Uvodno možemo istaknuti da u zadnje vrijeme u RH raste kultura kampiranja – tzv. kamping-turizam, jer sve više obitelji, kao i mladih parova, odlučuje se za odlazak na odmor i putovanje kroz RH, a posebno Jadranom, u prijevoznim sredstvima u kojima ujedno mogu i boraviti i spavati. Naime, turisti ovakav način odlaska na odmor opravdavaju time da na ovaj način dobivaju više slobode u svojem putovanju i kvalitetnija iskustva mjesta u kojem borave.
Međutim, kako prenose javni mediji, a u što se i sami možemo uvjeriti, ovih dana kamperi su „okupirali“ jedan zagrebački poznati parking, pa tako taj veliki gradski parking zapravo koriste kao improvizirani kamp, gdje parking plate vrlo jeftino, tek nešto više od 1 eura, navodno prenoće, a danju odlaze u potragu za gradskim znamenitostima.
Zakonsko uređenje kampiranja
Kampiranje je uređeno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21. – dalje: Zakon). Tako je u članku 29. stavku 1. Zakona kampiranje definirano kao boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine »Kampovi« i u kampovima u domaćinstvu i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Međutim, predviđen je i izuzetak od prethodno navedenog, a prema kojemu za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično, dozvoljeno je organizirano kampiranje izvan kampova iz stavka 1. ovoga članka na za to određenim prostorima (stavak 2.), a taj prostor za kampiranje izvan kampova, uvjete koje taj prostor mora ispunjavati te vrijeme trajanja takvog kampiranja određuju svojim aktima jedinice lokalne samouprave, javne ustanove i druge pravne osobe, koje upravljaju određenim područjem ovisno o svrsi kampiranja (stavak 3.).
U stavku 4. članka 29. Zakona izrijekom je propisana zabrana kampiranje izvan kampova i prostora određenih za kampiranje izvan kampova.
Nadzor nad zabranom kampiranja
Prije svega, valja podsjetiti da inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba provode nadležni turistički inspektori. Prema tome, primarno inspekcijski nadzor nad propisanom zabranom kampiranja provode nadležni turistički inspektori Državnog inspektorata.
Međutim, u članku 42. stavku 4. Zakona propisano je da nadzor nad zabranom kampiranja izvan kampova i prostora određenih za kampiranje izvan kampova sukladno stavcima 1., 2. i 3. članka 29. ovoga Zakona provode i komunalni redari, a koji su u obavljanju nadzora ovlašteni protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja (stavak 6.).
Zabrana kampiranja
U odredbama članka 45. Zakona uređeno je postupanje turističkog inspektora i komunalnog redara u slučaju nepoštivanja propisane zabrane kampiranja.
Dakle, ako u provedbi inspekcijskog nadzora turistički inspektor i komunalni redar utvrdi da osoba kampira na zemljištu u privatnom vlasništvu, izvan kampova iz skupine »Kampovi« i kampova u domaćinstvu i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ili na javnoj površini izvan prostora za kampiranje određenih u skladu s člankom 29. stavkom 3. ovoga Zakona, usmenim rješenjem u zapisniku, koje će izreći vlasniku kamp-kućice, kamp-prikolice i druge kamp-opreme ili njegovom predstavniku, zabranit će na rok od 60 dana kampiranje i u svrhu kampiranja postavljanje kamp-opreme na tom zemljištu, s tim da se navedeno rješenje izvršava odmah pečaćenjem kamp-opreme (šatora, kamp-prikolice, kamp-kućice, pokretne kućice, autodoma i druge odgovarajuće opreme za smještaj na otvorenom prostoru) ili na drugi pogodan način.
Bitno je istaknuti da se žalba može izjaviti samo na pisani otpravak rješenja te da izjavljena žalba protiv prethodno navedenog rješenja nema suspenzivni učinak, dakle, ne odgađa izvršenje rješenja.
Prekršajne odredbe
U prekršajnoj odredbi članka 52. stavka 1. propisano je da će se novčanom kaznom od 1500,00 do 10.000,00 kuna (od 199,08 do 1327,23 eura, fiksni tečaj konverzije – 7,53450 kuna) kazniti za prekršaj osoba koja kampira izvan kampova iz skupine »Kampovi« i prostora određenih za kampiranje izvan kampova u skladu s člankom 29. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, te kampova u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (članak 29. stavak 4.).
K tome, propisano je da za ovaj prekršaj turistički inspektor može naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1000,00 kuna (stavak 2.).
Željko Kudrić, dipl. iur.
