U središtu

Izbor zastupnika u Hrvatski sabor

08.04.2024

Nakon što je Hrvatski sabor dana 14. ožujka 2024. godine donio Odluku o svom raspuštanju („Narodne novine“, broj 31/24.), predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 32/24.), koji će se na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održati u srijedu, 17. travnja 2024. godine, a izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske održat će se u utorak, 16. travnja i u srijedu, 17. travnja 2024. godine.

Izbor zastupnika u Hrvatski sabor reguliran je Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03. - službeni pročišćeni tekst, 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. - službeni pročišćeni tekst, 19/15., 66/15. - službeni pročišćeni tekst, 104/15., 98/19.) – dalje u tekstu: ZIZHS) i Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14. – dalje u tekstu: Ustav).

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Člankom 71. Ustava Hrvatski sabor definiran je kao predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor kao nositelj zakonodavne vlasti donosi i mijenja zakone, on je glas naroda i glavni organ demokracije sa zadatkom predstavljanja svih građana Republike Hrvatske, a kako je i propisano člankom 1. stavkom 2. Ustava koji kaže da vlast u Republici Hrvatskoj proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana, dok se u stavku 3. istog članka navodi da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Izborni dan

U skladu s člankom 5. ZIZHS-a, predsjednik Republike Hrvatske donosi odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Sabor, kojom se određuje i dan provedbe izbora s tim da od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora do dana izbora za zastupnike u Sabor mora proteći najmanje 30 dana. Dan provedbe izbora je neradni dan i može biti bilo koji dan u tjednu. Također, da bi se biračima koji imaju prebivalište u inozemstvu omogućilo da ostvare svoje biračko pravo usprkos manjem broju biračkih mjesta (u usporedbi s biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj), njihovoj međusobnoj udaljenosti, kao i drugim opravdanim razlozima, izbori se održavaju i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava i u njima glasovanje traje dva dana, s tim da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.

Kandidacijske liste

Danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj imaju pravo predlagati stranačke liste za izbor zastupnika u Sabor. Za zastupnika može biti kandidiran i biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života. Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje. Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za:

1. kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva: genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo

2. kaznena djela protiv života i tijela: teško ubojstvo (članak 9. stavak 4. i 5. ZIZHS-a).

Listu za izbor zastupnika mogu samostalno predložiti jedna, dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista). Birači predlažu kandidacijske liste (neovisne liste) na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Za pravovaljanost prijedloga liste izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa birača. Osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste je prvi kandidat na listi. Na svakoj stranačkoj i svakoj neovisnoj listi mora biti toliko kandidata koliko se zastupnika bira u Sabor. Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja zastupnika koji se biraju u Sabor, stranačka lista nije pravovaljana. Kandidacijska lista izborne jedinice mora imati 14 kandidata koji na listi moraju biti poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 14. Kandidatom se može biti samo na jednoj listi i samo u jednoj izbornoj jedinici.

Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor, i to: tri zastupnika srpske nacionalne manjine, po jednog zastupnika biraju pripadnici mađarske nacionalne manjine i talijanske nacionalne manjine, dok pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika, kao i pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine te pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske koji također zajedno biraju jednog zastupnika u Sabor, a isti se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske – XII. izborna jedinica. Pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina i njihovih zamjenika imaju političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, birači i udruge nacionalnih manjina, a za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača.

Također, birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika. Oni na kandidacijskim listama predlažu najmanje šest, a najviše četrnaest kandidata za zastupnika, a mogu birati tri zastupnika na temelju kandidacijskih lista u posebnoj izbornoj jedinici - XI. izbornoj jedinici.

Prijedlozi kandidacijskih lista moraju se dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DIP), najkasnije u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora i isto je dužno u roku od 48 sati od isteka navedenog roka, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti sve pravovaljano predložene liste te imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu i objaviti za svaku izbornu jedinicu zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih lista.

Izborna promidžba

Izborna promidžba kolokvijalnog naziva predizborna kampanja može se definirati kao skup radnji kojima političke stranke i kandidati biračkom tijelu predstavljaju izborni program u nastojanju pridobivanja podrške što većeg broja birača. Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela (članak 28. ZIZHS-a).      

Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni su pratiti izbornu promidžbu te su u razdoblju izborne promidžbe svim sudionicima u izborima dužni omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa, dok nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu (članak 29. ZIZHS-a). U skladu s odredbama Pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 118/14. – dalje u tekstu Pravila), Hrvatska televizija i Hrvatski radio moraju osigurati najmanje pet minuta za predstavljanje političkih programa za sve sudionike izbora, a nakladnici internim pravilima moraju urediti mjesto i vrijeme snimanja, vrijeme osigurano za predstavljanje programa, vrijeme i način prikazivanja programa, pravila za sučeljavanje u izborima i objavljivanje političkih programa sudionika izbora. Navedena pravila moraju biti javno objavljena u roku od sedam dana od dana raspisivanja izbora. Također, nakladnici televizije s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj imaju mogućnost jednom tijekom predizborne kampanje organizirati posebnu emisiju sa sučeljavanjem osoba koje su sudionici u izborima istaknuli kao kandidate za predsjednika Vlade Republike Hrvatske pri čemu zadržavaju pravo oblikovati način sučeljavanja kandidata, odrediti broj kandidata, trajanje sučeljavanja i vrijeme emitiranja te su dužni omogućiti nakladnicima radija preuzimanje audio sadržaja emisije tijekom sučeljavanja, a ostalim nakladnicima televizije preuzimanje audiovizualnog sadržaja emisije sučeljavanja, u roku od 24 sata od emitiranja. Pravila se isključivo primjenjuju na postupanje elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom, dok postupanja ostalih medija (poput tiskanih medija) tijekom istog razdoblja njima nisu obuhvaćena.


Biračko pravo

Zakonom o registru birača („Narodne novine“ broj: 144/12., 105/15. i 98/19.) utvrđen je ustroj, sadržaj i način vođenja registra birača, postupak upisa, ispravka, brisanja, zaključivanje, izrada izvadaka i izdavanje isprava te način obrade podataka za potrebe izbora i referenduma.

U skladu s člankom 4. ZIZHS-a, zastupnike u Sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (u daljnjem tekstu: birači). Također, člankom 45. stavkom 1. Ustava propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18 godina imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

Da bi imao pravo glasa, birač mora biti upisan u birački popis i ne smije biti lišen prava glasa. Lišenje prava glasa može biti posljedica nekih kaznenih djela ili povreda zakona. Također, osoba može biti lišena prava glasa ako je lišena poslovne sposobnosti ili je pod strogim nadzorom države.

Strani državljani koji žele glasovati na izborima u Hrvatskoj moraju se prijaviti za upis u registar birača, a osim punoljetnosti, moraju imati trajni ili privremeni boravišni status u Hrvatskoj. Kako bi mogli glasovati, strani državljani moraju najmanje tri mjeseca brije izbora podnijeti zahtjev za upis u registar birača u lokalnom izbornom uredu u gradu ili općini u kojoj živite uz koji trebaju priložiti osobni dokument te dokaz o trajnom ili privremenom boravištu u Hrvatskoj.

Najbrži način provjere je li netko upisan u popis birača je putem online poveznice https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/ ili u lokalnom izbornom uredu ili DIP-u. 

 

Izbor zastupnika

Izbori se provode na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u ukupno XII. izbornih jedinica.

Člankom 72. Ustava, propisano je da Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.

Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na mandat od 4 godine (članak 2. stavak 1. ZIZHS-a).


1. Izbor 140 zastupnika

Člankom 35. stavkom 1. ZIZHS-a propisano je da se u Sabor bira 140 zastupnika, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina (8 zastupnika) i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (3 zastupnika), na način da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (izborne jedinice od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Sabor. Zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas) .    

Broj zastupnika u Sabor koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se na sljedeći način:

- ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastupnika koliko je mandata dobila ta lista,

- preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,

- izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,

- ako na temelju preferiranih glasova nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi (članak 37. ZIZHS-a), dok pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača (članak 38. ZIZHS-a)

2. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (dijaspora)

U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, a birači ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju (članak 45. stavak 2. i 3. Ustava). Oni na kandidacijskim listama predlažu najmanje šest a najviše četrnaest kandidata za zastupnika, mogu birati tri zastupnika na temelju kandidacijskih lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici, a na kandidiranje i izbor zastupnika u Sabor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o preferencijskom glasovanju (članak 8. ZIZHS-a).

Broj zastupnika u Sabor koji će biti izabrani s kandidacijskih lista u XI. izbornoj jedinica birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj utvrđuje se na sljedeći način:

- ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 3, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj važećih glasova svake kandidacijske liste (biračka masa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko od tri zastupnička mjesta koliko puta ukupni broj njezinih važećih glasova (biračka masa liste) sadrži zajednički djelitelj, uključujući i decimalne ostatke,

- preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,

- izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,

- ako na temelju preferiranih glasovanije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi (članak 41. ZIZHS-a).


3. Nacionalne manjine

Pripadnici nacionalnih manjina, biraju zastupnike u Sabor pojedinačnim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju (članak 43. ZIZHS-a). Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju biračko pravo, odnosno biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske – XII. izborna jedinica. Na njihov izbor ne primjenjuju se odredbe o preferiranim glasovima.  

Glasovanje

Glasovanje se provodi na biračkim mjestima, a izravno ih provode birački odbori koji osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja. Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te zamjenici članova. Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu trenutačnog saziva Sabora. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke. Biračke odbore za sva biračka mjesta imenuje nadležno izborno povjerenstvo izborne jedinice, najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora (članak 57. ZIZHS-a).   

Biračka mjesta otvaraju se u 7 sati i zatvaraju se u 19 sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biračkom mjestu omogućiti glasovanje. U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasovanje traje dva dana, s tim da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj. Na biračkom mjestu neprekidno moraju biti nazočna najmanje tri člana biračkog odbora ili njihovi zamjenici (članak 68. ZIZHS-a). Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićima. Glasački se listić tiska u državnoj tiskari koju odredi i izravno nadzire DIP. Svaki glasački listić mora imati otisnut serijski broj (članak 62. ZIZHS-a).

Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju utvrditi identitet i provjeriti da li je upisan u izvadak iz popisa birača za to biračko mjesto i tek potom mu uručiti glasački listić. Identitet birača utvrđuje se identifikacijskom ispravom (osobna iskaznica ili putovnica). Također, glasača koji ima pravo glasovati u izbornoj jedinici za pripadnike nacionalnih manjina mora se upoznati s njegovim pravom da može glasovati za kandidacijsku listu prema mjestu prebivališta ili zatražiti glasački listić za izbor predstavnika nacionalnih manjina te mu uručiti glasački listić sukladno njegovu izboru (članak 64. stavak 1. ZIZHS-a). Ako birač nije upisan u izvadak iz popisa birača, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član neće mu dozvoliti glasovanje, osim ako birač svoje biračko pravo na tom biračkom mjestu ne dokaže potvrdom nadležnog državnog tijela koju je birač dužan predati biračkom odboru i ona je sastavni dio izvatka iz popisa birača za to biračko mjesto (članak 70. ZIZHS-a). Također, birač koji ima neku tjelesnu manu ili je nepismen može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti odgovor. Glasovanje je omogućeno i biraču koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto u kojem slučaju birač može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor na dan održavanja izbora kako bi mu se omogućilo glasovanje u mjestu u kojem se nalazi. U takvom slučaju predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora koji će birača posjetiti u mjestu u kojem se nalazi i omogućiti mu glasovanje (npr. biračevom domu, bolnici i sl.), a sve u skladu s odredbama članka 71. ZIZHS-a.
 

Utvrđivanje rezultata glasovanja

Po završenom glasovanju svaki birački odbor najprije će prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti, potom će na temelju izvatka iz popisa birača i potvrda nadležnog tijela utvrditi ukupan broj birača koji su glasovali na tom biračkom mjestu i nakon što utvrde broj birača koji su glasovali, pristupiti će otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova (članak 72. ZIZHS-a). Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima, to iz razloga što je birač mogao preuzeti glasački listić, ali ga nije ubacio u glasačku kutiju.

Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu, jer nemoguće je da bude veći broj glasačkih listića od broja birača koji su izašli na biralište, budući da svako biračko mjesto preuzima isti broj glasačkih listića koliko je birača upisano za to biračko mjesto. Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijestiti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku od 8 dana (članak 73. ZIZHS-a).

Prilikom prebrojavanja glasova utvrđuje se broj važećih i nevažećih glasačkih listića.

Važeći glasački listić jest onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu ili kandidata birač glasovao.

Nevažeći glasački listić jest (članak 67. ZIZHS-a):

1. neispunjeni glasački listić,

2. glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu, odnosno kandidata, glasovao,

3. glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista, odnosno kandidata,

4. glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.

Ako birač zaokruži samo redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći. Ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste u odnosu na glas za listu, glasački listić je važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti.

Ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to je li redni broj ispred te liste zaokružen ili nije, dok se preferirani glasovi za kandidate neće uvažiti. Ako je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste. Ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio je redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ako je toj listi dao samo jedan preferirani glas (članak 67.a ZIZHS-a).

Svaki birački odbor utvrđuje rezultate glasovanja na biračkom mjestu o čemu mora sastaviti zapisnik u koji unosi:

- broj birača prema izvatku iz popisa birača,

- koliko je birača glasovalo po izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju potvrde nadležnog državnog tijela i koliko ukupno,

- koliko je birača glasovalo za izbornu jedinicu prema mjestu prebivališta, a koliko za izborne jedinice za izbor predstavnika nacionalnih manjina,

- koliko je glasova dobila svaka lista, odnosno koliko je preferiranih glasova dobio pojedini kandidat na toj listi,

- koliko je glasova dobio pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina,

- koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim (članak 74. stavak 1. ZIZHS-a).

Zapisnik o radu biračkog odbora s s ostalim izbornim materijalom mora se dostaviti općinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta, dok birački odbor u sjedištu diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom mora dostaviti izravno Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati od zatvaranja birališta (članak 75. ZIZHS-a).

Zapisnik o svom radu vode i općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i u isti unose:

1. broj birača upisanih u izvadak iz popisa birača na svom području,

2. broj birača koji su glasovali i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim,

3. broj glasova koje je dobila svaka lista, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova te broj glasova koje je dobio pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom izbornom povjerenstvu izborne jedinice, najkasnije u roku od 18 sati od zatvaranja birališta (članak 76. ZIZHS-a).

Također, i izborno povjerenstvo izborne jedinice vodi zapisnik o svom radu u koji unosi:

1. broj birača upisanih u izvadak iz popisa birača na svom području,

2. broj birača koji su glasovali i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim,

3. broj glasova koje je dobila svaka lista, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova, broj glasova koje je dobio pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina te imena i prezimena kandidata sa svake liste koji su izabrani za zastupnike.

Izborno povjerenstvo izborne jedinice zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta i dostaviti će izborne rezultate na svom području Državnom izbornom povjerenstvu zajedno sa zapisnikom.

Nakon što Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike bez odlaganja će objaviti:

1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, koliko glasova je dobila pojedina lista u izbornoj jedinici, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova, i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

2. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka lista te imena i prezimena kandidata koji su izabrani za zastupnike,

3. broj zastupničkih mjesta koja je u svakoj županiji dobila pojedina županijska lista te imena i prezimena kandidata s pojedine županijske liste koji su u svakoj županiji izabrani za zastupnike kao i imena i prezimena njihovih zamjenika,

4. ime i prezime kandidata i njihovih zamjenika koji su izabrani u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik nacionalnih manjina i njegov zamjenik.

Hrvatski sabor

Predsjednik Republike u skladu s člankom 98. stavkom 1. točkom 1. Ustava saziva Sabor na njegovo prvo zasjedanje, koje se održava najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora (članak 74. stavak 2. Ustava). Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika (članak 74. stavak 3. Ustava)Člankom 10. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj:81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20., 123/20. i 86/23.) propisano je da danom konstituiranja novog saziva Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva. 

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje (članak 79. Ustava).

Na temelju članka 81. Ustava Hrvatski sabor ima sljedeće ovlasti:

- odlučuje o donošenju i promjeni Ustava;

- donosi zakone;

- donosi državni proračun;

- odlučuje o ratu i miru;

- donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora;

- donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske;

- ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske;

- odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske;

- raspisuje referendum;

- obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom;

- nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom;

- daje amnestiju za kaznena djela;

- obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.