Ovim člankom autor obrađuje promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je objavljen u „Narodnim novinama“, br. 151/2022. i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine.
Uvod
Ministarstvo financija Republike Hrvatske kao nadležno tijelo državne uprave za područje poljoprivrede provelo je u razdoblju od 9. do zaključno 24. rujna 2022. godine javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kako bi ga Vlada Republike Hrvatske uputila u Hrvatski Sabor radi konačnog donošenja.
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17. i 39/19.) primjenjuje se od 1. siječnja 2018. godine, a navedenim je zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice.
U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, u travnju 2019. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 39/19.) kojim je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU.
Kako navedeni Zakon ima preventivni karakter njime se propisuju mjere, radnje i postupci obveznika iz financijskoga i nefinancijskoga sektora, zadaće Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajne jedince, interaktivna postupanja drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela prevencije: obveznici (banke i drugi obveznici), Ured za sprječavanje pranja novca, nadležna nadzorna tijela: nadzorne službe Ministarstva financija (Porezna uprava i Financijski inspektorat), Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te tijela kaznenog progona (Policija i Državno odvjetništvo).
Naime, donošenje navedenog Zakona predlaže se s ciljem ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 56/22.) koje uključuju usklađivanje s preporukama Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. donijela Zaključak kojim se prihvaća Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, usvojenom na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021. godine.
Akcijskim planom definiraju se mjere i aktivnosti svih dionika sustava, rok za provedbu mjera, pokazatelji uspješnosti te izvor financiranja, s time da on osigurava provedbu politike sprječavanja pranja novca, financiranja terorizma i proliferacije, uključujući redovito ažuriranje procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.
Aktivnosti koje Republika Hrvatska već poduzima su vidljive i strateških dokumenata koji obvezuju provedu mjera iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma: Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europski tečajni mehanizam II i bankovna unija, Akcijski plan Republike Hrvatske za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II, Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Strategija sprječavanja korupcije te Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma.
Slijedom izvješća MONEYVAL-a, Republika Hrvatska će nastaviti s jačanjem sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kako na operativnoj tako i na političkoj razini imenovanjem državnih dužnosnika i visokorangiranih predstavnika nadležnih tijela u rad Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Aktivnosti sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj provode: Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat, Porezna uprava, Carinska uprava, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Sigurnosno-obavještajna agencija, Ministarstvo pravosuđa i uprave i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Ispunjenjem mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, Republika Hrvatska osigurat će daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje (eng. Financial Action Task Force - FATF) koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca te financiranja terorizma i proliferacije.
Akcijski plan obuhvaća sljedeće mjere i aktivnosti:
1. Međuinstitucionalna suradnja i procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
2. Kazneni progon pranja novca i financiranja terorizma i oduzimanje protupravne imovinske koristi
3. Uspostava mehanizma za provedbu ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda u vezi s financiranjem terorizma i proliferacije
4. Prikupljanje i analiza obavještajnih podataka za istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma
5. Sprječavanje zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe i transparentnost podataka o pravnim osobama
6. Nadzor i edukacija vezano za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
7. Preventivne mjere
8. Mjere daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa standardima FATF izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i donošenjem novog Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja.
Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja:
U izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca, te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istog sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji prag iznosi 75.000,00 kuna.
Slijedom navedenog predlaže se propisivanje novog praga za prijavu gotovinskih transakcija u iznosu od 10.000,00 eura koji će se izjednačiti sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti.
Prilagodba uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
Hrvatski Sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute (“Narodne novine”, broj 57/22), a koji će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim određenih odredaba koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.
Stoga je predmet izmjena i dopuna predloženog Zakona usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Također navedene izmjene i dopune obuhvaćaju rješenja kojima se mijenja:
valuta praga za obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama
valuta praga prilikom obavljanja mjera dubinske analize
valuta praga prilikom prikupljanja podataka o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet gotovinske uplate ili mjenjačkog posla
valuta praga ograničenja naplate u gotovini
visina novčanih kazni.
Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.
Alan Vajda, mag. iur.
Više saznajte na našem pravnom praktikumu pod nazvom Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma – metodologija i legislativa 3. veljače 2023.
