U središtu

Druga intervencija u Zakon o socijalnoj skrbi

02.11.2022

Druga intervencija u Zakon o socijalnoj skrbi ("Narodne novine“, br. 18/22. i 46/22.) donesena na 12. sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 7. listopada 2022. godine izglasana je jednoglasno, sa 119 glasova zastupnika "za".

Uvod

Zakon o socijalnoj skrbi kao temeljni propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, stupio je na snagu 17. veljače 2022. godine. Prva intervencija u Zakon bila je u travnju 2022. godine radi osiguravanja zaštite u sustavu socijalne skrbi raseljenim osobama iz Ukrajine.

Naime, tom izmjenom osigurano je ostvarivanje naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi osobama pod  privremenom zaštitom, u skladu s Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 4.3.2022.) i Odlukom o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela 7. ožujka 2022.

Promjene u Zakonu

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Nadalje, uređeno je pravo statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja koje se priznaje za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom.

Stupanjem na snagu ovog Zakona proširen je krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja te je propisana mogućnost da roditelj njegovatelj ili njegovatelj imaju pravo na veći iznos naknade ako dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom zbog zdravstvenog stanja nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici, kao i da se roditelju koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom naknada dodatno uvećava, kao i da se pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje s danom izvršnosti rješenja.

Također, Zakonom je povećan iznos naknade za osobne potrebe korisnika prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema potrebama pojedinih korisničkih skupina koja se priznaje danom početka korištenja usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.

U odnosu na korisnike prava kojima se to pravo priznaje prvi puta početak korištenja prava nije upitan, međutim kod priznavanja prava na naknadu za osobne potrebe za one korisnike kojima je priznata usluga smještaja ili organizirano stanovanje prema Starom zakonu pojavile su se određene dvojbe u pogledu određivanja početka korištenja prava.

Prema prijelaznim odredbama Zakona o socijalnoj skrbi propisana je dužnost nadležnim tijelima da za postojeće korisnike prava na status roditelja-njegovatelja odnosno korisnike naknade za osobne potrebe koji su korisnici u trenutku stupanja na snagu Zakona odnosno 17. veljače 2022. godine provedu postupak radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje spomenutih prava u roku od 90 dana odnosno u roku od godine dana od danas stupanja na snagu Zakona za priznavanje drugih prava.

Dakle, naknade s osnova navedenih prava priznaju se s danom izvrsnošću rješenja odnosno uručivanja rješenja stranci.

Unatoč propisanom instruktivnom roku za provođenje postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na status roditelja-njegovatelja ili njegovatelja, kao i postupka priznavanja prava na naknadu za osobne potrebe korisnika, nedovršeni postupci i neujednačena postupanja dovela su do značajnog odstupanja u početku priznavanja toga prava.

Naime, oko 400 postupaka za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja još uvijek nije dovršeno što je dovelo do tog odstupanja.

Osnovna pitanja koja su uređena drugom intervencijom u zakonu

 -    Osigurava se ostvarivanje zaštite najosjetljivije skupine korisnika sustava socijalne skrbi, koji su bili korisnici prava u trenutku stupanja na snagu Zakona i kojima je to pravo priznato temeljem članka 312. Zakona, na način da im se, iznimno kao dan priznavanja prava uzima datum stupanja na snagu Zakona, to jest 17. veljače 2022. te se omogućava ujednačeni početak priznavanja prava i isplate naknade.

  -    Na jednak način omogućava se ujednačen početak priznavanja prava na naknadu za osobne potrebe, odnosno od dana stupanja na snagu Zakona.

   -   Također, kako bi se ubuduće ujednačio početak priznavanja prava na status roditelja/njegovatelja ili njegovatelja, od njegova stupanja na snagu (22. listopada 2022.) dan priznavanja prava vezati uz dan podnošenja urednog zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti, na isti način kako je uređeno i za neka druga prava koja se priznaju u novčanom iznosu, primjerice pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

  -  Dodatno je Zakon poboljšan jezično i nomotehnički.

  -  U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.) bilo je potrebno uskladiti odredbe Zakona radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute.

Zaključno, navedene izmjene u Zakonu će se prevenirati i eliminirati neujednačenosti u postupanju, odnosno početku korištenja prava, nastalih ovisno o broju korisnika i opterećenosti nadležnog tijela, i posljedično tome dinamici u rješavanju.

Nadalje, omogućit će se ujednačeni početak priznavanja prava i isplate naknade koja proizlazi iz priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja i prava na naknadu za osobne potrebe onih korisnika kojima je pravo bilo priznato u vrijeme stupanja na snagu Zakona i kojima je to pravo priznato sukladno tom Zakonu.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona, 22. listopada 2022. godine, priznavanje prava više ne ovisi o trajanju postupka i više neće biti neizvjesnosti oko početka priznatoga prava.

Tatjana Martinović, dipl. iur., predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora