1. Okvir za raspravu
Od donošenja Zakona o sportu 2006. on je više puta mijenjan i dopunjavan1 no navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav sporta2 te je bilo potrebno donošenje novog zakona koji će kvalitetnije urediti sustav sporta. Stoga je i donesen novi Zakon o sportu3 čijim se stupanjem na snagu 1.01.2023. prestaje primjenjivati istoi-meni zakon.
2. Problem radnog statusa osoba koje djeluju u sportu u slučaju stečaja
Zbog složenosti i osjetljivosti pitanja zaposlenih u sportu, novi ZS uređuje status sportaša u odnosu prema pravnim osobama koje obavljaju sportsku djelatnost. U ZS postoje dvije vrste sportaša: profesionalni sportaš i sportaš amater. Profesionalni sportaš djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može obavljati na temelju: a) sklopljenog ugovora o radu ili b) sklopljenog ugovora o profesionalnom igranju ako ima registriranu samostalnu sportsku djelatnost (čl.10.st. 2. ZS-a). Ono što je za rad zanimljivo je da ..u slučaju stečaja kluba …. smatra se da je sa sportašem sklopljen ugovor o radu (čl.11.st. 12. ZS-a). Iako se ugovor o radu mijenjao tijekom vremena, i pratio promjene u društveno-političkim sistemima, po svojoj pravnoj prirodi ugovor o radu je sui generis, jer ima obilježja koja ga razlikuju od svih drugih ugovora i ne može se podvesti pod norme obveznog prava kojima su regulirani drugi ugovori, već je ugovor o radu reguliran posebnom regulativom: radno-pravnom regulativom. Stoga, nije jasno kako je sada ex lege priznat ugovorni odnos profesionalnog sportaša s klubom kao radnopravni isključivo samo ako je nad klubom otvoren stečaj? Navedeno nikako ne može biti diferentia specifica po kojoj bi se trebao priznati radnopravni status već bi to trebala biti obilježja predmetnog pravnog odnosa i da li su ona jednaka obilježjima radnog odnosa. Posljedično, ovakvo pojednostavljeno razumijevanje ugovora o radu negira njegovu važnost i iz perspektive stečajne legislative. Naime, sportaš, dakle sada radnik u ovom specifičnom slučaju, kroz postojeće rješenje ostvaruje prava iz Stečajnog zakona4 i Zakona o osiguranju potraživanja radnika5. U SZ-u radi se o pravima prema kojima se stečajni vjerovnici sukladno svojim tražbinama razvrstavaju po isplatnim redovima. Vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda. Dok se stečajni vjerovnici istog isplatnog reda namiruju razmjerno veličini svojih tražbina. U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa. Uz navedena prava radniku se, sukladno ZOPR-u, jamče i materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem na način da se provodi posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem na društveno prihvatljivoj razini i osigurava isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna (putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina), dok preostali dio potraživanja radnik ostvaruje u stečajnom postupku, na teret stečajne mase, dakle sukladno odredbama SZ. No, ZORP jamči određena materijalna prava radnika i u slučaju blokade računa poslodavca gdje on zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće ostvaruju pravo na isplatu određenog dijela svog potraživanja na teret državnog proračuna (putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina). Ipak ova prava sportaš – radnik kluba u stečaju nije u mogućnosti ostvariti jer ZS ima izričitu formulacija ..u slučaju stečaja kluba što je na empirijskoj razini veliki problem jer nekada od blokade do otvaranja stečaja prođu mjeseci čime se može ugroziti egzistencija sportaša.
3. Postupanje u slučaju utvrđenja postojanja stečajnih razloga krovnih sportskih udruženja
ZS određuje da će u slučaju utvrđenja postojanja stečajnih razloga krovnog sportskog udruženja (poput primjerice, HOO), financijska sredstva namijenjena programu financiranja javnih potreba u sportu tijelo državne uprave nadležno za sport izravno doznačuje krajnjim korisnicima, do prestanka postojanja stečajnih razloga krovnog sportskog udruženja (čl. 71.). Kao sporna se javlja formulacija ...u slučaju utvrđenja postojanja stečajnih razloga.... Dakle, pitanje je tko će utvrditi postojanje stečajnih razloga? Naime, na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka sud donosi rješenje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja postojanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka (čl. 115. st. 1. SZ-a). Sud može otvoriti stečajni postupak na tri načina: a) otvaranje stečajnog postupka bez prethodnoga postupka; b) otvaranje stečajnoga postupka bez provođenja postupka te c) otvaranje stečajnoga postupka nakon provođenja prethodnoga postupka. Praksa je pokazala kako suci žele u prethodnom postupku imenovati privremenoga stečajnog upravitelja koji bi utvrdio ima li dužnik imovinu ili ne. Kako smo konstatirali da samo sud može utvrditi postojanje stečajnih razloga postavlja se pitanje, primjerice, ako su bile tijekom prethodnog postupka određene mjere osiguranja (npr. zabrana raspolaganja imovinom dužnika ili je dužnik mogao raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost suda ili privremenoga stečajnog upravitelja), a država je uplatila određena financijska sredstva, jesu li ona dio stečajne mase ili ne (vezano za čl. 152., st. 1. t. 4. SZ-a). Nadalje, nije jasna niti formulacija ..do prestanka postojanja stečajnih razloga….budući je praksa pokazala da je najveći postotak stečajeva završava stečajnom likvidacijom, do su stečajni planovi iznimka. Također za spomenuti je kako postoji i mogućnost predstečaja, što će s obzirom na specifičnosti sportskog prava, otvoriti brojna pitanja budući da pojedine odredbe o predstečaju nisu jasne te otvaraju mogućnost različitoga tumačenja, a time i njihovu različitu primjenu.
4. Umjesto zaključka
Iako je trebalo poprilično vremena da problematika sportskog prava postane aktualna tema javnog diskursa i konačno dobije svoje zasluženo mjesto, ova sumarna analiza pojedinih aspekata ZS-a pokazuje čitav niz paralela, čiji su zajednički nazivnik otvorena pitanja.
Izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul
________________________________________
^ 1 "Narodne novine" br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16., 98/19., 47/20., 77/20., 133/20., 141/22.
^ 2 Vidi, Smokvina, V., Sport law in Croatia, Wolters Kluwer, 2022., str. 1-202.
^ 3 "Narodne novine" br. 141/22. dalje: ZS.
^ 4 "Narodne novine" br. 71/15., 104/17., 36/22. dalje: SZ.
^ 5 "Narodne novine" br. 70/17., 18/23. dalje: ZOPR
