000,00 kn neto, povećanje biti za 1.264,29 kn, a onima od 25 do 30 godina plaća će se povećati za 632,15 kn.

Svi prethodni primjeri temeljeni su na prirezu 18% (za Grad Zagreb, s najvećim prirezom u Republici Hrvatskoj), no tu se otvara pitanje povećanja plaća svih ostalih mladih osoba, koje su zaposlene u gradovima s manjim stopama prireza. S obzirom da su te osobe plaćale manje prireza, očekivano je da će njima manje porasti plaća. Tako će na primjer, mladoj osobi koja je zaposlena u gradu sa 10% prireza i ima plaću 5.000,00 kn neto, plaća porasti za 432,00 kn, odnosno za 216,00 kn za mlade od 25 do 30 godina.

Također je važno spomenuti obračunavanje plaće za mlade koji na sebe imaju prijavljeno jedno dijete. Porez i prirez se ne plaćaju do 5.500,00 kn tako da bi mladi do 25 godina sa neto plaćom od 6.000,00 kn, prirezom 18% i prijavljenim jednim djetetom, dobivali 177,00 kn veću plaću dok bi druga skupina mladih dobivala plaću veću za 89,00 kn.

Nažalost, postoje i oni koji neće osjetiti ovu olakšicu, a to su svi oni koji zarađuju do 3.800,00 kn neto.

Sigurno je da će se svaka mlada osoba razveseliti većem iznosu na svom računu. No, što sve objektivno uočavamo gledajući širu sliku opisanih najavljenih promjena ZPD-a? Hoćemo li tada vidjeti samo pozitivne strane ili ćemo naići i na neke koje nam se neće toliko svidjeti?

Krenimo od načina obračunavanja, koji će se, kako je ranije spomenuto, voditi na godišnjoj, umjesto na mjesečnoj razini. Pokušat ćemo rezimirati sve pozitivne i negativne strane koje nam donosi ovaj način obračunavanja.

Naime, danas je sve češći slučaj odvajanja mladih ljudi od roditelja, u potrazi za osamostaljenjem. Također znamo da ti isti mladi ljudi nemaju mogućnost kupovine nekretnine, već moraju živjeti u iznajmljenim stanovima te ih dijeliti sa strancima u cilju uštede na mjesečnim troškovima. Tu u fokus dolazi jedna negativna strana godišnjeg načina obračuna poreza na dohodak -a to je da mladi zaposleni neće imati veća primanja na mjesečnoj razini te samim time neće imati veću kreditnu sposobnost. Također, bit će lišeni veće osnovice kod obračuna za bolovanje ili kod obračuna naknade za godišnji odmor. Sve navedeno nekima i nije bitno, dok će neki biti zadovoljniji kada odjednom dobiju koliko–toliko pozamašnu svotu, te ju usmjere na štednju, ulaganja ili slično.

Ono što se apsolutno ističe i što je glavni fokus ove mjere jesu godine. Mladi će s veseljem pozdraviti ovu mjeru, no što je sa drugim zaposlenim osobama koje prelaze dobnu granicu od 30 godina? Postoji velika mogućnost da će drugi zaposlenici donošenje ove mjere shvatiti kao dobnu diskriminaciju, što i ne čudi, jer u slučaju gdje dva djelatnika rade isti posao, a imaju različitu plaću samo na temelju godina, ne čini se pravedno. Dapače, takva mjera može dovesti i do pada motivacije drugog djelatnika koji se osjeća diskriminirano i destimulirano.

Vrlo bitna stvar, koja nije promišljena i uzeta u obzir prilikom uvođenja ove mjere, jest ta da se ovom mjerom povećava rizik odlaska ljudi iz Hrvatske koji su zreliji i imaju više radnog iskustva. Naime, pitanje je što će se dogoditi sa svim tim mladim ljudima koji su nekoliko godina uživali u povlasticama svojih godina, uz to se gradili, razvijali i na kraju su i sami postali kvalitetna radna snaga? Koji će biti njihov potez kada prijeđu dobnu granicu potrebnu za iskorištavanje mjera? Hoće li se onda i oni odlučiti na odlazak iz zemlje ili će ipak ostati u Hrvatskoj? To su pitanja o kojima vrijedi razmišljati, jer, moramo biti svjesni da su ove su mjere kratkotrajne i možda će uspjeti zadržati mlade određeno vrijeme, ali ne i zauvijek.

Uz navedene promjene koje su se odnosile na mlade zaposlene, najavljene su i one koje će ići i u korist poslodavaca. S obzirom na to da će se od 1.1.2020. godine u neoporezive primitke ubrajati dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje za djelatnika, poslodavac će korištenjem istih moći povećati plaću radniku, a da pritom nema dodatnog poreznog tereta. Budući da je korištenje ove olakšice prepušteno na izbor poslodavcu, postavlja se pitanje koliko će njih to zapravo i iskoristiti.

Kao što je već spomenuto i kao što je to već svima dobro poznato, Hrvatska se nalazi pred velikim problemom odlaska mladih ljudi, koji nakon školovanja, svoju priliku za bolju zaradu i bolji način života, nalaze u drugim zemljama, što Europe, što svijeta. Tako se zadnjih desetak godina, veliki broj mladih, bez obzira o kojem stupnju obrazovanja je riječ, odlučuje na odlazak iz Hrvatske. Iako razne institucije, kao i poslodavci u privatnom sektoru već duže vrijeme upozoravaju na taj problem, Vlada do sada nije poduzela neke konkretne korake, kako bi se zaustavilo iseljavanje mladih. Poslodavci se žale kako zbog velikih davanja državi i jedinicama lokalne uprave, visine poreza i prireza, prilikom isplate plaća zaposlenicima, nemaju mogućnost povećanja plaća koje bi zadovoljile mlade ljude. Kako bi riješili ovaj problem, Ministarstvo financija je predložilo, a Vlada je usvojila prijedlog zakona s poreznim olakošicama koje će, po njihovom mišljenju, usporiti odlazak mladih.

Navedene porezne promjene predstavljaju novosti koje nastupaju s prvim danom 2020. godine, ali kao što je već navedeno, prvi realni pokazatelji ostvarit će se za mlade radnike tek sredinom 2021. godine. Odmah je jasno da čekanje od godine i pol na prvi povrat poreza, za mlade zasigurno neće biti razlog da ostanu raditi u Hrvatskoj.

Iako je ova mjera trebala imati pozitivne učinke, zbog dugog vremena realizacije, upitno je koliko će opravdati ono zbog čega je prihvaćena.

Anja JURŠETIĆ, mag.iur.,
Ivan VIDAS, struč. spec. oec.,
Iva LUKETA, mag. oec.