U središtu

Važnost dana donošenja i dana otpreme upravnog akta

29.09.2022 Po vremenskom kriteriju, u odnosu na upravni akt pravni poredak ne uređuje samo važnost odgovora na pitanje kada je akt dostavljen stranci, već, u pojedinim slučajevima, i kada je akt donesen, odnosno kada je otpremljen.

U upravnom postupku, uz rješenje (upravni akt) vezano je više pravno relevantnih vremenskih događaja. Među njima su i donošenje, otprema, te dostava rješenja. Najveća pozornost obično se pridaje dostavi, prije svega zbog utjecaja (uredne) dostave akta stranci na tijek rokova za poduzimanje pojedinih postupovnih radnji, kao i na nastup izvršnosti rješenja. No, i vrijeme donošenja te vrijeme otpreme upravnog akta imaju određene pravne implikacije. One glavne ukratko izlažemo u nastavku.

Donošenje rješenja

U pogledu vremena donošenja rješenja, posrijedi su, u prvom redu, sljedeće odredbe Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09. i 110/21., u nastavku teksta: ZUP):

- članak 36. stavak 5. - stranka može, do donošenja odluke o upravnoj stvari, u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik opozvati pojedine ili sve radnje opunomoćenika u postupku;

- članak 45. stavak 1. - do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju;

- članak 52. stavak 1. - stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari;

- članak 97. stavak 3. – kada se rješenje u usmenom obliku stranci naknadno dostavlja i u pisanom obliku, to je potrebno učiniti najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja;

- članak 100. stavak 3. - ako prema okolnostima slučaja prije okončanja postupka treba donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi, rješenje će se donijeti na temelju činjenica poznatih u vrijeme njegova donošenja;

- članak 140. stavak 1. - javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari (u pravilu, ovdje se radi o pravomoćnoj upravnosudskoj presudi, ali može biti riječ i, primjerice, o drugostupanjskom rješenju u upravnom postupku protiv kojeg nije podnijeta tužba, kada je postupak izvršenja pokrenut u odnosu na prvostupanjsko izvršno rješenje, žalba protiv kojeg rješenja nema odgodni učinak).

Dan otpreme rješenja

Nadalje, prema članku 106. stavak 3. ZUP-a, stranka može odustati od žalbe sve do otpreme rješenja o žalbi. U tom slučaju doneseno (ali neotpremljeno) drugostupanjsko rješenje ne dostavlja se strankama i ne proizvodi pravni učinak, već se postupak povodom žalbe obustavlja (članak 106. stavak 4. ZUP-a).

U domeni izvanrednih pravnih lijekova, nezakonito rješenje može se poništiti u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne godine od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima rješenje mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rješenje donijelo (članak 131. stavak 2. ZUP-a). Ovim načinom određivanja roka za primjenu konkretnoga pravnog sredstva s jedne se strane bespredmetnim čini pokušaj javnopravnog tijela da antedatira dan donošenja rješenja, dok, u drugu ruku, na ispunjenje ovih rokova nije od utjecaja trajanje stadija dostave rješenja, na koji javnopravno tijelo nema utjecaja.

Na koncu, premda to nije izrijekom propisano, javnopravno tijelo nakon otpreme više ne može intervenirati u postojanje i sadržaj svoga upravnog akta, osim ispravka pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti (članak 104. ZUP-a). Usto, ako stranka u propisanom roku ne izjavi žalbu protiv otpremljenog rješenja, odnosno ako stranka ne podnese tužbu protiv otpremljenog rješenja protiv kojeg žalba nije dopuštena, dotično rješenje stječe svojstvo pravomoćnosti (članak 13. ZUP-a), a javnopravno tijelo može ga staviti izvan snage samo pod pretpostavkama propisanima za primjenu izvanrednih pravnih lijekova.

doc. dr. sc. Alen Rajko