Ranije važećim Pravilnikom o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" br. 8/11., 112/12., 114/12., 131/20., 9/21.) javnim bilježnicima je za radnje u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i dostavljanja rješenja strankama pripadala javnobilježnička nagrada u jedinstvenom iznosu, koja je ovisno o visini postavljenog zahtjeva spadala u jednu od šest propisanih kategorija. Navedena nagrada i naknada troškova javnih bilježnika kod sastava prijedloga za ovrhu se upisivala kao jedna jedinstvena stavka u skladu s odredbama ranije važećeg Pravilnika.
Novim Pravilnikom, u čl. 3., propisano je da javnom bilježniku u provođenju pojedinog postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, za sve radnje u tom postupku pripada jedna naknada koja se određuje prema vrijednosti zahtjeva.
Nadalje, čl. 7. st. 1. Pravilnika propisano je da javni bilježnik ima pravo na predujam u iznosu od 25,00 kuna za radnje u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke ili prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
Navedeni predujam nagrade i naknade troškova javnog bilježnika ovrhovoditelj je dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.
Nastavno, čl. 7. st. 2. Pravilnika propisano je da javni bilježnik ima pravo na ostatak naknade za radnje u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama i izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.
Navedeni ostatak nagrade i naknade troškova javnog bilježnika ovrhovoditelj je dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.
Slijedom navedenog, Pravilnik propisuje da u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnik ima pravo na jednu jedinstvenu naknadu za sve radnje. Međutim, u daljnjim odredbama Pravilnika zakonodavac cijepa tu tzv. jednu jedinstvenu naknadu na predujam nagrade i naknade troškova javnog bilježnika i ostatak nagrade i naknade troškova javnog bilježnika te točno navodi radnje za čije obavljanje javni bilježnik ima pravo na predujam nagrade i naknade troškova, a za čije obavljanje ima pravo na ostatak nagrade i naknade troškova.
S aspekta odredaba Pravilnika, odnosno cijepanja tzv. jedinstvene naknade postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koji provodi javni bilježnik možemo razdijeliti u dvije faze.
U prvoj fazi najprije dolazi do zaprimanja prijedloga za ovrhu, a nakon zaprimanja prijedloga za ovrhu moguće su sljedeće situacije:
1. javni bilježnik ovršeniku dostavlja obavijest o postojanju duga i mogućnosti ispunjenja istog, povodom čega ako ovršenik ispuni dug à ne dolazi do druge faze postupka,
2. javni bilježnik ovršeniku dostavlja obavijest o postojanju duga i mogućnosti ispunjenja istog, no ako ovršenik ne ispuni dug à dolazi do druge faze postupka, odnosno izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama i eventualno izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, ukoliko ovršenik ne izjavi prigovor protiv rješenja o ovrsi,
3. javni bilježnik ocjeni da prijedlog za ovrhu nije dopušten ili uredan te ga proslijedi nadležnom sudu radi donošenja odluke à ne dolazi do druge faze postupka,
4. prijedlog za ovrhu podnesen je protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske te ga javni bilježnik proslijedi nadležnom sudu kao prijedlog za izdavanje platnog naloga à ne dolazi do druge faze postupka,
5. ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu te javni bilježnik rješenjem obustavi ovrhu à ne dolazi do druge faze postupka.
U drugoj fazi postupka pred javnim bilježnikom dolazi do izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te eventualno do izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti. Međutim, razvidno je da neće u svim slučajevima predmet doći do opisane druge faze postupka pred javnim bilježnikom, već je moguće da postupak bude u potpunosti okončan već u prvoj fazi (situacije pod brojem 1. i 5.) ili da se postupak nastavi pred nadležnim sudom (situacije pod brojem 3. i 4.). No, jasno je da je javni bilježnik u opisanim situacijama okončanja postupka ili nastavka postupka pred nadležnim sudom obavio određene radnje te su za njega nastali određeni troškovi koje je potrebno podmiriti.
Bitno je napomenuti da postoje situacije kada se postupak nastavlja pred nadležnim sudom iako je već nastupila druga faza postupka pred javnim bilježnikom. Naime, ako ovršenik nakon izdavanja rješenja o ovrsi izjavi prigovor javni bilježnik će predmet proslijediti nadležnom sudu. No, u takvom slučaju javni bilježnik ima pravo i na predujam nagrade i naknade troškova te na ostatak nagrade i naknade troškova jer je proveo sve radnje u prvoj fazi i veći dio radnji u drugoj fazi postupka, osim izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.
U praksi, neki javni bilježnici zadržali su stav da se njihova nagrada i naknada u tablicu troškova, prilikom sastava prijedloga za ovrhu, upisivala kao jedna jedinstvena stavka „nagrada i naknada troškova javnog bilježnika“. Drugi pak javni bilježnici tražili su da se njihova nagrada i naknada u tablicu troškova upisuje kao dvije zasebne stavke: „predujam nagrade i naknade troškova javnog bilježnika“ i „ostatak nagrade i naknade troškova javnog bilježnika“.
Takvim odvajanjem dviju faktično zasebnih stavaka omogućuje se veća transparentnost u naplati ovršnih troškova. Drugim riječima, gledano s pozicije ovrhovoditelja, čini se jasnim zašto isti plaća dvije odvojene naknade i što one de facto predstavljaju.
Jednostavnije rečeno, ovrhovoditelj iznos od 25,00 kuna + PDV plaća kao predujam za radnje u početnoj fazi postupka, a tek u slučaju potrebe poduzimanja daljnjih radnji u postupku plaća se ostatak jedinstvene naknade + PDV (tri moguće opcije, prikazane u tablici u nastavku).
1) do 5.000,00 kn :
Predujam naknade: 25,00 kn + PDV (6,25 kn) = 31,25 kn
Ostatak naknade: 75,00 kn + PDV (18,75 kn) = 93,75 kn
2) od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn:
Predujam naknade: 25,00 kn + PDV (6,25 kn) = 31,25 kn
Ostatak naknade: 125,00 kn + PDV (31,25 kn) = 156,25 kn
3) preko 50.000,00 kn:
Predujam naknade: 25,00 kn + PDV (6,25 kn) = 31,25 kn
Ostatak naknade: 175,00 kn + 1 % na iznos koji prelazi 50.000,00 kn (max 5.000,00 kn) + PDV
Slijedom navedenog, izmjene i dopune odredaba Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20.- dalje u tekstu: OZ)) rezultirale su izmjenama i dopunama odredaba Pravilnika.
Zakonodavac je u postupku ovrhe temeljem vjerodostojne isprave izmijenio način mogućeg postupanja javnog bilježnika, a posljedično tome i način vrednovanja radnji javnih bilježnika u predmetnom postupku.
Međutim, zakonodavac nije do kraja razradio način definiranja naknade ni način iskazivanja iste, odnosno transparentnost dijelova nagrade i naknade troškova javnog bilježnika. Stoga su javni bilježnici, u periodu od stupanja Pravilnika na snagu do uspostave sustava e-ovrhe, sami morali doskočiti pitanju iskazivanja njihove nagrade i naknade troškova što je u praksi, prilikom sastava i podnošenja prijedloga za ovrhu prouzrokovalo određene poteškoće za ovrhovoditelje.
Naime, osim što su odredbe Pravilnika proturječne same sebi one su također dovodile i do proturječnost u praksi.
Na navedenu proturječnost ukazala je i Hrvatska javnobilježnička komora u vrijeme kada je Pravilnik još bio u fazi prijedloga prilikom čega je ista isticala da se zakonodavac mora odlučiti je li predložena naknada troškova jedinstvena ili nije, tj. ako je jedinstvena onda je potrebno brisati odredbu čl. 7. Pravilnika, a ako naknada nije jedinstvena onda ostatak teksta Pravilnika treba izmijeniti da ne sadrži suprotnosti.
Uslijed prethodno opisanog, u praksi je bilo neizbježno da su odvjetnici nagradu i naknadu troškova javnih bilježnika navodili kao jednu jedinstvenu naknadu kako to definira Pravilnik te kako je to bila praksa prije stupanja na snagu novog Pravilnika. Međutim, neki javni bilježnici, nakon zaprimanja prijedloga za ovrhu, tražili su da im se dostave novi izmijenjeni prijedlozi za ovrhu u kojima se nagrada i naknada javnog bilježnika prikazuju kao dvije odvojene stavke: predujam nagrade i naknade troškova javnog bilježnika i ostatak nagrade i naknade troškova javnog bilježnika.
Slijedom navedenog, proturječne odredbe novog Pravilnika rezultirale su različitom praksom javnih bilježnika, a što je posljedično utjecalo na rad i troškove odvjetnika te u konačnici usporavalo i odugovlačilo sam proces ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.
S danom 15. rujna 2021. godine uspostavljen je aplikativni sustav za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave općinskim sudovima (dalje u tekstu: e-ovrhe). Taj sustav, naime, u dijelu o troškovima javnog bilježnika automatski odvaja stavku predujam naknade javnog bilježnika i stavku ostatak naknade, a koje se stavke ne mogu mijenjati. Razvidno je da je prilikom uspostave sustava e-ovrhe zauzet stav da se naknada javnog bilježnika sastoji od dvije zasebne stavke što je potpuno suprotno odredbi Pravilnika prema kojoj javnom bilježniku za sve radnje u postupku pripada jedna jedinstvena naknada.
Iako zbog uspostave sustava e -ovrhe u praski u pogledu prikazivanja nagrade i naknade troškova javnog bilježnika više neće dolaziti do dvojbi, ipak bi bilo potrebno izmijeniti tekst Pravilnika kako bi se uklonile proturječnosti između odredaba samog Pravilnika te odredaba Pravilnika i prakse, odnosno stava zauzetog u okviru sustava e-ovrhe glede iskazivanja nagrade i naknade troškova javnih bilježnika.
Iva Sabolić
Članak je izvorno objavljen na web-stranici Odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić d.o.o. dana 27.09. 2021.g.
