U središtu

Novine u dostavi pismena prema Zakonu o parničnom postupku

27.09.2019 Hrvatski sabor je donio izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) koje su objavljene u "Narodnim novinama", br. 70/2019. od 24. srpnja 2019. godine. Izmjene i dopune zakona stupile su na snagu 1. rujna 2019. godine. U ovom članku ćemo se ukratko osvrnuti na novine koje se odnose na dostavu pismena adresatima.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku po prvi puta uvodi mogućnost elektroničke dostave sudskih pismena. Do sada su se pismena dostavljala elektroničkim putem u stečajnim postupcima dok se ovim izmjenama i dopunama mogućnost elektroničke dostave proširuje na vrlo veliki broj adresata. Prema novim izmjenama osnovni način dostave pismena je dostava elektroničkim putem a ZPP još uvijek ostavlja mogućnost i dostave na druge načine. Po drugim načinom vršenja dostave zakonodavac najvjerojatnije ima na umu druge oblike dostave propisane čl. 133. st. 1., dakle preko pošte, preko određenoga sudskog službenika, odnosno sudskog namještenika, preko nadležnoga tijela uprave, preko javnoga bilježnika ili neposredno u sudu.

Dostava koja se obavlja državnim tijelima, državnom odvjetništvu, javnim bilježnicima, odvjetnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima u postupku stečaja potrošača te pravnim osobama, morala bi se prvenstveno vršiti elektroničkim putem, a iznimno i na drugi način. Također, treba napomenuti da su spomenute osobe dužne sukladno čl. 106.a st. 5. podnositi podneske sudu u elektroničkom obliku. Podnesci će se podnositi sudu putem sustava e – komunikacija. Ukoliko netko od navedenih osoba ne podnese sudu podnesak u putem sustava e – komunikacija nego npr. poštom, sud je obvezan naložiti podnositelju da u roku od osam dana dostavi sudu podnesak u elektroničkom obliku, jer će se u protivnom smatrati da je podnesak povučen.

Strankama koje nemaju odvjetnike dostava se također može vršiti elektroničkim putem. Pri tome stranka mora dati svoju suglasnost da joj se dostava vrši elektroničkim putem. Prema čl. 133.d dostava bi se stranci vršila elektroničkim putem na e – mail adresu ili putem informacijskog sustava. Pod informacijskim sustavom zakonodavac najvjerojatnije misli na sustav e – građani. Dakle, svaka fizička osoba koja ima elektroničku osobnu iskaznicu može se registrirati na sustav e – građani a sudovi će tada pismena dostavljati u elektronički pretinac. Ukoliko se dostava vrši putem sustava e – građani tada adresat ima rok od 15 dana da potvrdi u sustavu primitak pismena. Ukoliko se ne potvrdi primitak pismena u roku od 15 dana smatrat će se da je dostava obavljena i takva dostava se smatra urednom dostavom.

Ukoliko se dostava vrši fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost, a za koje nije propisana obvezna dostava elektroničkim putem, kao što su npr. liječnici, obrtnici i dr. u sporovima koji se tiču te djelatnosti, tada se dostava vrši na adresu navedenu u tužbi. Također, na isti način će se vršiti dostava fizičkim osobama koje ne obavljaju registriranu djelatnost. Međutim, ono što je bitno u novome ZPP-u jest činjenica da ukoliko se pismeno ne uspije dostaviti adresatu niti nakon druge dostave pismeno će se dostaviti putem e – oglasne ploče sudova. Dakle, sva neuredna pismena koja se neće moći dostaviti na neki od dosadašnjih načina dostave, prvenstveno poštom, dostavljat će se putem e – oglasne ploče. Pismeno koje se dostavlja putem e – oglasne ploče smatra se dostavljeno adresatu istekom roka od osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču. Pri tome se u rok od osam dana računa i dan kada je pismeno stavljeno na oglasnu ploču suda. Pismena koja su dostavljena adresatima putem e – oglasne ploče suda smatraju se urednim dostavama.

I kroz ove izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku u dijelu dostave pismena jasna je intencija hrvatskog zakonodavca da se pravosudni sustav pojednostavni i učini što je više moguće transparentnijim.

Daniel Deković