Budući da je Europska Komisija u lipnju predložila uspostavu pravnog okvira za uvođenje digitalnog eura, koji se ne bi trebao uvesti prije 2028. godine, autorica u članku piše o tome što bi sve digitalni euro trebao donijeti.
Zbog sve većeg porasta elektroničke trgovine i elektroničkih plaćanja Europska središnja banka je 2. listopada 2020. objavila izvješće u kojem se ispituje mogućnost izdavanja digitalne valute središnje banke denominirane u eurima.1 Europska središnja banka je zatim provodila javno savjetovanje o pogodnostima i dizajnu digitalnog eura, a iza toga je bila i faza ispitivanja projekta digitalnog eura. Nakon ovih faza Europska komisija je 28.6.2023. predložila uspostavu pravnog okvira2 kako bi se uveo digitalni euro uz prijedlog obveznog prihvaćanja plaćanja u gotovini kako bi se otjerao strah da bi digitalna valuta mogla u potpunosti zamijeniti gotovinu. Za donošenje zakonskog okvira nadležna su zakonodavna tijela u EU-u, Vijeće i Parlament, ali konačnu odluku o uvođenju digitalnog eura će donijeti Europska središnja banka. Komisija je rekla da će trebati neko vrijeme da se uvede digitalni euro te da se to sigurno neće dogoditi prije 2028. godine. Digitalni euro bi trebao povećati stabilnost i neovisnost monetarnog sustava kao i efikasnost digitalnih plaćanja u Europskoj Uniji.
Prvo ćemo pojasniti što je to digitalna valuta. Digitalne valute u širem smislu su valute koje su dostupne u digitalnom obliku. Tu se ubrajaju i kripto valute i digitalne valute središnjih banaka, što bi u biti i trebao biti digitalni euro. Digitalne valute središnjih banaka su ekvivalent nacionalnoj valuti te su vezane za njenu vrijednost. Za razliku od kripto valuta digitalne valute su pod nadzorom i kontrolom središnje banke.
Dalje ćemo dati neke odgovore na pitanja što bi to digitalni euro trebao biti.
Komisija je navela da bi digitalni euro postojao istovremeno sa gotovinom. Uvođenjem digitalnog eura bi se odgovorilo na sve veću sklonost građana i tvrtki ka digitalnim plaćanjima te bi to bio samo još jedan način plaćanja eurom. Digitalni euro bi se mogao kao jednako vrijedan zamijeniti za novčanice3 te bi kao sredstvo plaćanja bi bio siguran i jednostavan za upotrebu. Osnovna plaćanja bila bi besplatna u cijelom europodručju a plaćanje bi bilo moguće 24 sata dnevno, svaki dan u godini. Digitalni euro omogućio bi i osobama bez bankovnih računa da vrše ili primaju digitalna plaćanja. Naime prema Komisiji, trenutno četiri milijuna ljudi u EU-u nema bankovni račun što ih stavlja u nepovoljan položaj.4
Digitalni euro bi omogućio automatizirano plaćanje (funkcionirao bi kao digitalni novčanik) te bi nudio bi mogućnosti koje i danas pružaju kartice i aplikacije, ali i plaćanje bez pristupa internetu, što nije moguće s karticama ili mobilnim aplikacijama. Offline digitalni euro omogućavao bi transakcije i bez internetske veze ako je druga strana u transakciji fizički blizu, bilo da je riječ o osobi ili o trgovini. To bi omogućilo i plaćanje i u udaljenim područjima s nepouzdanom internetskom vezom te u slučaju nedostatka komunikacijskih mreža ili nestanka struje.
Komisija je navela da bi digitalni euro poboljšao privatnost korisnika te da euro sustav ne želi prikupljati podatke o plaćanjima pojedinaca ili pratiti platne navike građana i tvrtki niti dijeliti informacije o njima s državnim agencijama i drugim javnim institucijama. Korištenjem digitalnog eura bez pristupa internetu privatnost korisnika bila bi kao da koristi gotovinu. Građanima bi se omogućilo plaćanje koje ne bi podrazumijevalo dijeljenje njihovih podataka s trećim stranama, osim za potrebe sprječavanja nezakonitih aktivnosti.5 Zaštitili bi se podaci korisnika kao što je identitet, podaci o pojedinačnom plaćanju (npr. iznos) i metapodaci o transakcijama (npr. IP adresa). Premda bi korisnici vjerojatno morali dati identifikacijske podatke kada prvi put budu pristupali uslugama digitalnog eura, njihova plaćanja bi dalje bila privatna. Postoje neke ideje kako da se zaštiti privatnost, primjerice da se identifikacijski podatci korisnika mogu pohraniti odvojeno od podataka o plaćanjima te bi te informacije bile dostupne samo financijsko-obavještajnim jedinicama u jasno određenom pravnom okviru za potrebe utvrđivanja identiteta platitelja i primatelja plaćanja ako postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo.6
Cilj ovih prijedloga je osigurati da oni koji to žele i dalje mogu plaćati u gotovini, propisala bi se obveza prihvaćanja gotovine, čime bi se spriječilo tvrtke da jednostrano uvedu isključivo bezgotovinsko plaćanje. Komisija je istakla da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, nego će biti još jedna dodatna mogućnost plaćanja. Budući da su banke zabrinute da bi veliki broj pojedinaca mogao povlačiti svoje pologe s računa i pretvarati ih digitalni euro, koji se za razliku od novčanica i kovanica na bi nalazio u njihovim bilancama, Komisija je predložila ograničenje iznosa koji bi svaki pojedinac mogao imati u digitalnoj valuti.
Zorica Stojanović, mag. iur.
