Statističko izvješće o povredama prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu

Izvješće je pripremljeno u okviru aktivnosti koordinacijskog mehanizma za provedbu prava intelektualnog vlasništva koji djeluje u Republici Hrvatskoj, na temelju podataka institucija nadležnih za provedbu tih prava, i to Ministarstva financija - Carinske uprave, Državnog inspektorata, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (za nadležne sudove).

U nastavku izvješća prikazan je pregled poduzetih mjera i aktivnosti nadležnih institucija u području zaštite prava intelektualnog vlasništva. Podaci su prikazani po institucijama koje sudjeluju u provođenju zakonskih odredbi, a među prvima se ističe Carinska uprava Ministarstva financija, koja ima ključnu ulogu u sprječavanju ulaska krivotvorene robe na hrvatsko tržište.

Ministarstvo financija – Carinska uprava

a) Mjere na granici

Carinska uprava je u 2024. godini pokrenula 616 postupaka povodom pošiljaka za koje se sumnjalo da povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, od čega je 6 postupaka pokrenuto po službenoj dužnosti, a preostalih 610 na temelju zahtjeva nositelja prava. Od ukupnog broja postupaka, 298 ih je vođeno kao postupci za male pošiljke (48 %). Roba je uništena u 599 postupaka, dok je u 17 postupaka roba puštena.

Prema vrsti proizvoda, najviše ih je bilo iz sljedećih skupina (tablica 3.4.):

• duhanski proizvodi – 1.064.000 kom (91 %)
• ostalo – 64.059 kom (5,5 %)
• odjeća i dodaci odjeći – 23.890 kom (2 %).

Ukupno je uništeno 1.119.083 komada krivotvorenih proizvoda, ukupne maloprodajne vrijednosti 4.218.367,68 eura.

b) Inspekcijski nadzor na unutarnjem tržištu

Tijekom 2024. godine inspektori Carinske uprave proveli su ukupno 304 nadzora na unutarnjem tržištu Republike Hrvatske vezano za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, od čega je 265 nadzora (87 %) rezultiralo izdavanjem prekršajnih naloga. Zbog povrede žiga podnesena je jedna kaznena prijava. Od ukupnog broja nadzora, 13 (4,3 %) odnosilo se na zaštitu autorskog i srodnih prava, a 291 (95,7 %) na zaštitu industrijskog vlasništva.

Od 265 izdanih prekršajnih naloga, 8 se odnosilo na povrede autorskog i srodnih prava, a 257 na povrede prava industrijskog vlasništva. Ukupna vrijednost proizvoda koje je Carinska uprava privremeno oduzela na unutarnjem tržištu iznosila je 291.160,65 eura.

Privremeno je oduzeto 47.160 komada različitih proizvoda zbog povrede propisa o žigu (tablica 4.6.). Najviše ih je bilo iz ovih skupina:

• odjeća i dodaci odjeći – 15.795 kom (33 %)
• igračke, igre i sportska oprema – 11.853 kom (25 %)
• osobni pribor – 11.359 kom (24 %).

Državni inspektorat

Poljoprivredna inspekcija provela je ukupno 301 nadzor nad proizvodnjom i prometom proizvoda vezano uz zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uključujući proizvode iz sektora vinarstva i jakih alkoholnih pića. Slijedom toga podneseno je 28 optužnih prijedloga te izdano 50 prekršajnih naloga.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

U 2024. godini Državnom odvjetništvu prijavljena su 23 počinitelja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva – 22 zbog povrede autorskih i srodnih prava, a 1 zbog povrede industrijskog vlasništva.

Donijete su meritorne odluke u odnosu na 8 počinitelja – podignuta su 4 optužna akta, a 4 prijave su odbačene. Neriješeno je ostalo 15 predmeta, od čega je u 6 predmeta istraga još u tijeku.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

a) Kazneni postupci

U 2024. godini 4 osobe optužene su zbog kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva – dvije zbog povrede autorskih i srodnih prava, a dvije zbog povrede žiga. Sve četiri osobe proglašene su krivima i osuđene na uvjetne kazne zatvora. U dva predmeta izrečene su sigurnosne mjere oduzimanja predmeta odnosno imovinske koristi.

b) Prekršajni postupci

Ukupno je 4.994 fizičkih, pravnih i odgovornih osoba bilo okrivljeno u prekršajnim postupcima – 4.931 zbog povrede autorskog prava, 60 zbog povrede žiga, a 3 zbog povrede industrijskog dizajna. Od toga je 2.496 osoba (50 %) proglašeno krivima. Izrečeno je 2.486 novčanih kazni.

Broj sudskih predmeta i trajanje postupaka

a) Upravni sud u Zagrebu

Na dan 1. siječnja 2024. bilo je u rješavanju 36 predmeta. Tijekom godine zaprimljena su 34 nova predmeta, a riješeno je njih 30. Najveći broj riješen je u razdoblju od 6 mjeseci do 2 godine (73,3 %). Na kraju godine ostalo je neriješeno 40 predmeta.

b) Visoki upravni sud RH

Na početku godine bilo je 9 neriješenih predmeta, a tijekom 2024. zaprimljeno je još 17. Riješeno je 14 predmeta, a 12 ih je ostalo neriješeno. U 13 slučajeva tužba je odbijena. Najveći broj predmeta riješen je u razdoblju od 3 do 6 mjeseci.

c) Trgovački sudovi

Na početku godine trgovački sudovi imali su 293 predmeta iz prethodnih razdoblja. Zaprimljeno je 317 novih predmeta, a riješeno 399 (65 %). Na kraju godine ostalo je neriješeno 216 predmeta. Najviše zaprimljenih predmeta odnosilo se na kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava (80 %), a potom na individualno ostvarivanje autorskog prava (15 %), žig (3 %) i druge vrste prava. Broj zaprimljenih predmeta smanjio se za 9 % u odnosu na 2023. godinu.

d) Visoki trgovački sud RH

Na početku 2024. bilo je 32 neriješena predmeta, a tijekom godine zaprimljeno je 79 novih. Riješeno je 74 predmeta, dok ih je 37 ostalo neriješeno. Najviše predmeta riješeno je u razdoblju do 3 mjeseca (36 %). U 70 % slučajeva potvrđena je odluka prvostupanjskog suda.

e) Kazneni sudovi

Četiri osobe bile su optužene i proglašene krivima. Od četiri pravomoćno završena predmeta, jedan je riješen u razdoblju od 1 do 2 mjeseca, jedan između 2 i 3 godine, a dva u razdoblju od 3 do 4 godine.

f) Prekršajni sudovi

Od ukupno 4.994 okrivljenih, 2.496 osoba proglašeno je krivima. Od 2.681 pravomoćno završenog predmeta, najviše ih je riješeno u razdoblju od 6 do 12 mjeseci (31 %).

Zaključak

Slijedom izloženih podataka iz objavljenog izvješća proizlazi kako ni hrvatsko tržište nije izuzeto od prodora krivotvorenih proizvoda, globalnog fenomena koji uzrokuje znatne gospodarske štete. Osim negativnih ekonomskih posljedica, krivotvoreni proizvodi često su i potencijalno opasni po zdravlje i sigurnost građana, osobito u slučaju proizvoda poput lijekova, kozmetike, hrane ili dječjih igračaka.

Zabrinjavajući su i podaci o visokom broju prekršajnih i kaznenih postupaka, ali i o znatnim količinama zaplijenjene robe. Uočljiv je trend povećanja učinkovitosti nadzornih i pravosudnih tijela, što potvrđuju visoki postoci riješenih predmeta te brzina obrade postupaka, osobito na trgovačkim i upravnim sudovima.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti sve većem broju slučajeva u kojima se povrede prava događaju u digitalnom okruženju, posebno kroz e-trgovinu i oglašavanje na društvenim mrežama. U tom kontekstu, edukacija potrošača i podizanje svijesti o rizicima kupnje krivotvorenih proizvoda, osobito putem interneta ostaje ključna komponenta nacionalne strategije suzbijanja povreda prava intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva nije samo pravno pitanje, ona ima širi društveni i ekonomski značaj te zahtijeva kontinuiranu suradnju nadležnih tijela, nositelja prava i samih potrošača.

Maja Bilić Paulić, odvjetnica

Izvor:

Statističko izvješće za 2024. godinu dostupno je na poveznici:
https://www.dziv.hr/files/file/provedba/statistika/2025/Statistički-izvještaj-o-povredama-prava-intelektualnog-vlasništva-u-2024.-godini.pdf