S danom 30. prosinca 2022. godine, Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u e-savjetovanje novi Zakon o izvanparničnom postupku, prvi od 1934 godine.
Uvod
Trenutno u Republici Hrvatskoj je na snazi Zakon o vanparničnom postupku1 iz 1934. godine u kojima su pravna pravila iz doba Kraljevine Jugoslavije od 24. srpnja 1934. godine.
Osim navedenog zakona iz 1934. godine, izvanparnično procesno pravo Republike Hrvatske obuhvaća i niz zakona koji su primarno materijalnopravnog karaktera, međutim, koji sadržavaju i postupovne odredbe, Obiteljski zakon2, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama3, Zakon o nasljeđivanju4, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti5, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6, Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade7, Zakon o mjenici8. Nadalje, Ovršni zakon9, Stečajni zakon10 te Zakon o zemljišnim knjigama11 također sadržavaju postupovne odredbe.
Izvanparnični postupak kao posebna vrsta građanskog sudskog postupka po svom sadržaju nosi obilježja nespornog postupka.
S obzirom na važeće normativno uređenje izvanparničnog postupka u Republici Hrvatskoj uočena je potreba za uređenjem pravila izvanparničnog postupka kojim bi se izvanparnični postupak osuvremenio te uredio na način koji bi osigurao građanima i poslovnim subjektima kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu te zajamčio pravnu sigurnost.
Dakle, važeće uređenje izvanparničnog postupka obilježeno je nizom problema kroz postupovne postuke koji nisu uspješno riješeni. Naime, nejednak vremenski nastanak izvanparničnih pravnih pravila doveo je do nastanka pravnih praznina koje se mogu popunjavati ili pozivanjem na određene odredbe Zakona iz 1934. godine ili supsidijarnom primjenom odredaba građanskog parničnog procesnog prava. Važno je i to da su i opća pravila Zakona iz 1934. godine radi neprimjenjivosti, kao i stalne derogacije posebnim zakonima izgubila svoj smisao i svrhu, a heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima u istoj pravnoj stvari.
Pitanja koja se uređuju novim zakonom te posljedice donošenja zakona
Stoga, predloženi zakon za cilj ima zauzeti poziciju općeg i osnovnog izvora izvanparničnog procesnog prava, a osobita pažnja posvećena je prije svega općim pravilima te su propisane i odredbe za posebne postupke, a kako bi se riješili postojeći problemi.
U odnosu na pravila parničnog postupka, ona su supsidijarni pravni izvor svim izvanparničnim stvarima, u slučaju da pravila izvanparničnog procesnog prava ne uređuju konkretno procesno pitanje na specifični način. Pravila parničnog procesnog prava primjenjuju se na odgovarajući način, uzimajući u obzir posebnu pravnu prirodu izvanparničnog postupka.
Opći dio predloženog zakona razlikuje izvanparnične postupke kao dispozicijske i oficijelne izvanparnične postupke, a u odnosu na koje razlikovanje se posebno primjenjuju i sama postupovna načela.
S obzirom na to da je u okviru provođenja izvanparničnog postupka nužno osigurati brzo, kvalitetno i učinkovito ostvarivanje prava svih građana te zajamčiti pravnu sigurnost, uz istovremeno rasterećenje sudova, u predloženom zakonu rješavanje određenih vrsta izvanparničnih postupaka povjereno je javnim bilježnicima kao povjerenicima suda.
Tako se javnim bilježnicima povjerava postupanje u izvanparničnim postupcima sporazumnog razvoda braka, proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti, uređenja međa ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog za uređenje međe te razvrgnuća suvlasničke zajednice ukoliko su stranke podnijele sporazumni prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice.
Odredbom članka 3. propisana je nadležnost suda; u izvanparničnom postupku u prvom stupnju stvarno je nadležan općinski sud, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisano, a člankom 4. propisan je sastav suda u izvanparničnom postupku u prvom i drugom stupnju, kao i sastav Vrhovnog suda Republike Hrvatske kad odlučuje o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji. Nadalje je propisana ovlast sudskih savjetnika i drugih ovlaštenih sudskih službenika za postupanje u izvanparničnom postupku, s obzirom da u izvanparničnom postupku osim sudaca sudjeluju i navedene osobe.
Nadalje, se osigurava zaštita prava stranke koja nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima te se propisuje postupanje suda, odnosno javnog bilježnika u slučaju kad posumnja da je stranka nesposobna zbog duševnih smetnji ili drugih razloga.
Zatim predviđeno je da radnje u postupku stranka može poduzimati, osim osobno, i putem punomoćnika u skladu s odredbama zakona koji uređuje parnični postupak. Nadalje, javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s njegovom ispravom u kojem se slučaju na javnog bilježnika na odgovarajući način primjenjuju odredbe o odvjetniku kao punomoćniku što je u skladu sa Zakonom o javnom bilježništvu12. Time se pruža mogućnost stranci da može opunomoćiti odvjetnika, odnosno da može koristiti usluge javnog bilježnika u navedenim slučajevima.
Isto tako, određeno je da će sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti na nedostatke koji se tiču sposobnosti stranaka te će radi otklanjanja takvih nedostataka odrediti potrebne mjere, vodeći računa o tome da zbog toga za stranku ne nastupe štetne posljedice. Odredbom članka 10. određeno da se postupak pokreće prijedlogom stranke, odnosno po službenoj dužnosti, kad je to zakonom izrijekom propisano, te da se prijedlog dostavlja, osim osobama koje su naznačene kao stranke, i osobama za koje sudu smatra da bi trebale biti uključene u postupak. Predviđeno je i da će sud u postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti, najkasnije u prvoj procesnoj radnji koju poduzme prema stranci jasno označiti predmet postupka kako bi obaviještene stranke raspolagale potpunom informacijom o postupku.
Odredbom članka 11. određeno da u prijedlogu stranka ne mora određeno postaviti zahtjev, ali se iz prijedloga mora moći zaključiti kakvu odluku ili drugu sudsku radnju zahtijeva te na kojoj činjeničnoj osnovi temelji zahtjev. Ako se zahtijeva isključivo isplata novčanog iznosa čija visina nije određena ili koja druga odgovarajuća činidba, sud će rješenjem pozvati stranku da takav zahtjev postavi u primjerenom roku uz upozorenje da će prijedlog odbaciti ukoliko stranke ne postupi po uputi suda. Protiv tog rješenja posebna žalba nije dopuštena iz razloga da se ne odugovlači postupak. Propisana je i posljedica da će sud prijedlog odbaciti ako stranka nakon poziva suda ne postavi određeni zahtjev u roku koji joj je za to određen.
Odredbom članka 12. određuje se kada se može povući prijedlog i kada je za to potreban pristanak protustranke, ovisno o tome je li donesena prvostupanjska odluka ili nije. Također se preciziraju pravila o povlačenju prijedloga u postupku koji se može pokrenuti i po službenoj dužnosti.
Zbog prirode izvanparničnog postupka propisano je da kad sud ocijeni da to može pridonijeti ubrzanju postupka, utvrđivanju činjeničnog stanja ili raspravljanju o pravnim pitanjima, ako održavanje usmene rasprave nije zakonom propisano, ograničeno ili isključeno, može odrediti ročište ili sa svim strankama ili samo sa strankama na koje se odnose pojedina pitanja koja treba raspraviti. Dana je i mogućnost sudu da nakon što je održao ročište odluči hoće li u daljnjem tijeku postupka zakazivati ročišta ili će postupak provoditi bez održavanja ročišta.
Predloženi zakon uređuje postupanje suda u slučaju kada dođe do spora između stranaka. Tako kada dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili postupak pred drugim tijelom. Pri tome je predviđeno koju će stranku sud uputiti kao i posljedicu ako postupak na koji je upućena ne bude pokrenut. Radi ubrzanja postupka predviđena je mogućnost da ako se sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica. Predviđeno je i da ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu.
Nadalje, definiran je odnos parničnog i izvanparničnog postupka na način da je određeno da ako sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parničnog postupka, do donošenja odluke o glavnoj stvari, rješenjem će obustaviti izvanparnični postupak, a nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi, postupak će se nastaviti po pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom. Nadalje, određeno je da radnje što ih je proveo izvanparnični sud te odluke koje je donio, nisu bez učinka samo zato što su poduzete u izvanpanričnom postupku. Te radnje ponovit će se samo ako je izvanparnični sud prilikom njihovog poduzimanja počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Također, propisano je da u slučaju da se odluka donesena po pravilima izvanparničnog postupka, a koju je trebalo donijeti po pravilima parničnog postupka može pobijati pravnim lijekovima ako je izvanparnični sud počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
Dakle, novim Zakonom o izvanparničnom postupku osuvremenjuje se izvanparnični postupak i ujednačavaju pravila kako bi građani i poduzetnici imali kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu.
Umjesto zaključka, u nastavku donosimo link na kojem se nalazi prijedlog Zakona u e-savjetovanju
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23055 otvoren do 29. siječnja 2023. godine.
Tatjana Martinović, dipl. iur.
^ 1 Zakon o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34., "Narodne novine" br. 73/91.)
^ 2 "Narodne novine" br. 103/15., 98/19., 47/20.
^ 3 "Narodne novine" br. 76/14.
^ 4 "Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.
^ 5 "Narodne novine" br. 10/74.
^ 6 "Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst
^ 7 "Narodne novine" br. 74/14., 69/17., 98/19.
^ 8 "Narodne novine" br. 74/94., 92/10.
^ 9 "Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22.
^ 10 "Narodne novine" br. 71/15., 104/17., 36/22.
^ 11 "Narodne novine" br. 63/19., 128/22.
^ 12 „Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.
