Nove izmjene i dopune Zakona o osiguranju radničkih tražbina

Zakonom o osiguranju radničkih tražbina osiguravaju se prava radnika u slučaju stečaja poslodavca, na način da se provodi posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem na društveno prihvatljivoj razini i osigurava isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna, dok preostali dio potraživanja radnik ostvaruje u stečajnom postupku, na teret stečajne mase. Također, Zakonom se štiti egzistencija radnika na društveno prihvatljivoj razini isplatom minimalne plaće od strane Agencije za osiguranje radničkih tražbina (u nastavku teksta: Agencija) u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće. Ukoliko na računima nema dovoljno sredstava i računi mu budu blokirani, poslodavac je obvezan podnijeti zahtjev Agenciji za isplatu plaća, odnosno naknada plaća u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće. Na temelju zahtjeva poslodavca Agencija će uplatiti minimalnu plaću na račun radnika i subrogacijom preuzeti prava radnika prema poslodavcu za isplaćeni iznos, te obvezati poslodavca na povrat uplaćenog doprinosa. Ako poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec ne dostavi Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, tijelo državne uprave nadležno za nadzor primjene propisa o radu odredit će po službenoj dužnosti privremenu mjeru zabrane raspolaganja sredstvima na računu, do podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu i obračuna Financijskoj agenciji.

Intencija zakonodavca za novim zakonskim promjenama u tom području proizlazi radi dorade postojećih zakonskih rješenja, s obzirom na to da se tijekom dosadašnje primjene u praksi pokazalo da sadrže veće nedostatke koje je nužno ispraviti radi učinkovitije primjene Zakona, a nadasve veće materijalne zaštite radnika. Stoga je u tu svrhu izrađen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina te je nakon prolaska zakonodavne procedure donesena konačna verzija Prijedloga Zakona. Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o najznačajnijim promjenama koje će proizaći u tom području.

Zakonske promjene

U odnosu na dosadašnji tekst Zakona, promijenjene su definicije radnika i zaštićenog razdoblja za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca.

Prema tome, radnik je fizička osoba sukladno općem propisu o radu koja je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u radnom odnosu kod poslodavca, kao i osoba kojoj je radni odnos kod poslodavca prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno kojoj poslodavac nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće temeljem radnog odnosa zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće.

Zaštićeno razdoblje je razdoblje za koje se provodi zaštita i osiguranje prava u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem, a predstavlja razdoblje posljednjih pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem, odnosno posljednjih pet mjeseci prije prestanka radnog odnosa ukoliko je on prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Materijalnopravna zaštita osigurana važećim Zakonom nije bila dovoljna jer je obuhvaćala radnike kojima je prestao radni odnos šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, a zaštićeno razdoblje za koje je osigurana zaštita odnosi se na razdoblje od tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka odnosno tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Stoga kako bi se pružila efikasnija materijalno pravna zaštita radnicima zbog stečaja poslodavca (uzimajući u obzir činjenicu da je radnicima zbog stečaja poslodavca ugrožena socijalna sigurnost, a što još dodatno narušava i dugotrajnost stečajnih postupaka, te neuspjeli postupci predstečajne nagodbe), neophodno je bilo proširiti obuhvat radnika na način da će se omogućiti pristup zaštiti radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Također, trebalo se produljiti i zaštićeno razdoblje i to na način da će se zaštićeno razdoblje produljiti s tri mjeseca na pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno prije prestanka radnog odnosa ukoliko je on prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Treba naglasiti da je materijalnopravna zaštita temeljem tog Zakona u pravilu i jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, s obzirom na to da je naplata ostatka radničkih potraživanja u samom stečajnom postupku izuzetno mala, tek 29,87 %.

Zahtjev za ostvarivanje prava u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem moći će se podnijeti i putem HP - Hrvatske pošte d.d., i to u roku od 30 dana. Prema prethodno važećem Zakonu, predmetni zahtjev se može podnijeti Agenciji ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Ako se otvoreni stečajni postupak ne provodi nad poslodavcem koji ima zaposlene radnike, tada će stečajni upravitelj biti dužan na temelju odluke suda otvoriti poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika na temelju Zakona. S tim u vezi, briše se obveza Agencije da može iznimno, u slučaju kada je stečajni dužnik izgubio svojstvo pravne osobe, vršiti izravnu isplatu tražbina radniku, uz obračun i uplatu obveznog doprinosa, poreza i prireza.

Najkasnije u roku od 15 dana po uplati tražbina, stečajni upravitelj bit će dužan dostaviti Agenciji dokaze o izvršenoj uplati, i to izvadak o promjenama na transakcijskom računu iz kojega je vidljiv iznos i namjena uplaćenih sredstava te izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na JOPPD obrascu potvrđenom od strane tijela državne uprave nadležnog za financije iz kojega je vidljiva poimenična isplata i namjena sredstava.

U slučaju blokade računa poslodavca, rok u kojem je poslodavac dužan podnijeti Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće, odnosno naknade plaće je tri dana od dana kada je utvrđena nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje. Naime, poslodavac dokazuje činjenicu nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje potvrdom Financijske agencije.

S obzirom na to da prema važećem Zakonu, potvrda Financijske agencije ne sadržava datum kada je utvrđena nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje, novim zakonskim promjenama dopunit će se sadržaj potvrde Financijske agencije na način da će potvrda Financijske agencije morati sadržavati naznaku datuma utvrđenja nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje, što je neophodno za računanje roka podnošenja zbirnog zahtjeva poslodavca Agenciji.

Naime, u praksi se pokazalo da poslodavac zatraži potvrdu Financijske agencije nakon proteka roka od tri dana od dana kada je utvrđena nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje, zbog čega je zbirni zahtjev Agencija utvrdila nepravodobnim, te su radnici ostali uskraćeni za svoja prava.

Ako poslodavac ne dostavi Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, Državni inspektorat donosi rješenje o osiguranju naplate pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća, odnosno naknada plaće za određeni mjesec. Mjera osiguranja traje sve dok ju Državni inspektorat ne ukine temeljem obavijesti poslodavca o činjenici da je Financijskoj agenciji podnio zahtjev za prisilnu naplatu, odnosno da je svim radnicima isplatio njihove tražbine.

No, tijekom dosadašnje primjene Zakona uočena je potreba za propisivanjem dodatne pravne osnove na temelju koje bi Državni inspektorat bio ovlašten donositi rješenje o ukidanju privremene mjere osiguranja i obustavi postupka naplate. Stoga se novim zakonskim promjenama ona propisuje. Naime, privremena mjera će se ukinuti i u slučaju kada Državni inspektorat zaprimi obavijest Ministarstva financija, Porezne uprave da je poslodavac za kojeg je donesena privremena mjera, ispravio JOPPD obrazac na način da je za osobu – člana uprave društva, izvršnog direktora ili upravitelja zadruge, za kojeg je prvotno bila iskazana neisplata plaće, naknadno dostavio ispravak JOPPD obrasca s oznakom da se radi o kategoriji osoba na koje se Zakon ne primjenjuje. U slučaju da takav poslodavac zapošljava i druge radnike, Državni inspektorat će postupiti na jednaki način pod uvjetom da poslodavac u odnosu na te radnike podnese zahtjev za prisilnu naplatu, odnosno isplati im plaću.

S obzirom na to da je 1. siječnja 2023. godine euro postao službena valuta u Republici Hrvatskoj, u tu svrhu se usklađuju i prekršajne odredbe Zakona. Tako će se na primjer novčanom kaznom od 390,00 do 1.320,00 eura kazniti za prekršaj stečajni upravitelj:

• ako ne otvori poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih tražbina u stečajnim postupcima nad poslodavcima koji imaju zaposlene radnike
• ako na temelju odluke suda ne otvori poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih tražbina u otvorenim stečajnim postupcima koji se ne provode nad poslodavcima koji imaju zaposlene radnike. 

Novčanom kaznom od 390,00 do 1.320,00 eura kaznit će se poslodavac koji na zahtjev Agencije ne dostavi sve podatke  potrebne za provedbu postupka osiguranja tražbina u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Za navedeni prekršaj, kaznit će se stečajni upravitelj, odgovorna osoba poslodavca i fizička osoba, novčanom kaznom od 130,00 do 390,00 eura.

Bernard Iljazović