Kad je riječ o propisivanju obveze savjetovanja poslodavca s radničkim vijećem (a podredno sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća) u slučaju donošenja nekih važnih odluka za položaj radnika, Zakon o radu (NN br. 93/14) nastavlja tradiciju iz oba prethodna istoimena zakona koji su vrijedili u Republici Hrvatskoj.
Tako Zakon navodi određene primjere važnih odluka prije čijeg je donošenja poslodavac u obvezi savjetovati se s radničkim vijeće. To su odluke o: 1) donošenju pravilnika o radu 2) planu te razvoju i politici zapošljavanja i otkazu 3) prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca te utjecaj takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaćeni 4) mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu 5) uvođenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i načinu rada 6) planu godišnjih odmora 7) rasporedu radnog vremena 8) noćnom rad 9) naknadama za izume i tehničko unapređenje 10) kolektivnom višku radnika iz članka 127. Zakona. No, savjetovanje treba učiniti i prije donošenja svih drugih odluka za koje je Zakonom o radu ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radničkog vijeća u njihovu donošenju.
Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke.
Ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije drukčije određeno, radničko vijeće dužno je u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. Ako se radničko vijeće u tom roku ne očituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Radničko vijeće može se protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja predviđen Zakonom o radu. Ako izražava protivljenje odluci poslodavca, radničko vijeće mora ga obrazložiti.
Bitno je naglasiti da propust poslodavca, da se u vezi važne odluke za položaj radnika savjetuje s radničkim vijećem, ima za posljedicu ništetnost te odluke.
U slučaju da, prema članku 153. stavak 3. i 4. Zakona o radu, kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane tim Zakonom, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca. Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca.
Postavlja se pitanje – što ako se sindikati ne sporazumiju o tome koji će povjerenik odnosno više njih imati prava i obveze radničkog vijeća? Postoji li i tada obveza poslodavca da provede savjetovanje prije donošenja prethodno navedenih odluka?
Nakon zauzimanja različitih stajališta u istovrsnim predmetima, o tom pitanju Vrhovni sud RH konačno je zauzeo određeno stajalište. Na to je upozorio i Ustavni sud RH u svojoj odluci br. U-III-1914/2013 od 25. listopada 2016., u kojoj navodi: „Ustavni sud napominje da je presudom broj: U-III-3292/2013 od 2. listopada 2013. ukinuo presudu Vrhovnog suda broj: Revr-754/12-2 od 23. siječnja 2013., koji je u predmetu iste činjenične i pravne naravi zauzeo stajalište da u slučaju kada kod poslodavca djeluje više sindikata koji se nisu sporazumjeli o zajedničkom sindikalnom povjereniku, poslodavac se nije dužan savjetovati o namjeravanom otkazu ugovora o radu. Navedenu presudu Ustavni sud je ocijenio arbitrarnom i ustavnopravno neprihvatljivom zbog činjenice da je Vrhovni sud u istim činjeničnim i pravnim situacijama (i u odnosu na istog poslodavca) zauzimao različita pravna stajališta. U ponovljenom postupku Vrhovni sud je u presudi broj: Revr-1180/13-5 od 19. veljače 2014. zauzeo stajalište koje je izraženo i u presudi Vrhovnog suda koja se osporava u ovom ustavnosudskom postupku.Stoga, Ustavni sud ocjenjuje da podnositeljici, u konkretnom slučaju, nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.“
Dakle, u presudi Vrhovnog suda RH br. Revr 1180/13-5 od 19. veljače 2014., koju u svojoj Odluci navodi Ustavni sud RH, konačno je zauzeto stajalište oko pitanja savjetovanja poslodavca prije donošenja važne odluke za radnika, kada nema radničkog vijeća, a kod poslodavca djeluje više sindikata koji se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku koji će imati prava i obveze radničkog vijeća:
„U situaciji kada kod poslodavca djeluje više sindikata, a sindikati se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, spor će se riješiti odgovarajućom primjenom odredbi ZR o izbori za radničko vijeće. Pogrešno je shvaćanje nižestupanjskih sudova da u slučaju kada se sindikati nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnim povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, da se tada poslodavac nije dužan savjetovati sa sindikatima koji kod njega djeluju, odnosno da se tada poslodavac nije dužan savjetovati niti sa jednim od sindikata koji kod njega djeluju.
Naime, kako je tuženik znao da kod njega djeluju, u vrijeme donošenja sporne odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljici, dva sindikata, te kako se tuženik nije savjetovao prilikom donošenja sporne odluke niti s jednim od sindikalnih povjerenika, to je iz tog razloga pobijana odluka nezakonita. Cilj ranije citiranih odredbi ZR koje obvezuju poslodavca da se prilikom donošenja odluka savjetuje sa sindikatima i da se na taj način omogući predstavnicima radnika da se izjasne o odlukama koje namjerava donijeti poslodavac, imaju za cilj zaštitu radnika, te te odredbe ne mogu biti zaobiđene samo time što se sindikati nisu mogli sporazumjeti o sindikalnom povjereniku.
Stoga u situaciji kada poslodavac zna da kod njega djeluju dva sindikata, kada poslodavac zna tko su sindikalni povjerenici tih sindikata, on se morao savjetovati o spornom otkazu ugovora o radu barem s jednim od njih.“
