Sud Europske unije
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE br. 109/21 U Luxembourgu 22. lipnja 2021.
Presuda u predmetu C-439/19
Latvijas Republikas Saeima (Kazneni bodovi)
B je fizička osoba kojoj su izrečeni kazneni bodovi zbog jednog ili više prometnih prekršaja. Te je kaznene bodove Celu satiksmes drošibas direkcija (Uprava za sigurnost cestovnog prometa, Latvija; u daljnjem tekstu: CSDD) upisala u Nacionalni registar vozila i njihovih vozača.
Na temelju latvijskog propisa o cestovnom prometu
informacije o kaznenim bodovima izrečenima vozačima vozila upisanih u taj registar javno su dostupne te ih CSDD priopćava svakoj osobi koja to zatraži – uključujući i gospodarskim subjektima radi ponovne uporabe – pri čemu nije potrebno opravdati poseban interes za dobivanje tih podataka. Dvojeći o zakonitosti tog propisa, osoba B podnijela je ustavnu tužbu Latvijas Republikas Satversmes tiesi (Ustavni sud, Latvija) kako bi se ispitala usklađenost tog propisa s pravom na poštovanje privatnosti.
Ustavni sud smatrao je da u okviru ocjene tog ustavnog prava mora voditi računa o
Općoj uredbi o zaštiti podataka (u daljnjem tekstu: GDPR)
. Stoga je od Suda zatražio da pojasni doseg više odredaba GDPR-a kako bi mogao utvrditi je li latvijski propis o cestovnom prometu u skladu s tom uredbom.
U svojoj presudi, donesenoj u velikom vijeću, Sud ocjenjuje da se
GDPR-u protivi latvijski propis. On utvrđuje da nije dokazana nužnost priopćavanja osobnih podataka o kaznenim bodovima izrečenima za prometne prekršaje, osobito imajući u vidu cilj poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa, na koji se poziva latvijska vlada. Osim toga, Sud smatra da ni pravo javnog pristupa službenim dokumentima ni pravo na slobodu informiranja ne opravdavaju takav propis.
Ocjena Suda
Kao prvo, Sud ocjenjuje da obrada osobnih podataka o kaznenim bodovima jest „obrada osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela”
, za koju
GDPR predviđa pojačanu zaštitu zbog posebne osjetljivosti odnosnih podataka. S tim u vezi on uvodno napominje da su informacije o kaznenim bodovima osobni podaci i da CSDD-ovo priopćavanje tih informacija trećim osobama čini obradu koja spada u materijalno područje primjene GDPR-a. Naime, to područje primjene vrlo je široko, a spomenuta obrada nije obuhvaćena iznimkama od primjene te uredbe.
Tako, s jedne strane, navedena obrada nije obuhvaćena iznimkom o neprimjeni GDPR-a na obradu izvršenu tijekom djelatnosti koja nije obuhvaćena opsegom prava Unije
. Treba smatrati da je jedini cilj te iznimke isključivanje iz područja primjene te direktive obrada osobnih podataka koje državna tijela provode u okviru aktivnosti namijenjenih zaštiti nacionalne sigurnosti ili neke druge aktivnosti koja se može svrstati u istu kategoriju. Te aktivnosti konkretno obuhvaćaju one kojima je cilj zaštita osnovnih državnih funkcija i temeljnih interesa društva. Međutim, aktivnosti vezane uz sigurnost cestovnog prometa nemaju takav cilj te se stoga ne mogu svrstati u kategoriju aktivnosti kojima je cilj zaštita nacionalne sigurnosti.
S druge strane, priopćavanje osobnih podataka o kaznenim bodovima nije ni obrada obuhvaćena iznimkom o neprimjeni GDPR-a na obrade osobnih podataka koje nadležna tijela obavljaju u kaznenim stvarima
. Naime, Sud ocjenjuje da se prilikom navedenog priopćavanja CSDD ne može smatrati takvim „nadležnim tijelom”
.
Kako bi utvrdio čini li pristup osobnim podacima o prometnim prekršajima, poput kaznenih bodova, obradu osobnih podataka koji se odnose na „kažnjiva djela”
te uživaju pojačanu zaštitu, Sud zaključuje, oslanjajući se osobito na okolnosti nastanka
GDPR-a, da taj pojam upućuje isključivo na kaznena djela. Međutim, činjenica da se u latvijskom pravnom sustavu prometni prekršaji kvalificiraju kao prekršajni nije odlučna za ocjenu spadaju li ta kažnjiva djela pod pojam „kazneno djelo” s obzirom na to da je riječ o autonomnom pojmu prava Unije koji zahtijeva autonomno i ujednačeno tumačenje u cijeloj Uniji. Na taj način, nakon što je podsjetio na tri kriterija relevantna za ocjenu kaznene naravi kažnjivog djela – a to su pravna kvalifikacija kažnjivog dijela u nacionalnom pravu, narav kažnjivog djela i težina izrečene kazne – Sud ocjenjuje da prometni prekršaji o kojima je riječ spadaju u pojam „kažnjiva djela” u smislu GDPR-a. Kad je riječ o prvim dvama kriterijima, Sud navodi da, čak i ako se kažnjiva djela u nacionalnom pravu ne kvalificiraju kao „kaznena”, to može proizlaziti iz njihove naravi, a osobito iz represivne svrhe sankcije do čijeg izricanja može doći. U predmetnom slučaju izricanje kaznenih bodova za prometne prekršaje, baš kao i druge sankcije do kojih može dovesti njihovo počinjenje, služe, među ostalim, navedenoj represivnoj svrsi. Kad je riječ o trećem kriteriju, Sud napominje da samo prometni prekršaji određene težine dovode do izricanja kaznenih bodova i da, samim time, mogu dovesti do kazni određene težine. Nadalje, izricanje kaznenih bodova u pravilu prati sankcija koja se izriče, a kumuliranje tih bodova dovodi do pravnih posljedica koje mogu uključivati čak i zabranu upravljanja vozilom.
Kao drugo, Sud ocjenjuje da se GDPR-u protivi latvijski propis koji obvezuje CSDD da podatke o kaznenim bodovima izrečenima vozačima vozila za prometne prekršaje učini javno dostupnima, pri čemu osoba koja traži pristup ne mora opravdati poseban interes za dobivanje tih podataka.
S tim u vezi Sud naglašava da poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa, koje se nastoji ostvariti latvijskim propisom, jest cilj od općeg interesa koji priznaje Unija i da stoga države članice mogu kvalificirati sigurnost cestovnog prometa kao „zadaću od javnog interesa”
. Međutim, nije dokazana nužnost latvijskog sustava priopćavanja osobnih podataka o kaznenim bodovima za postizanje namjeravanog cilja. Naime, s jedne strane, latvijski zakonodavac raspolaže velikim brojem metoda koje bi mu mogle omogućiti postizanje tog cilja drugim sredstvima kojima se manje zadire u temeljna prava ispitanika. S druge strane, valja voditi računa o osjetljivosti podataka o kaznenim bodovima i o činjenici da njihovo javno priopćavanje može činiti ozbiljno zadiranje u prava na poštovanje privatnosti i na zaštitu osobnih podataka, s obzirom na to da može izazvati društvenu osudu i dovesti do stigmatizacije odnosne osobe.
Osim toga, Sud smatra da, imajući u vidu osjetljivost tih podataka i ozbiljnost spomenutog zadiranja u dva navedena temeljna prava, ona imaju prednost i pred interesom javnosti za pristup službenim dokumentima, kao što je Nacionalni registar vozila i njihovih vozača, i pred pravom na slobodu informiranja.
Kao treće, zbog istih razloga Sud smatra da se GDPR-u protivi latvijski propis i u dijelu u kojem ovlašćuje CSDD da podatke o kaznenim bodovima izrečenima vozačima vozila za prometne prekršaje dostavi gospodarskim subjektima kako bi ih oni mogli ponovno upotrijebiti i priopćiti javnosti.
Kao četvrto i posljednje, Sud pojašnjava da se načelu nadređenosti prava Unije protivi to da sud koji je uputio zahtjev, postupajući po tužbi protiv latvijskog propisa za koji je Sud ocijenio da nije u skladu s pravom Unije, odluči da se pravni učinci tog propisa održavaju do dana donošenja njegove konačne presude.
_____________________________
1 Članak 141 stavak 2. Celu satiksmes likumsa (Zakon o cestovnom prometu) od 1. listopada 1997. (Latvijas Vestnesis, 1997., br. 274/276)
2 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL 2016., L 119, str. 1. i ispravci SL 2018., L 127, str. 2. i SL 2021., L 74, str. 35.)
3 Članak 10. GDPR-a
4 Članak 2. stavak 2. točka (a) GDPR-a
5 Članak 2. stavak 2. točka (d) GDPR-a
6 Članak 3. stavak 7. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL 2016., L 119, str. 89. i ispravak SL 2018., L 127, str. 14.)
7 Članak 10. GDPR-a
8 U skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) GDPR-a, obrada osobnih podataka je zakonita ako je „nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa”.
