Uvodno ističemo da je Vlada RH u rujnu 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a kojim je u biti utvrđen popis propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe domaćeg zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute te su takvi propisi i podijeljeni u dvije skupine, ovisno o tome trebali li ih izmijeniti prije uvođenja eura kao službene valute u RH ili tek prilikom sljedeće redovne izmjene propisa zbog neke druge potrebe.
Ranije je Prekršajni zakon (N.N. br. 107/07, 39/13., 157/13., 110/15. 70/17. i 118/18. – dalje: PZ) u pet navrata mijenjan i dopunjavan, uglavnom zbog rasterećenja sudova, prenošenja pravno obvezujućih akata Europske unije te kao posljedica reforme pravosudnog sustava.
Ova posljednja, dakle, šesta po redu izmjena PZ-a je rezultat isključivo potrebe usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 57/22. – dalje: Zakon o uvođenju eura), uz napomenu da je PZ uvršten u I. skupinu zakona koji sadržavaju značajnija pozivanja na hrvatsku kunu i koje je potrebno izmijeniti prije uvođenja eura kao službene valute u RH.
Prema tome, s obzirom na potrebu prilagodbe pravnog okvira RH uvođenju eura kao službene valute dana 23. rujna 2022. na 12. sjednici Hrvatskog sabora donesen je Zakon o izmjenama Prekršajnog zakona (NN br. 114/22., stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u RH), a kojim se, dakle, odredbe PZ-a koje sadrže pozivanje na hrvatsku kunu mijenjaju na način da se iznosi u kunama mijenjaju iznosima u eurima.
Navedeni iznosi izračunati su korištenjem fiksnog tečaja konverzije (1 euro=7,53450 kuna), te primjenom pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz članka 14. i članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura.
U tom kontekstu podsjećamo da se prema pravilu iz članka 14. Zakona o uvođenju eura dobiveni iznos zaokružuje u skladu s matematičkim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale (ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan), dok se prema pravilu iz članka 69. stavka 3. toga Zakona prilikom predlaganja zakona, podazkonskih propisa i općih akata koji sadržavaju prekršajne, kaznene i druge odredbe s novčanim kaznama te drugim novčanim obvezama njihov iznos preračunava iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona nakon čega se dobiveni iznos zaokružuje na nižu deseticu.
Dakle, prilikom preračunavanja novčanih iskaza vrijednosti izraženih u kunama u člancima 34. (prisilna naplata i zamjena novčane kazne), 37. (ublažavanje kazne), 40. (uračunavanje oduzimanja slobode u kaznu), 43. (opomena), 135. (zadržavanje), 152. (postupak za izvršenje odluka), 217. (dopustivost zahtjeva za izvanredno ublažavanje kazne), 221. (uvjeti za vođenje žurnog postupka), 239. (opći uvjeti za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga), 245. (ovlaštenici i uvjeti za naplatu novčane kazna na mjestu počinjenja prekršaja) i 248. (tjeralica) PZ-a korišteno je pravilo iz članka 14. Zakona o uvođenju eura. Tako se, primjerice, prema ovim izmjenama propisuje da će ovlašteni tužitelji obvezno izdati prekršajni nalog (obavezni prekršajni nalog) za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu (trenutno do 5.000,00 kuna), do 1.327,23 eura za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost (trenutno do 10.000,00 kuna), do 1.990,84 eura za pravnu osobu (trenutno do 15.000,00 kuna) i do 663,61 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi (trenutno do 5.000,00 kuna).
Prilikom preračunavanja granica novčanih kazni u člancima 33. (novčana kazna), 118. (vrijeđanje u podnesku), 132. (izvršavanje mjera opreza), 159. (hitno izvođenje dokaza) i 166. (stegovno kažnjavanje) PZ-a korišteno je pravilo iz članka 69. stavak 3. Zakona o uvođenju eura. Dakle, propisane kazne su neznatno ublažene zaokruživanjem dobivenog iznosa na nižu deseticu, jer u slučaju kada bi propisane kazne u eurima bile strože od onih koje su propisane u kunama, zbog načela primjene blažeg propisa i vremenskog važenja prekršajnog zakonodavstva iz članka 3. PZ-a, tijela javne vlasti bi prilikom izricanja kazne bila obvezna primijeniti blaži propis, odnosno prethodno važeći propis. Tako se prema ovim izmjenama PZ-a, uz ostalo, određuje za pravnu osobu opći zakonski minimum u iznosu od 260,00 eura (trenutno 2000,00 kuna), odnosno opći zakonski maksimum u iznosu od 132.720,00 eura (trenutno 1.000.000,00 kuna), nadalje, za fizičku osobu obrtnika određuje se opći zakonski minimum u iznosu od 130,00 eura (trenutno 1000,00 kuna), odnosno opći zakonski maksimum u iznosu od 66.360,00 eura (trenutno 500.000,00 kuna), te za fizičku osobu opći zakonski minimum u iznosu od 10,00 eura (trenutno 100,00 kuna) odnosno opći zakonski maksimum u iznosu od 6.630,00 eura (trenutno 50.000,00 kuna).
Ponavljamo da će odredbe najnovijeg Zakona o izmjenama Prekršajnog zakona stupiti na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u RH, odnosno na dan kada će euro postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u RH.
Željko Kudrić, dipl. iur.
