Postupak prijave ozljede na radu u Republici Hrvatskoj

Uvod

Provedba postupka prijave ozljede na radu, osim Zakonom o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14., 118/14., 94/18. i 96/18.), regulirana je i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.) i Pravilnikom o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“, br. 75/14., 154/14., 79/15., 139/15., 105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 119/18., 41/19., 22/20., 39/20., 2/22. i 33/23.).

Što se podrazumijeva pod ozljedom na radu

Ozljeda na radu predstavlja svaku ozljedu izazvanu neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili kemijskim djelovanjem uzročno vezanu za obavljanje poslova na kojima osoba radi.

Ozljeda može biti prouzročena i naglim promjenama položaja tijela, njegovim iznenadnim opterećenjem ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, s time da pod ozljedu na radu pripada i bolest koja je nastala kao posljedica nezgode ili neke više sile tijekom rada kao i ozljeda nastala na redovnom putu od stana do radnog mjesta i obratno.

Prikaz prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

a) prava iz zdravstvenog osiguranja

Na temelju  priznate ozljede na radu, radnik ima pravo u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini od 100 % od osnovice za naknadu utvrđenu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi, bez prekida. 

Nakon isteka navedenog vremenskog perioda radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 50 % zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija.

b) prava iz mirovinskog osiguranja

Ako posljedice ozljede na radu uzrokuju trajno smanjenu radnu sposobnost, u sustavu mirovinskog osiguranja mogu se ostvariti povoljniji financijski uvjeti pri određivanju visine invalidske i privremene invalidske mirovine.

Ako je djelomični ili potpuni  gubitak radne sposobnosti  nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu  navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Međutim, ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Nadalje, invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno bio nezaposlen, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu prema sljedećim uvjetima:

• da je nezaposlenost  trajala najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije
• da je nezaposlenost  trajala do navršene 58. godine života
• da je bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao od tijela nadležnog za zapošljavanje.

Prijava i priznavanje ozljede na radu a) prijava ozljede na radu

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“ - Tiskanica OR  (https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Tiskanica%20OR_13.01.2022.pdf) koju u prvom dijelu popunjava poslodavac, a u drugom dijelu ugovorni izabrani doktor opće/obiteljske medicine, a ona se podnosi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema mjestu prebivališta ili boravišta osigurane osobe odnosno prema sjedištu poslodavca, uz napomenu da su kontakt podaci područnih službi i ispostava dostupni na mrežnim stranicama HZZO-a (https://hzzo.hr/kontakt).

Navedenu prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja obavlja djelatnost osobnim radom te organizator određenih poslova i aktivnosti, a podnosi se po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osigurane osobe prema Zakonu obveznom zdravstvenom osiguranju.

Međutim, ukoliko sam poslodavac ili organizator određenih aktivnosti i poslova ne podnesu prijavu o ozljedi na radu, prijavu je dužan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika. Također, navedeni zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uslijed ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji osigurane osobe u slučaju smrti osigurane osobe.

b) priznavanje ozljede na radu

Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu tek onda kada je kao takvu prizna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, po prethodno provedenom postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu.

Rješenje o ozljedi na radu donosi nadležni ured/nadležna područna služba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a protiv rješenja može se podnijeti žalba Direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koja ne odgađa izvršenje rješenja.

Nadalje, o priznatoj ozljedi na radu pored podnositelja prijave i osigurane osobe, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je obvezan u roku od 8 dana obavijestiti izabranog doktora opće/obiteljske medicine te nadležnog doktora specijalistu medicine rada.

Postupanje u slučaju ozljede na radu u prostoru poslodavca

a) postupanje u slučaju lakše ozljede na radu

Lakšom ozljedom na radu smatra se ona ozljeda kod koje je nakon pružene hitne medicinske pomoći, radnik upućen na kućno liječenje.

Postupak je slijedeći:

1. Pružiti neposrednu prvu pomoć na mjestu rada
2. Osigurati prijevoz ozlijeđenog do zdravstvene ustanove
3. Osigurati mjesto rada kako bi se izbjeglo stradanje drugih radnika
4. Isključiti iz upotrebe radnu opremu koja je uzrokovala ozljedu
5. Obavijestiti  stručnjaka zaštite na radu
6. Ovisno o vrsti ozljede provesti kontrolna ispitivanja radne opreme
7. Pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu

b) postupanje u slučaju teže ozljede na radu

Težom ozljedom na radu smatra se ona ozljeda kod koje je nakon pružene hitne medicinske pomoći, radnik zadržan na bolničkom liječenju.

Postupak je slijedeći:

1. Pružiti neposrednu prvu pomoć na mjestu rada
2. Osigurati prijevoz ozlijeđenog do zdravstvene ustanove
3. Osigurati mjesto rada kako bi se izbjeglo stradanje drugih radnika
4. Isključiti iz upotrebe radnu opremu koja je uzrokovala ozljedu
5. O ozljedi na radu obavijestiti inspekciju zaštite na radu
6. Obavijestiti  stručnjaka zaštite na radu
7. Ovisno o vrsti ozljede provesti kontrolna ispitivanja radne opreme i radnog okoliša
8. Pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu

 

Postupanje u slučaju ozljede na radu izvan prostora poslodavca

a) postupanje u slučaju ozljede na radu na redovnom putu

Ozljedom na redovnom putu smatra se ona ozljeda koja je nastala na redovnom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto. Mjestom stanovanja smatra se ono mjesto koje je kao prebivalište/boravište prijavljeno na Ministarstvo unutarnjih poslova, te o tome poslodavac ima potvrdu. Raniji odlazak s posla iz privatnih razloga ili kasniji dolazak na posao iz privatnih razloga, odnosno ozljeda koja se dogodi na putu vezano za privatne potrebe radnika, ne smatra se ozljedom na radu.

Postupak je slijedeći:

1. Obavijestiti  stručnjaka zaštite na radu
2. Pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu

b) postupanje u slučaju ozljede na službenom putu

Ozljedom na službenom putu smatra se ona ozljeda koja je nastala na putu na koji poslodavac uputi radnika radi obavljanja ugovorenih poslova na izdvojenom mjestu rada.

Postupak je slijedeći:

1. Obavijestiti  stručnjaka zaštite na radu
2. Pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu
   

Postupanje u slučaju ozljede ustupljenog radnika

Ukoliko poslodavac koristi usluge drugog poslodavca kao što su: student, učenik ili student na praksi, radnici drugog poslodavca, ne pokreće se postupak za priznavanje ozljede na radu.

      1. Postupak s ozlijeđenim radnikom je slijedeći:

      2. Osigurati pružanje prve pomoći kao i za zaposlenog radnika

      3. Obavijestiti  stručnjaka zaštite na radu

      4. U slučaju smrti stradale osobe, obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova na tel. 112

Postupak priznavanja ozljede na radu pokreće poslodavac zaposlenika, studentski servis ili školska ustanova koja je uputila učenika/studenta na praksu


Dokumentiranje prijave ozljede na radu

Važećim Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu propisana je tiskanica putem koje se prijavljuje ozljeda na radu. Ovjerava je poslodavac i odabrani liječnik obiteljske medicine ozlijeđenog radnika.

Popunjavanje i ovjeravanje tiskanice prijave o ozljedi na radu

Tiskanica OR (Prilog 1) se popunjava u 5 primjeraka te sadrži podatke koje popunjava ovlaštena osoba poslodavca i to:

1. Podaci o poslodavcu (podatke od rednog broja 01. do 08.)
2. Podaci o ozlijeđenoj osobi (podaci od rednog broja 09. do 22.)
3. Podaci o ozljedi na radu (podatke od rednog broja 23. do 47.)
4. Podaci o neposrednom rukovoditelju (podaci od rednog broja 48. do 49.)
5. Podaci o očevidcu (podaci od rednog broja 50. do 51.)
6. Podaci o osobi koja je popunila tiskanicu prijave o ozljedi na radu (podaci od rednog broja 52. do 53.)

Podatke pod točkama A, B, C, D, E, F ovjerava svojim potpisom i pečatom Gradonačelnik ili po njemu ovlaštena osoba.

Dostava tiskanice izabranom doktoru opće/obiteljske medicine

Ovjereni primjerci tiskanice prijave o ozljedi na radu prosljeđuju se izabranom doktoru opće/obiteljske medicine ozlijeđene osigurane osobe sa priloženom medicinskom dokumentacijom o pruženoj prvoj pomoći te provedenom liječenju.

Ako se ne raspolažu podacima o izabranom doktoru, iznimno je moguće u takvim slučajevima dostaviti nadležnom uredu/službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema sjedištu poslodavca popunjenu i ovjerenu tiskanicu prijave samo od strane poslodavca.

Dokumentacija koja se prilaže uz tiskanicu.

Uz popunjenu i ovjerenu tiskanicu prijave o ozljedi na radu obveznik podnošenja prijave obvezno prilaže:

I. Kod ozljede na radu koja se dogodila u obavljanju poslova vezanih uz poslovanje

-      presliku cjelokupne medicinske dokumentacija vezana uz nastalu ozljedu na radu

-      pisanu izjavu ozlijeđene osobe o okolnostima nastanka ozljede 

-      pisanu izjavu očevidaca o okolnostima vezanim uz ozljedu (ako postoji i ako je moguće)

-      pisanu izjavu poslodavca ako podaci u prijavi sadržavaju određene nepreciznosti i dvojbe (na traženje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ako je potrebno)

-      presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru nadležnog Državnog inspektorata nadležnog inspektora rada (ako je isti obavljen)

-      preslika zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova od strane nadležne Policijske uprave Ministarstva unutarnjih poslova (ako je ispitivanje obavljeno)

 II. Kod ozljede koja je posljedica prometne nesreće:

- presliku zapisnika o očevidu Policijske uprave Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske

- preslika evidencije o radom vremenu na dan ozljede

- presliku putnog naloga u slučaju da je u pitanju ozljeda koja se dogodila na službenom putu
  (ukoliko se ozljeda dogodila odlaskom na benzinsku postaju radi tankiranje goriva – također mora biti evidentirano kao loko vožnja).

III. Kod ozljede čija je posljedica smrt ozlijeđene osobe

-      preslika obdukcijskog nalaza kod ozljede sa smrtnom posljedicom

-      policijski zapisnik o izvršenom uviđaju

Rok za podnošenje prijave: 8 dana od dana nastanka ozljede na radu.


Prekršajne odredbe

Za nastalu ozljedu na radu poslodavac odgovara neovisno o tome je li za poslove zaštite na radu angažirao stručnu osobu ili te poslove obavlja sam. Za posljedice ozljede na radu poslodavac odgovara sukladno prekršajnim odredbama Zakona o zaštiti na radu i Zakona o radu. Za posljedice koje se odnose na nastalu štetu i zdravlje radnika, poslodavac odgovara sukladno propisima Zakona o obveznim odnosima.

 

Alan Vajda, mag. iur.