Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada

Osvrt na pitanja koja se uređuju izmjenama i dopunama Zakona te učinci koji će rezultirati njegovim donošenjem

Zakon o tržištu rada ("Narodne novine" br. 118/18., 32/20.) uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Zakonom o dopuni Zakona o tržištu rada ("Narodne novine" br. 32/20.) na odgovarajući su način prilagođeni uvjeti korištenja mjere Stalni sezonac u cilju sprječavanja i ublažavanja negativnih efekata utjecajem bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, kao i u drugim posebnim okolnostima.

Zakonom o tržištu rada osiguravaju se sljedeća prava za vrijeme nezaposlenosti:
− novčana naknada na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti,
− mirovinsko osiguranje na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti,
− novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu i
− jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova.

Materijalno pravna zaštita iz Zakona o tržištu rada osigurava se nezaposlenim osobama koje su sposobne ili djelomično sposobne za rad, u dobi od 15 do 65 godina koje nisu u radnom odnosu, odnosno ne obavljaju samostalnu djelatnost. Nezaposlena osoba mora aktivno tražiti posao i biti raspoloživa za rad. Prava za vrijeme nezaposlenosti prestaju nezaposlenoj osobi zasnivanjem radnog odnosa odnosno nastupanjem određenih okolnosti propisanih Zakonom. Novčana naknada najvažnija je materijalno pravna zaštita koja se osigurava nezaposlenoj osobi za vrijeme nezaposlenosti. Trajanje novčane naknade je vremenski ograničeno te ovisi o prethodnom mirovinskom osiguranju odnosno vremenu provedenom na radu.

Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviđa se promjena stvarne nadležnosti za priznavanje prava na naknadu do zaposlenja. Prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi o pravu na naknadu do zaposlenja odlučuju centri za socijalnu skrb sukladno uvjetima propisanim tim Zakonom. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi propisuje se da o navedenom pravu odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno propisima o zapošljavanju.

Prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi naknada do zaposlenja je pravo djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno osobe s invaliditetom kojima je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo se ostvaruje nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života. Osoba s invaliditetom mora biti sposobna ili djelomično sposobna za rad i voditi se u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema podacima sustava socijalne skrbi, prosječan broj korisnika naknade do zaposlenja na godišnjoj razini iznosio je oko 2.000 korisnika, dok je naknada iznosila 350,00 kuna mjesečno, a osigurava se osobi s invaliditetom do zaposlenja.

S obzirom na to da prava za vrijeme nezaposlenosti prestaju nezaposlenoj osobi zasnivanjem radnog odnosa odnosno nastupanjem određenih okolnosti propisanih Zakonom o tržištu rada, ovim Zakonom propisuje se promjena naziva prava. Naime, naziv „naknada do zaposlenja“ upućuje da se radi o pravu koje prestaje isključivo zapošljavanjem, što nije jedini slučaj prestanka prava prema propisu o zapošljavanju. Stoga, naknada do zaposlenja mijenja svoj naziv u „novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom“.

Nadalje, kako se radi o materijalno pravnoj zaštiti nezaposlenih osoba s invaliditetom koja zaštita i njezino trajanje nije vezano uz prethodno mirovinsko osiguranje odnosno vrijeme provedeno na radu, ovim Zakonom će se urediti posebni uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Pritom će se voditi računa o stečenim pravima korisnika.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada će se osigurati materijalna pomoć nezaposlenim osobama s invaliditetom koje su završile obrazovanje i ne ostvaruju druga prava za vrijeme nezaposlenosti. Nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućit će se da na jednom mjestu dobiju profesionalnu uslugu podrške i pomoći u traženju posla, s jedne strane, i određenu materijalnu pomoć, s druge strane. Navedeni pristup i efikasnost u postupanju pridonose kvaliteti pružene usluge i uspješnoj integraciji osoba s invaliditetom na tržište rada.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada

U Zakonu o tržištu rada ("Narodne novine" br. 118/18. i 32/20.), u članku 1. stavak 1. mijenja se i glasi: „Ovim se Zakonom uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljivosti radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod).“

Predmetnim člankom određuje se predmet uređenja Zakona: tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljivosti radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda.

Uz već propisna prava koja se ostvaruju na temelju ovoga Zakona, dodano je i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Stoga se na temelju ovoga Zakona ostvaruju sljedeća prava: novčana naknada na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti, mirovinsko osiguranje na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti, novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu, jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, novčana pomoć osobe uključene na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i novčana pomoć osobe osigurane na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

Iza članka 70. dodaje se članak 70.a koji glasi:

"Članak 70.a
(1) Novčana pomoć za nezaposlenu osobu s invaliditetom može se priznati nezaposlenoj osobi s invaliditetom nakon završenog osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života, koja ne ispunjava uvjete za priznavanje drugih prava propisanih ovim Zakonom.
(2) Nezaposlenom osobom s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka smatra se dijete s teškoćama u razvoju odnosno osoba s invaliditetom kojoj je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja.
(3) Pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka stječe nezaposlena osoba s invaliditetom koja se vodi u evidenciji Zavoda.
(4) Novčana pomoć za nezaposlenu osobu s invaliditetom utvrđuje se u visini od 10% minimalne plaće u neto iznosu.
(5) Nezaposlenoj osobi s invaliditetom priznaje se novčana pomoć od dana podnošenja urednog zahtjeva, a isplaćuje se mjesečno.
(6) Pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka prestat će nezaposlenoj osobi s invaliditetom nastupanjem okolnosti iz članka 17. ovoga Zakona.“.

Ovime se određuju uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Pravo se ostvaruje nakon završetka obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života. Osoba s invaliditetom mora se voditi u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda, što znači da mora biti aktivna u traženju posla i raspoloživa za rad. Ujedno, propisuje se visina novčane pomoći u iznosu od 10% minimalne plaće u neto iznosu, a isplaćuje se mjesečno. Pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom prestaje nastupanjem okolnosti zbog kojih se svaka druga nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih osoba propisanih u članku 17. Zakona.

U članku 72. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Postupak za ostvarivanje prava na novčanu pomoć iz članka 70.a ovoga Zakona pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe s invaliditetom.“
Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) O zahtjevu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje u prvom stupnju regionalna odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda rješenjem.“
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) O žalbi protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.“

Navedene promjene propisuju da se postupak za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom pokreće zahtjevom, a o istom odlučuje u prvom stupnju regionalna odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda rješenjem, dok o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.

Zaključno, važno je naglasiti da za korisnike naknade do zaposlenja prema propisu o socijalnoj skrbi, Zavod je dužan, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, po službenoj dužnosti pokrenuti postupke za priznavanje prava na novčanu pomoć iz članka 70.a koji je dodan člankom 3. ovoga Zakona. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora ("Narodne novine" br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), a to su osobito opravdani razlozi, odnosno reforma sustava socijalne skrbi koja zahtijeva horizontalno usklađivanje propisa.

Pružanje materijalne pomoći nezaposlenim osobama s invaliditetom uz stručnu podršku u procesu integracije na tržište rada dio je cjelokupne skrbi o osobama s invaliditetom. S obzirom na to da se radi o nezaposlenim osobama s invaliditetom koje ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti, nužno je ovim Zakonom osigurati im kontinuiranu materijalno pravnu zaštitu. Slijedom navedenog važno je donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku kako bi se izvršila horizontalna usklađenost propisa te umanjile negativne posljedice za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Izvori:
1. Prilagođeno prema: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona, Zagreb, 13. siječnja 2022.
2. Zakon o tržištu rada (NN 118/18, 32/20)