Nalazimo se u predblagdanskom razdoblju, odnosno mjesecu prosincu kada tradicionalno u fokus interesa dolazi isplata prigodnih nagrada radnicima (božićnica i drugih prigodnih darova). Na taj način radnici zapravo dobivaju dodatna financijska sredstva uz plaću koja mogu iskoristiti u različite osobne svrhe. Stoga ćemo u nastavku teksta ukazati na pravni i porezni aspekt isplate božićnica i drugih prigodnih darova u 2022. godini.
Pravni aspekt isplate božićnica i drugih prigodnih darova
Na početku moramo istaknuti da temeljnim Zakonom koji uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, odnosno Zakonom o radu nije propisano pravo radnika na isplatu božićnice.
Naime, radnici ostvaruju pravo na isplatu božićnice i drugih prigodnih darova temeljem radnog odnosa, sukladno izvorima radnog prava kao što su na primjer: ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor, sporazum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca. Ako niti jednim od navedenih pravnih akata nije ugovoreno pravo na isplatu božićnice i drugih prigodnih darova, tada radnici na njih niti ne ostvaruju pravo, odnosno poslodavac nije obvezan isplatiti božićnicu i druge prigodne darove radnicima. No, u slučaju da poslodavac ipak želi isplatiti božićnicu i druge prigodne darove svojim radnicima, iako pravo na njihovo ostvarenje nije definirano navedenim pravnim aktima, on može donijeti odluku temeljem koje će definirati pravo na isplatu božićnice i drugih prigodnih darova radnicima. S obzirom na to da donošenje odluke ovisi o slobodnoj volji poslodavca, on može prema vlastitom nahođenju i određivati kojim radnicima i u kojima iznosima će ih isplatiti.
U skladu s odredbama Zakona o radu ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, tada se primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo. Prema tome, ako je pravo na božićnicu i druge prigodne darove utvrđeno u više izvora radnog prava koji obvezuju poslodavca, u različitim iznosima i pod različitim uvjetima, poslodavac je dužan radniku omogućiti za njega najpovoljnije utvrđeno pravo.
Treba istaknuti da se neoporezive prigodne nagrade (božićnica i drugi prigodni darovi) odnose isključivo na radnike u radnom odnosu kod poslodavca. Što znači da osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca, a koje za poslodavca obavljaju pojedine poslove kao što su na primjer: volonteri, studenti koji rade preko studentskog posrednika, osobe koje rade na osnovu ugovora o djelu/autorskih ugovora…, nemaju pravo na neoporezivu isplatu božićnice i drugih prigodnih darova. Međutim, u slučaju da poslodavac namjerava isplatiti božićnicu i druge prigodne darove tim osobama, tada se oporezuju prema pravilima koja se primjenjuju za drugi dohodak.
Sukladno članku 172. Ovršnog zakona, od ovrhe je izuzeta božićnica do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, dar za djecu do 15. godine života do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada. Neoporezivi iznos božićnice i dara za djecu izuzet od ovrhe uplaćuje se na zaštićen račun radnika u cijelosti.
Porezni aspekt isplate božićnica i drugih prigodnih darova
Što se tiče poreznog aspekta isplate božićnica i drugih prigodnih darova treba istaknuti da postoje porezna ograničenja, odnosno propisani iznosi do kojih se božićnica i drugi prigodni darovi mogu neoporezivo isplatiti. Naravno, poslodavac radnicima može isplatiti i veće iznose božićnica i drugih prigodnih darova iznad neoporezivih iznosa, s tim da se tada na te iznose plaćaju pripadajući doprinosi, porez na dohodak i prirez.
Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je do kojih iznosa se božićnica i drugi prigodni darovi mogu neoporezivo isplatiti u 2022. godini. Posebice treba napomenuti da su zadnjim izmjenama i dopunama navedenog Pravilnika od 1. listopada 2022. godine1 značajno povećani neoporezivi iznosi prigodnih nagrada koji poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima. Naime, povećan je neoporezivi iznos božićnice s 3.000,00 kn na 5.000,00 kn, dar djetetu radnika do 15. godina starosti s 600,00 kn na 1.000,00 kn, te dar radniku u naravi s 600,00 kn na 1.000,00 kn.
Shodno tome, poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti:
Ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade, svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da je prigodna nagrada već dijelom isplaćena za isto razdoblje, tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa.
U slučaju da je poslodavac radniku tijekom godine neoporezivo isplatio druge prigodne nagrade kao što su uskrsnica, regres za godišnji odmor u iznosu od 5.000,00 kn, tada radniku ne može neoporezivo isplatiti božićnicu. Tada poslodavac božićnicu isplaćuje kao dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću uz obračun propisanih doprinosa, poreza na dohodak i prireza.
No, ako je na primjer radniku tijekom godine izvršena isplata uskrsnice u iznosu od 2.500,00 kn, tada poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti božićnicu u iznosu od 2.500,00 kn.
Neoporezivi iznos božićnice može se isplatiti u gotovini ili na tekući račun, s tim da se oporezivi iznos božićnice isplaćuje na tekući račun.
Neoporezivi iznos dara za dijete radnika do 15. godina starosti može se isplatiti u gotovini ili na tekući račun ili dati u naravi.
Primjerice, u slučaju da je tijekom godine poslodavac već isplatio neoporezivi dar djetetu radnika u iznosu od 500,00 kn, tada može još neoporezivo isplatiti do kraja 2022. godine 500,00 kn, s obzirom na to da je propisani neoporezivi iznos za dar djeteta radnika do 1.000,00 kn godišnje. Ako poslodavac dar djetetu radnika isplaćuje u iznosu većem od propisanog, ta razlika se smatra neto dohotkom od nesamostalnog rada na koji se obračunavaju propisani doprinosi, porez na dohodak i prirez.
Svakom roditelju se može neoporezivo isplatiti dar za dijete, i to neovisno o tome tko je od roditelja nositelj zdravstvenog osiguranja za dijete te na čijoj se poreznoj kartici nalazi dijete. Ako su oba roditelja u radnom odnosu kod istog poslodavca, tada se svakom roditelju može neoporezivo isplatiti dar za dijete do propisanog iznosa, odnosno do 1.000,00 kn godišnje.
Poslodavci najčešće tijekom blagdanskog razdoblja odlučuju darivati radnike i darovima u naravi. Naime, poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti dar u naravi u vrijednosti do 1.000,00 godišnje. Treba naglasiti da se dar u naravi, naravno, ne može isplatiti u novcu.
No, poslodavci i tijekom godine mogu darivati radnike darovima u naravi. Stoga ako je na primjer poslodavac već dao radniku dar u vrijednosti 800,00 kn, tada do kraja 2022. godine još može dati radniku dar u vrijednosti 200,00 kn. U slučaju da poslodavac daje radniku dar u naravi u iznosu većem od propisanog, tada se razlika smatra neto primitkom od nesamostalnog rada na koji se obračunavaju propisani doprinosi, porez na dohodak i prirez.
Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).
Poslodavci su dužni izvještavati Poreznu upravu na obrascu JOPPD o isplaćenim prigodnim nagradama (u ovom slučaju božićnicama) i darovima za djecu radnika, dok ta obveza ne postoji za davanje darova u naravi radniku.
Božićnice i druga prigodna darivanja u državnim i javnim službama u 2022. godini
Prigodne nagrade u javnim službama
Službenici i namještenici u javnim službama pravo na božićnicu i dar u prigodi Dana Sv. Nikole ostvaruju sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.2
Naime, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Sindikat hrvatskih učitelja, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat i Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb, zaključili su Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, (NN, br. 127/22.; u nastavku teksta: Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru) kojim su ugovorne strane suglasno utvrdile nove osnovice za izračun plaće za javne službenike i namještenike u 2022. i 2023. godini, godišnju nagradu za božićne blagdane, regres za 2023. godinu i dar u prigodi dana Sv. Nikole za 2022. godinu. Na taj način povećani su iznosi božićnica i dara u prigodi dana Sv. Nikole za 2022. godinu, o čemu će više biti riječi u nastavku teksta.
Pravo na isplatu božićnice
Zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u punom iznosu (božićnica) neovisno rade li u punom ili nepunom radnom vremenu, a zaposlenici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca ostvaruju isplatu božićnice od jednog poslodavca.
Naime, pravo na božićnicu pripada svim zaposlenicima koji su na Božić (25. prosinca) u radnom odnosu kod poslodavca, osim zaposlenicima kojima na taj dan prava i obveze iz rada ili u svezi s radom miruju. Božićnica za 2022. godinu iznosi 1.750,00 kn.
O visini božićnice Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, s time da ako se dogovor ne postigne božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata.
Dar u prigodi Dana sv. Nikole
Svakom zaposleniku roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi Dana sv. Nikole u punom iznosu neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu, a zaposlenici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca ostvaruju isplatu dara od jednog poslodavca. Dar u prigodi Dana sv. Nikole za 2022. godinu iznosi 753,45 kn.
O visini dara za djecu Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata.
Prigodne nagrade u državnim službama
Državni službenici i namještenici pravo na božićnicu i dar u prigodi Dana Sv. Nikole ostvaruju na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.3
Naime, Vlada Republike Hrvatske i Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, zaključili su 31.10.2022. godine Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 127/22.; u nastavku teksta: Dodatak I. Kolektivnom ugovoru) kojim su ugovorne strane suglasno utvrdile nove osnovice za izračun plaće za državne službenike i namještenike u 2022. i 2023. godini, godišnju nagradu za božićne blagdane, regres za 2023. godinu i dar u prigodi dana Sv. Nikole za 2022. godinu.
Pravo na isplatu božičnice
Ugovorne strane su sporazumne da će Vlada RH službeniku i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, koja za 2022. godinu iznosi 1.750,00 kn.
Naime, pravo na božićnicu ostvaruje svaki službenik i namještenik koji je na Božić (25. prosinca) zaposlen u državnoj službi, neovisno o trajanju državne službe.
O visini godišnje nagrade za božićne blagdane će Ugovorne strane za svaku slijedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru.
Ako se taj Dodatak ne potpiše do donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, godišnja nagrada iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata godišnje nagrade za božićne blagdane u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.
Dar u prigodi Dana sv. Nikole
Svakom službeniku i namješteniku, roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole, koji za 2022. godinu iznosi 753,45 kn.
Navedeno pravo ostvaruje službenik i namještenik koji je na dan Sv. Nikole (6. prosinca) zaposlen u državnoj službi, neovisno o trajanju državne službe.
O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikat državne službe pregovarat će svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, a ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.
Bernard Iljazović^ 1 Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak, NN, br. 112/22.
^ 2 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, NN, br. 56/22.
^ 3 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, NN, br. 56/22.
