Hrvatski sabor je na 18. sjednici 28. rujna 2023. u hitnoj proceduri donio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, (dalje: ZID ZOPOKD) što je peta novela toga Zakona od njegovog donošenja 2003., a intencija zakonodavca bila je usklađenje zakona sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama1 (dalje: Konvencija), usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (dalje: OECD), 21. studenog 1997.2
Ovom novelom proširen je temelj subjektivne, izvedene odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela iz članka 3. ZOPOKD-a na način da je kao temelj odgovornosti propisano da će se pravna osoba kazniti za kazneno djelo odgovorne osobe ako je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti korist za sebe ili drugoga, izričito je propisana odgovornost pravne osobe za kazneno djelo odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe i ako je do počinjenja kaznenog djela došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole od strane odgovorne osobe koja vodi poslove pravne osobe, potom je precizirano značenje izraza odgovorne osobe iz članka 4. ZOPOKD-a kao individualnog počinitelja čije se kazneno djelo može uračunati pravnoj osobi kao njeno vlastito. Značajna novina je pooštrenje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja pravnih osoba za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom ili drugim zakonima, uz daljnje zadržavanje gradacije propisane kazne kroz četiri posebna zakonska okvira za određivanje novčane kazne pravnim osobama, ovisno o težini propisane kazne za pojedino kazneno djelo iz članka 10. ZOPOKD-a te je uvedena mogućnost kažnjavanja pravnih osoba u postotku novčanom kaznom u iznosu do 10% ukupnog godišnjeg prihoda pravne osobe ostvarenog u poslovnoj godini koja prethodi godini donošenja presude, ako se svrha kažnjavanja ne može ostvariti kaznama predloženim u stavcima 1. - 4. članka 10. ZOPOKD-a.6
U nastavku će biti prikazan kratki pregled aktualnih izmjena i dopuna ZOPOKD-a, koje su objavljene u „Narodnim novinama“ br. 114/23., a stupaju na snagu 12. listopada 2023.
Analiza V Novele ZOPOKD po člancima
Člankom 1. ZID ZOPOKD-a izmijenjen je članak 3. ZOPOKD-a kojim je predviđen temelj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela te je dodan stavak 2. kojim je propisano da će se pravna osoba kazniti za kazneno djelo odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe i ako je do počinjenja kaznenog djela došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole od strane odgovorne osobe koja vodi poslove pravne osobe. Time je proširen temelj subjektivne, izvedene odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela na način da je ustanovljena odgovornost pravne osobe za kazneno djelo odgovorne osobe kada je tim kaznenim djelom pravna osoba za sebe ili drugoga ostvarila ili trebala ostvariti korist. Međutim, za utvrđenje te kaznene odgovornosti pravne osobe bit će potrebno da sud utvrdi da je odgovorna osoba počinila kazneno djelo, kao i da između počinjenog kaznenog djela odgovorne osobe i pravne osobe postoji uzročno-posljedična veza zbog koje se kazneno djelo odgovorne osobe može uračunati pravnoj osobi.
Naime, iz Izvješća Radne skupine za suzbijanje korupcije OECD-a, od 8. ožujka 2023. (dalje: Izvješće), razvidno je kako se temelj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela propisan člankom 3. stavkom 1. ZOPOKD-a ne ukazuje dostatnim za deriviranje odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kada je riječ o predmetima davanja mita stranim javnim službenicima u međunarodnim poslovnim transakcijama. Naime, protupravna imovinska korist koju je pravna osoba ostvarila ili je trebala ostvariti za sebe ili drugoga, kao jedan od alternativno propisanih temelja odgovornosti iz članka 3. stavka 1. ZOPOKD-a, čije je značenje sukladno članku 2. ZOPOKD-a potrebno sagledati u kontekstu članka 87. stavka 22. Kaznenog zakona,7 nije obuhvaćala kao temelj odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo, zakonitu imovinsku korist koju je pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti za sebe ili drugoga počinjenjem kaznenog djela davanja mita iz članka 294. Kaznenog zakona odgovorne osobe. Stoga je, normativno uređenje članka 3. stavka 1. ZOPOKD-a, prema mišljenju Radne skupine za suzbijanje korupcije OECD-a, u suprotnosti s Komentarom 4 uz Konvenciju, koji od država stranaka zahtjeva da se odgovornost pravne osobe za kazneno djelo odgovorne osobe može derivirati i onda kada je mito zahtijevano ili dano radi dobivanja određenog posla, neovisno o tome da li je pravna osoba koja je mito dala najbolji ponuditelj ili ne.8
Ovakvim propisivanjem odgovornosti pravnih osoba slijedi se rješenje iz niza sekundarnih izvora prava Europske unije (primjerice: članka 7. stavka 2. Direktive (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima9 kao i regionalnih instrumenta međunarodnog prava, poput članka 10. Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom i o financiranju terorizma10.11
Korist, kao novi temelj odgovornosti, propisana je alternativno i više nije označena kao ,,protupravna imovinska''. Naime, prema Izvješću, značenje izraza protupravna imovinska korist, kao jedan od temelja odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo, ne obuhvaća slučajeve tzv. neimovinske koristi, poput primjerice: kazneno djelo davanja mita iz članka 294. Kaznenog zakona radi izbjegavanja dolaska inspektorata u pravnu osobu ili dobivanja dozvola za rad kao niti tzv. materijalnu štetu, kao materijalno pravnu pretpostavku iz koje se može derivirati odgovornost pravne osobe za kazneno djelo odgovorne osobe, primjerice u slučajevima kada je mito dano, samo radi ulaska na neko od tržišta.12
Nadalje, člankom 2. ZID ZOPOKD-a13 precizirano je značenje izraza odgovorne osobe iz članka 4. ZOPOKD-a, kojim se izričito precizira kako je odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba na bilo kojoj razini kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe čime je razina odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova u pravnoj osobi, a iz čijeg se postupanja može derivirati odgovornost pravne osobe, fleksibilna i uključuje različite razine odlučivanja u pravnoj osobi jer se prema tzv. vikarijskoj teoriji (koja je blizu objektivnoj odgovornosti)14 kaznena odgovornost pravnih osoba može utemeljiti i na postupcima niže rangiranih službenika.15
Člankom 3. ZID ZOPOKD-a izmijenjen je članak 10. ZOPOKD-a kojim je propisana visina novčanih kazni na način da su iste značajno pooštrene16 te je uvedena nova odredba koja omogućava da se pravne osobe koje ostvaruju iznimno visoke iznosima dobiti, a prema kojima primjena novčanih kazni iz stavaka 1.-4. ovoga članka ne bi polučila specijalnopreventivnu svrhu kažnjavanja, mogu strože sankcionirati, i to novčanom kaznom u iznosu do 10% ukupnog godišnjeg prihoda te pravne osobe ostvarenog u poslovnoj godini koja prethodi godini donošenja presude. Na ovaj način usvojeno je načelo individualizacije kazne prema kojem se kazna mora prilagoditi svim objektivnim i subjektivnim okolnostima kaznenog djela i počinitelja, odnosno imovinskim prilikama pojedinih pravnih osoba, pri čemu će sud i dalje, sukladno članku 2. ZOPOKD-a, supsidijarno i odgovarajuće primijeniti odredbe članka 47. Kaznenog zakona17 o odmjeravanju kazne.18
Razlog za spomenutu izmjenu također ima podlogu u Izvješću i pismu predsjedavajuće Radne skupine OECD-a za suzbijanje korupcije, od 22. ožujka 2023. prema kojem kazne koje su bile propisane u članku 10. ZOPOKD-a ne udovoljavaju zahtjevima iz članka 3. Konvencije. Naime, kazne za kazneno djelo davanja mita iz članka 294. Kaznenog zakona moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, što dosada nije bio slučaj. Osim toga, sukladno preporukama iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a koje Izvješće je usvojeno na 62. plenarnoj sjednici Odbora stručnjaka Vijeća Europe o procjeni mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (dalje: MONEYVAL), u prosincu 2021., ukazano je kako propisane kazne za pravne osobe za kazneno djelo pranja novca iz članka 265. Kaznenog zakona nisu proporcionalne i odvraćajuće, a propisane kazne za pravne osobe za kazneno djelo financiranja terorizma iz članka 98. Kaznenog zakona nemaju karakter odvraćajućih kazni.19
Slijedom prethodnih izmjena, povišen je i prag za izricanje uvjetne osude iz članka 13. stavka 2. ZOPOKD-a tako da sada umjesto dosadašnjih 6636,14 eura iznosi 20.000,00 eura (članak 4. ZID ZOPOKD). Iz navedenog je razvidno kako se još uvijek radi o relativno niskom pragu, pa je jasno da je zakonodavac predvidio izricanje uvjetne osude pravnim osobama za lakša kaznena djela ili kaznena djela s nižim stupnjem krivnje.20
Konačno, posljednjim člankom 5. ZID ZOPOKD-a predviđeno je stupanje na snagu ovog Zakona osmoga dana od dana objave u ,,Narodnim novinama“.21
Marina Kapikul, mag. iur. viša sudska savjetnica u Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske
^ 1 Službeni list C 195/2 od 25.06.1997.
^ 2 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske, dostupno na sljedećoj poveznici, str.1.
^ 3 Službeni list C 221/12 od 19.7.1997.
^ 4 Zakon o potvrđivanju Kaznenopravne konvencije o korupciji (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 11/2000 od 6.10.2000.)
^ 5 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske, op. cit. (bilj 2.) str.1.
^ 6 Cf.ibid., str. 3-4
^ 7 (22) Imovinskom korišću od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist ostvarena počinjenjem kaznenog djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela, kao i svaka druga korist koja je ostvarena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na području Republike Hrvatske ili izvan njega.
[1] Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske, op. cit. (bilj 2.) str. 8.
^ 8 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske, op. cit. (bilj 2.) str. 8.
^ 9 SL L 284, 12.11.2018.
^ 10 „Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj: 5/08.
^ 11 Cf. Ibid., str.9.
^ 12 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske, op. cit. (bilj 2.), str. 8.
^ 13 U članku 4. iza riječi: „ joj je“ dodaju se riječi: „ na bilo kojoj razini“.
^ 14 Dr. sc. Vanja-Ivan Savić, Koncept autonomne odgovornosti pravne osobe i njegova primjena u kaznenom pravu, studeni 2011., str. 42, 50.
^ 15 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske, op. cit. (bilj 2.), str. 9.
^ 16 Članak 10. mijenja se i glasi:
„(1) Ako je za kazneno djelo propisana novčana kazna ili kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od jedne godine zatvora, pravna se osoba može kazniti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000.000,00 eura.
(2) Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od pet godina zatvora, pravna se osoba može kazniti novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000.000,00 eura.
(3) Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od deset godina zatvora, pravna se osoba može kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 20.000.000,00 eura.
(4) Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od petnaest godina zatvora ili teža kazna, pravna se osoba može kazniti novčanom kaznom od 20.000,00 do 25.000.000,00 eura.
^ 17 Odmjeravanje kazne
Članak 47.
(1) Pri izboru vrste i mjere kazne sud će, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.
(2) Visina kazne ne smije prekoračiti stupanj krivnje.
^ 18 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske, op. cit. (bilj 2.), str. 3.
^ 19 Ibid. str. 3.
^ 20 Cf. ibid., str. 10.
^ 21 Ibid., str. 10.
