U središtu

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku

28.02.2022 Dana 17. veljače 2022. godine na snagu je stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku, a objavljen je u Narodnim novinama br. 18/2022. Pravilnikom o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku uređuju se iznos, rokovi te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, na koju javni bilježnici kao povjerenici suda imaju pravo u tom postupku. Autor u članku daje pregled novih izmjena i dopuna predmetnog Pravilnika te usporedbu u odnosu na dosad važeće odredbe.

Dana 28. studenoga 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.; dalje u tekstu: OZ). Među ostalim, predmetnim Zakonom izmijenjena je uloga javnih bilježnika u ovršnom postupku te je propisano da javni bilježnik u ovršnom postupku provodi postupovne radnje, u kojem slučaju to radi kao povjerenik suda te da mu za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave pripada pravo na naknadu, a ta se naknada smatra dijelom troška ovrhe.

Radi usklađenja s odredbama OZ-a, temeljem kojih javnim bilježnicima u ovršnom postupku više ne pripada pravo na nagradu prema visini postavljenog zahtjeva, već im pripada pravo na naknadu, ministar nadležan za poslove pravosuđa imao je obvezu u roku 60 dana od stupanja na snagu OZ-a donijeti novi pravilnik kojim će urediti iznos, rokove te način plaćanja naknade javnim bilježnicima u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

Na temelju članka 14. stavka 10. i članka 216. stavak 5. OZ-a ministar nadležan za poslove pravosuđa u 2021. godini donio je Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" br. 8/11., 112/12., 114/12., 131/20., 9/21.- dalje u tekstu: Pravilnik).

Preciznije rečeno, početkom prošle godine, točnije 11. veljače 2021. godine, na snagu je stupio tada novi Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" br. 9/21). Spomenutim Pravilnikom, u čl. 3., propisano je da javnom bilježniku u provođenju pojedinog postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, za sve radnje u tom postupku pripada naknada koja se određuje prema vrijednosti zahtjeva.

U Narodnim novinama, br. 18/22 od 9. veljače 2022. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku (dalje u tekstu: Pravilnik o izmjenama i dopunama), koji je stupio na snagu 17. veljače 2022. godine.

Kako bi bolje razumjeli novine koje je donio Pravilnik o izmjenama i dopunama osvrnut ćemo se na predmetni Pravilnik iz 2021. godine, čije su odredbe, osim onih koje su Pravilnikom o izmjenama i dopunama promijenjene, i dalje na snazi.

Navedenim Pravilnikom u čl. 1. st. 1: “utvrđuje se iznos, rokovi te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave na koju javni bilježnici kao povjerenici suda imaju pravo za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave (članak 14. stavak 9. OZ-a).”

Nadalje, u st. 2. čl. 1: “utvrđuje se iznos nagrade i naknade troškova javnih bilježnika za obavljanje poslova potvrde: izjave o suglasnosti dužnika po pristanku dužnika radi naplate tražbine vjerovnika na plaći odnosno drugim novčanim primanjima (članak 202. OZ-a), izjave o suglasnosti dužnika radi naplate tražbine određenog vjerovnika zapljenom svih računa kod banaka (zadužnica – članak 214. OZ-a) i izjave o suglasnosti radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zapljene svih njegovih računa kod banaka (bjanko zadužnica – članak 215. OZ-a), te način njihova obračuna i naplate od strane javnog bilježnika.”

Člankom 3. određuje se da:

“1) Javnom bilježniku u provođenju pojedinog ovršnog postupka iz članka 1. stavak 1. ovog Pravilnika, za sve radnje u tom postupku pripada jedna naknada koja se određuje prema vrijednosti zahtjeva.

(2) Naknada javnih bilježnika iz stavka 1. ovog članka obuhvaća nagradu za radnje iz članka 5. ovog Pravilnika.

(3) Javnom bilježniku za obavljanje poslova iz članka 1. stavak 2. ovog Pravilnika pripada jedna nagrada i određuje se prema vrijednosti zahtjeva.

(4) Kod određivanja vrijednosti zahtjeva troškovi postupka i sporedne tražbine uzimaju se u obzir samo ako su jedini predmet zahtjeva.”

Odredbama Pravilnika zakonodavac je u čl. 4. propisao kako javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu naknadu, nagradu i naknadu troškova.

Člankom 5. određuje se utvrđivanje iznosa naknade prema visini zahtjeva. Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno nakon rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička naknada u iznosu kako je prikazano tablicom:

Iznad

Do kuna

Visina naknade javnog bilježnika

0,00

5.000,00

100,00 kuna

5.000,01

50.000,00

150,00 kuna






Preko 50.000,00 kuna plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 200,00 kuna i još 1 % na razliku iznad 50.000,00 kn, ali ne više od 5.000,00 kn.

Člankom 6. propisano je da javni bilježnik osim naknade iz članka 5. Pravilnika ima pravo na naknadu troškova dostave drugog pokušaja te svake daljnje dostave rješenja u ovršnom postupku na adresu stranaka, osim kada se dostava obavlja sukladno odredbama OZ-a.

Stranka može preuzeti pisani otpravak rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u uredu javnog bilježnika koji ga je donio bez naknade, a u slučaju traženja stranke da se rješenje o obustavi ovrhe dostavi, javni bilježnik će ga dostaviti stranci o njezinom trošku.

Člankom 7. st. 1. određeno je da za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. ovog Pravilnika u iznosu od 25,00 kuna koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.

Za radnje javnog bilježnika u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. ovog Pravilnika koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika - st. 2. članka 7 . Pravilnika.

Svakako u ovom dijelu treba naglasiti kako u drugoj fazi postupka (radnje iz st. 2. čl. 7.) pred javnim bilježnikom dolazi do izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te eventualno do izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti. Međutim, razvidno je da neće u svim slučajevima predmet doći do opisane druge faze postupka pred javnim bilježnikom, već je moguće da postupak bude u potpunosti okončan već u prvoj fazi ili da se postupak nastavi pred nadležnim sudom. Međutim, jasno je da je javni bilježnik u opisanim situacijama okončanja postupka ili nastavka postupka pred nadležnim sudom obavio određene radnje te su za njega nastali određeni troškovi koje je potrebno podmiriti.

U praksi postoje situacije kada se postupak nastavlja pred nadležnim sudom, iako je već nastupila druga faza postupka pred javnim bilježnikom. Naime, ako ovršenik nakon izdavanja rješenja o ovrsi izjavi prigovor, javni bilježnik će predmet proslijediti nadležnom sudu. No, u takvom slučaju javni bilježnik bi imao pravo i na predujam naknade te na ostatak naknade jer je zapravo proveo sve radnje u prvoj fazi i veći dio radnji u drugoj fazi postupka, osim izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.

Sukladno svemu navedenom, zaključujemo da zapravo može doći do sljedećih situacija, a koje rezultiraju da se postupak okonča u prvoj fazi, odnosno da uopće ne dođe do pojedinih radnji iz stavka 2. čl. 7. Pravilnika:
− ovršenik ispuni dug po dostavljenoj obavijesti o postojanju duga i mogućnosti ispunjenja istog,
− javni bilježnik ocjeni da prijedlog za ovrhu nije dopušten ili uredan te ga proslijedi nadležnom sudu radi donošenja odluke,
− prijedlog za ovrhu podnesen je protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan RH te ga javni bilježnik proslijedi nadležnom sudu kao prijedlog za izdavanje platnog naloga,
− ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu te javni bilježnik donese rješenje o obustavi ovrhe.

U gore navedenim situacijama ne bi došlo do radnji iz članka 7. st. 2. Pravilnika, a samim time javni bilježnici ne bi ostvarili pravo na pripadajući “ostatak iznosa naknade” iz članka 5. Pravilnika koji uređuje visinu naknade javnog bilježnika. U tom slučaju ne bi trebali ni razmatrati javnobilježničku naknadu propisanu čl. 5. Pravilnika kao “fiksnu cjelovitu naknadu”, na koju javni bilježnici ostvaruju pravo sukladno visini postavljenog zahtjeva kako je to navedeno člankom 5. Pravilnika. To je tako jer zapravo visina javnobilježničke naknade ovisi o poduzetim radnjama koje su definirane čl. 7. Pravilnika, a koji svojim odredbama zapravo razdvaja naknadu na: “predujam naknade i ostatak naknade iz čl. 5.”

Kao što smo ranije naveli, člankom 7. Pravilnika zakonodavac precizno navodi radnje za čije obavljanje javni bilježnik ima pravo na predujam naknade, a za čije obavljanje ima pravo na ostatak naknade iz čl. 5. Pravilnika:

− Naknada se plaća djelomično kao predujam, a djelomično po izvršenim radnjama, i to na sljedeći način: za radnju javnog bilježnika glede zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku pripada predujam naknade u iznosu od 25,00 kuna, koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.
− Za radnju javnog bilježnika u svezi s izdavanjem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanjem rješenja strankama te izdavanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.

Javni bilježnik osim naknade ima pravo na naknadu troškova dostave drugog pokušaja te svake daljnje dostave rješenja u ovršnom postupku na adresu stranaka. S obzirom na propisane odredbe, razvidno je da trenutno važećim Pravilnikom nisu predviđeni predvidivi troškovi.

Članak 8. Pravilnika propisuje kako javnom bilježniku za potvrdu izjave o suglasnosti dužnika po pristanku dužnika radi naplate tražbine vjerovnika na plaći odnosno drugim novčanim primanjima (članak 202. OZ-a), izjave o suglasnosti dužnika radi naplate tražbine određenog vjerovnika zapljenom svih računa kod banaka (zadužnica – članak 214. OZ-a) i izjave o suglasnosti radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zapljene svih njegovih računa kod banaka (bjanko zadužnica – članak 215. OZ-a), pripada javnobilježnička nagrada u jedinstvenom iznosu kako je prikazano tablicom:

Iznos do kojeg se izdaje solemnizirana
privatna isprava (zadužnica)
iz članka 202., 214. i 215. OZ-a

Visina
javnobilježničke nagrade

0 – 75.000,00 kuna

100,00 kn

75.001,00 kn – 100.000,00 kn

125,00 kn

100.001,00 kn – 150.000,00 kn

150,00 kn

150.001,00 kn – 200.000,00 kn

175,00 kn

200.001,00 kn – 250.000,00 kn

200,00 kn

250.001,00 kn – 300.000,00 kn

225,00 kn

300.001,00 kn – 350.000,00 kn

250,00 kn

350.001,00 kn – 400.000.00 kn

300,00 kn

400.001,00 kn – 500.000,00 kn

350,00 kn

500.001,00 – 700.000,00 kn

400,00 kn

700.001,00 – 950.000,00 kn

450,00 kn

950.001,00 – pa nadalje

500,00 kn

Javni bilježnik na naknadu iz članka 5. i nagradu iz članka 8. ovog Pravilnika ima pravo zaračunati porez na dodanu vrijednost.

Promjene koje donosi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku

Ministarstvo pravosuđa i uprave je dana 05. siječnja 2022. godine otvorilo javno savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku. U Narodnim novinama br. 18/22 od 9. veljače 2022. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku, koji je stupio na snagu 17. veljače 2022. godine.

Kao što smo ranije naveli, za radnje koje poduzimaju u ovršnim postupcima javni bilježnici ostvaruju pravo na naknadu prema visini zahtjeva iz prijedloga za ovrhu. Svega godinu dana nakon donošenja osnovnog teksta Pravilnika, sada se taj iznos naknade mijenja na način da javni bilježnik ostvaruje pravo na naknadu za radnje u iznosu od 150,00 kn ako je visina zahtjeva do 50.000,00 kn, a ako visina postavljenog zahtjeva iznosi preko 50.000,00 kuna plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 150,00 kuna i još 1 % na razliku iznad 50.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.

Do stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Pravilnika javni bilježnik je za zahtjev potraživanja do 5.000,00 kn imao pravo na naknadu u iznosu od 100,00 kn, a od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn 150,00 kn. Dakle, ovim izmjenama i dopunama Pravilnika trošak ovršnog postupka za tražbine do 5.000,00 kn povećava se za 50,00 kn.

Nadalje, povećava se i dio te naknade kojeg ovrhovoditelji moraju predujmiti javnom bilježniku u roku od osam dana od njegovog poziva, s dosadašnjih 25,00 kn na 75,00 kn. Uvodi se i ovlaštenje javnog bilježnika vršiti naplatu naknade, nagrade i naknade troškova iz ovog Pravilnika korištenjem elektroničkih servisa i usluga.

Do 17. veljače 2022. javni bilježnici su imali pravo na naknadu troškova dostave drugog pokušaja te svake daljnje dostave rješenja u ovršnom postupku na adresu stranaka, osim kada se dostava obavlja sukladno čl. 8. st. 9. Ovršnog zakona. Prema izmijenjenom čl. 6. Pravilnika je u postupcima pokrenutim nakon 17. veljače 2022. sada uređeno pravo javnog bilježnika na naknadu troškova dostave u iznosu od 25,00 kuna za svakog drugog i sljedećeg ovršenika protiv kojih je podnesen jedan prijedlog za ovrhu. Tu naknadu troška je ovrhovoditelj dužan platiti zajedno s iznosom predujma od 75,00 kn. Navedeno znači da kad je prijedlogom za ovrhu obuhvaćeno više ovršenika, trošak postupka uvećava se za 25,00 kn po ovršeniku.

U slučaju kad je ovrhovoditelj fizička osoba koja je predala prijedlog za ovrhu poslovnoj jedinici Fine, odnosno, pravna ili fizička osoba koja je elektroničkim putem podnijela prijedlog za ovrhu, ali nema elektronički pretinac i nije u sustavu elektroničke komunikacije, javni bilježnik tada ima pravo na predujam naknade troškova dostave u iznosu od 25,00 kuna za svaku dostavu pismena ovrhovoditelju (čl. 6. Pravilnika).

Prema novom Pravilniku u članku 4. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN, broj 9/21) ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: „(1)“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: „(2) Javni bilježnik može vršiti naplatu naknade, nagrade i naknade troškova iz ovog Pravilnika korištenjem elektroničkih servisa i usluga.“.

Nadalje, članak 5. mijenja se i glasi: „Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno nakon rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ako visina postavljenog zahtjeva iznosi do 50.000,00 kuna, pripada javnobilježnička naknada u iznosu od 150,00 kuna. Ako visina postavljenog zahtjeva iznosi preko 50.000,00 kuna plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 150,00 kuna i još 1 % na razliku iznad 50.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna“.

Isto tako članak 6. mijenja se i glasi: „(1) Javni bilježnik osim naknade iz članka 5. ovog Pravilnika ima pravo na naknadu troškova dostave u iznosu od 25,00 kuna za svakog drugog i sljedećeg ovršenika protiv kojih je podnesen jedan prijedlog za ovrhu, koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.

(2) Naknadu troškova iz stavka 1. ovog članka ovrhovoditelj je dužan platiti zajedno s iznosom predujma iz članka 7. ovog Pravilnika.

(3) Kad je ovrhovoditelj fizička osoba koja je predala prijedlog za ovrhu poslovnoj jedinici Financijske Agencije, odnosno, pravna ili fizička osoba koja je elektroničkim putem podnijela prijedlog za ovrhu, ali nema elektronički pretinac i nije u sustavu elektroničke komunikacije, javni bilježnik osim naknade iz članka 5. i članka 6. stavka 1. ovog Pravilnika ima pravo na predujam naknade troškova dostave u iznosu od 25,00 kuna za svaku dostavu pismena ovrhovoditelju.

(4) Stranka može preuzeti pisani otpravak rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u uredu javnog bilježnika koji ga je donio bez naknade, a u slučaju traženja stranke da se rješenje o obustavi ovrhe dostavi, javni bilježnik će ga dostaviti stranci o njezinom trošku.“.

U članku 7. stavku 1. broj: „25,00“ zamjenjuje se brojem: „75,00“.

Kao što možemo zaključiti, izmjene i dopune Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku donose višu javnobilježničku naknadu u postupcima s ovršnim zahtjevima do 5.000 kuna. Prema Pravilniku donesenom u veljači prošle godine, nakon izmjena Ovršnog zakona, javnim je bilježnicima u postupcima do 5.000 kuna za niz radnji, od zaprimanja prijedloga za ovrhu do izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti, propisana naknada od 100 kuna.

Za postupke veće vrijednosti, one između 5.000 i 50.000 kuna, naknada za iste radnje iznosila je 150 kuna, a za više odštetne zahtjeve mogli su naplatiti naknadu od 200 kuna plus 1 % na razliku iznad 50.000 kuna.

Izmjenama i dopunama Pravilnika koje su stupile na snagu, najniža utvrđena naknada, ona od 100 kuna, sada se briše, pa će javni bilježnici i za postupke do 5.000 kuna naplaćivati naknadu od 150 kuna. A riječ je zapravo o najvećem broju ovršnih postupaka. Prema dostupnim podacima Fine, 80 % svih ovršnih postupaka odnosi se na dugove do 2.500 kuna. Istodobno, s 25 na 75 kuna podiže se predujam ovih troškova koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.

No, važna je promjena i da javni bilježnici više neće moći naplaćivati troškove drugog i svakog sljedećeg pokušaja dostave rješenja korisnicima, nego će im sve pokušaje pokrivati jedinstveni iznos predujma.

Iako bi sve navedeno trebalo rezultirati logičnim zaključkom da veće javnobilježničke naknade znače i skuplji ovršni postupak za ovrhe najnižih vrijednosti, u Ministarstvu pravosuđa i uprave tvrde kako nova pravila u većini slučajeva ne znače poskupljenje.

Prema priopćenju iz Ministarstva, a koje su dali za medije: “izmjenama Pravilnika pristupilo se nakon analize koja je uputila na velik broj predmeta u kojima ovrhovoditelji pred sudovima naknadno potražuju naplaćene troškove. Budući da se u trenutačnom sustavu ovrhe trošak drugih i svih daljnjih dostava ostvaruje pred sudom, što generira dodatni trošak za ovršenike te se povećava opterećenost suda, u cilju povećanja učinkovitosti ovršnog postupka i optimizacije materijalnih troškova javnih bilježnika predlaže se uvođenje jedinstvene javnobilježničke naknade u iznosu od 150 kuna za iznose do 50.000 kuna.”

Ističu iz Ministarstva i da je u predujam naknade, prema prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika, inkorporiran trošak eventualne druge i svih daljnjih dostava, uz napomenu kako u 70 % slučajeva javni bilježnici provode barem dvije dostave te bi se time eliminirao velik broj predmeta pred sudovima u kojima ovrhovoditelji naknadno potražuju te troškove, što u većini slučajeva smanjuje trošak ovrhe za ovršenike.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:
1. Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20)
2. Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN br. 8/2011, 112/2012, 114/2012, 131/2020, 9/2021)
3. Ministarstvo pravosuđa i uprave, Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku, https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=19624
4. Iva Sabolić, Odvjetničko društvo Porobija & Špoljarić, Nagrada i naknada troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku – problemi u praksi sa stajališta ovrhovoditelja, https://www.psod.hr/objave/nagrada-i-naknada-troskova-javnih-biljeznika-u-ovrsnom
5. https://informator.hr/strucni-clanci/novosti-glede-naknada-i-nagrada-javnih-biljeznika-u-ovrsnom-postupku
6. https://www.vecernji.hr/vijesti/povecavaju-se-naknade-javnih-biljeznika-za-vecinu-ovrsnih-postupaka-1553929
7. https://www.teb.hr/novosti/2022/od-1722022-visa-naknada-javnim-biljeznicima-u-ovrsnim-postupcima-male-vrijednosti-nar-nov-br-1822/