Aktualna pitanja
Pitanja koja se ovim projektom žele adresirati a vezana su za sudsku praksu: kada i kojim pravnim temeljem država odgovara za mjere i ovlasti koji koristi u pandemiji, do koje razine se izvanredne ovlasti mogu osporavati a da se zadrži interes zajednice za očuvanjem javnog zdravlja, do koje mjere sežu diskrecijske ovlasti izvršne vlasti prije nego ih sudovi trebaju ograničiti, koji su odnosi između temeljnog ljudskog prava na očuvanje zdravlja i ostalih ljudskih prava? Kako pandemija protječe tako se sve češće postavlja pitanje pravnih lijekova i zaštite prava pojedinca naspram mjera koje donosi izvršna vlast koje imaju cilj zaštite javnog zdravlja ograničavanjem prava pojedinca. U praksi sudova često se postavlja pitanje odgovornosti za štetu nastalu prvenstveno fizičkim osobama a zatim i trgovačkim društvima i obrtima, ne samo djelovanjem pandemije kao „više sile“ nego i djelovanjem mjera nametnutih od strane države kako bi tu istu pandemiju obuzdala. Glavna pitanja su razmjernost mjera u odnosu na njihovu učinkovitost i odnos mjera i posljedice koje iz njih proizlaze. Učinkovitost protupandemijskih mjera se suprotstavlja zaštiti individualnih sloboda i prava pojedinaca ali i zaštiti zdravlja. Do koje se mjere fizičke i pravne osobe mogu pouzdati u donesene izvanredne protupandemijske mjere kada nastoje provesti ugovorne obveze ili kada osporavaju svoje obveze koje nisu mogle biti izvršene zbog djelovanja tih mjera?
Cilj open access portala Covid-19 Litigation je odgovoriti na neka od ovih pitanja omogućavanjem slobodnog pristupa sudskoj praksi diljem svijeta kako bi se omogućilo znanstveno istraživanje ali i dublji uvid pravnoj struci u aktualnu problematiku.
O portalu
Sudska baza podataka portala Covid-19 Litigation omogućava nekoliko načina pretraga; od glavne podjele prema datumu odluke i datumu objave na webu portala, pa sve do glavne podjele po filteru na donesene odluke prema regiji (Latinska Amerika i Karibi, Sjeverna Amerika, Azija, Europa i Oceanija), prema WHO regijama (regije Svjetske zdravstvene organizacije), prema pojedinoj zemlji, prema godini donošenja odluke (to su pandemijske 2020. i 2021. godina) i prema pravnom području (zaštita potrošača, zaštita osobnih podataka, obiteljsko pravo, imigracijsko pravo i pravo azila, radni odnosi i radno pravo, obrazovanje, vlasništvo…).
Osobito zanimljiv filter je filter izbora odluka prema povrijeđenim slobodama; pa su tako navedene između ostalih sloboda javnog okupljanja, sloboda izražavanja i iznošenja mišljenja, sloboda vjeroispovijesti, sloboda kretanja ljudi, dobara i kapitala. Unutar tog filtera, u vrijeme pisanja ovog članka, je najviše zastupljenih presuda u kategorijama slobode kretanja ljudi, dobara i kapitala i u kategorije slobode poduzetništva, dok je najmanje presude u kategoriji slobode sklapanja braka. Navedeno je za očekivati s obzirom na to da su sloboda kretanja ljudi roba i kapitala te sloboda poslovanja (poduzetništva) najviše pogođeni tijekom pandemije i u tom periodu su pretrpjeli i najviše štete.
Uz navedene postoji i filter koji omogućava pretragu prema „prirodi stranaka“ (Nature of the parties) gdje postoji glavna podjela na privatne pojedince, pravne osobe i javna tijela (Public). U tom zadnjem izboru filtera nalaze se odluke kao što su presude Ustavnog suda Rumunjske o postupovnom pravu, presuda Visokog suda Sjeverne Irske, presude Vrhovnog Federalnog suda Brazila, Ustavnog vijeća Francuske, itd.
Filterom „optuženici“ može se također birati između fizičkih i pravnih osoba, te javnih tijela.
Osobito zanimljivi su filteri koji omogućavaju odabir predmeta prema „ranjivim grupama“ i prema „ishodu odluke.“
Filter prema ranjivim grupama omogućuje odabir predmeta u kojim su pogođene starije osobe, tražitelji azila, invalidi, osobe s kroničnim bolestima i „ostali“.
Filter prema „ishodu odluke“ omogućuje izbor odluke kada je tužba potvrđena, djelomice potvrđena, djelomice odbijena i kada je tužba nedopuštena ili odbačena.
Primjer sudske odluke
Na primjeru presude Usoz-79/20 od 27. rujna 2021. Visokog upravnog suda Republike Hrvatske vidi se kako je postavljen sadržaj pojedine presude na stranicama COVID-19 Litigation. To je jedna od devet presuda hrvatskih sudova objavljenih na tim stranicama, što znači da sve presude navedene problematike s hrvatskih sudova nisu sakupljene, već samo nekoliko izabranih primjera.
Glavna podjela sadržaja presude je; pregled odluke, analiza predmeta (slučaja), dio koji analizira ravnotežu između temeljnih prava i temeljnih sloboda te na kraju dodatne bilješke.
Pregled odluke (Case overview) sadrži glavne informacije o presudi, uključujući zemlju, naziv tijela koje je odluku donijelo, izvorni naziv tijela, datum odluke, broj odluke, vrsta tijela koje je donijelo odluku, vrsta suda (u materijalnom smislu), itd.
Zaključak
COVID 19 Litigation kao baza međunarodne sudske prakse predstavlja zanimljiv iskorak prema objedinjavanju prakse sudova u sporovima vezanima za COVID-19. Zanimljivo je zamišljen i ima naspram domaćih baza podataka ponešto drugačiji pristup navedenoj tematici s obzirom na to da je više prilagođen posebnostima koje sa sobom nosi pandemija. Posebnost ove stranice je naglasak na temeljna ljudska prava i temeljne slobode, što se vidi u analizi svakog predmeta pred nacionalnim sudovima, gdje se posebice naglašava, u pregledima slučajeva, koja temeljna prava i slobode su dovedena u pitanje i što se presudom točno želi zaštititi. Naglašava se uloga općih pravnih načela koja se primjenjuju na pojedine slučajeve kao i prepoznata individualna prava i slobode koje dolaze u sukob s pravom na javno zdravlje. Svojim tijekom pandemija ostavlja sve dublji trag a pitanja koja postavlja pravnici će moći dijelom odgovoriti korištenjem komparativne metode i upućivanjem na inozemna rješenja. Za to je ova baza podataka više nego dobar alat koji će još dugo biti na korist čitavoj pravnoj zajednici.
Roko Hranjec, mag. iur.
