Uvodno ističemo da je Vlada RH potkraj 2020. godine donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom („N.N., broj 146/20.), a nakon čega je kao provedbeni akt donijela u rujnu 2021. godine i Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Tim Zaključkom je u biti utvrđen popis propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe domaćeg zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, te su podijeljeni u dvije skupine i to:
-I. skupina – zakoni i podzakonski propisi koji sadržavaju značajnija pozivanja na hrvatsku kunu i potrebno ih je izmijeniti prije uvođenja eura kao službene valute u RH,
-II. skupina - zakoni i podzakonski propisi koji sadrže manji broj odredbi vezanih uz hrvatsku kunu, a čije izmjene su predviđene prilikom sljedeće redovne izmjene propisa zbog neke druge potrebe.
U tom kontekstu uvođenja eura posebno je izražen naglasak na propise, konkretno zakone, koji još uvijek imaju kao prekršajne sankcije propisane novčane kazne čiji je iznos izražen u njemačkim markama.
Najeksponiraniji od takvih Zakona je trenutno važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ br. 41/77., 47/89, 55/89., 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94. - u daljnjem tekstu: ZPPJRM).
U nekoliko navrata već smo pisali o ZPPJRM-u, a vezano, uz ostalo, i o modalitetu propisivanja iznosa novčanih kazni, no valja podsjetiti da je u pitanju propis koji je na snazi već gotovo 45 godina (od 25. listopada 1977. godine) te da su u njemu novčane kazne izražene u protuvrijednosti DEM-a (pa je potrebno prilikom izricanja novčane kazne izvršiti konverziju njemačke marke u euro prema fiksnom tečaju 1 EUR = 1,95583 DEM i tako dobiveni iznos novčane kazne u eurima pretvoriti u kune po srednjem tečaju HNB-a za euro na dan donošenja prekršajne odluke).
Isto tako, podsjećamo da je nalogom iz točke II. Rješenja Ustavnog suda RH, broj: U-I-4463/2013 i dr. od 29. siječnja 2019. („Narodne novine“ br. 20/19.), naloženo Hrvatskom saboru da u roku od jedne (1) jedne godine donese novi zakon u skladu s utvrđenjem Ustavnog suda iz točke 10. obrazloženja ovog rješenja, a u kojoj se točki, uz ostalo, navodi da „osporeni zakon sadrži pojedine pravne institute ili pojmove koji više ne postoje u ustavnom poretku Republike Hrvatske (primjerice, skupština općine, skupština gradske zajednice, prekršajne kazne izražene u protuvrijednosti DEM-a). Dakle, ZoPPJRM formalno nije usklađen s Ustavom.“ .
Prema tome, s obzirom na potrebu prilagodbe pravnog okvira RH uvođenju eura kao službene valute te nesmetanom i učinkovitom postupanju svih tijela uključenih u procesuiranje prekršaja propisanih u ZPPJRM-u, dana 23. rujna 2022. na 12. sjednici Hrvatskog sabora donesen je Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u RH), a kojim se, dakle, iznosi novčanih kazni izraženi u njemačkim markama zamjenjuju iznosima izraženim u euru, čime se zapravo samo djelomično indirektno udovoljava prethodno opisanom nalogu Ustavnog suda RH.
Tako se, primjerice, a u odnosu na najčešće prekršaje u praksi iz ZPPJRM-a, u navedenim izmjenama propisuje da: „U članku 13. riječi: „u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM“ zamjenjuju se riječima: „u iznosu od 20,00 do 100,00 eura“, odnosno: „U članku 17. riječi: „u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM“ zamjenjuju se riječima: „u iznosu od 20,00 do 100,00 eura“. Podsjećamo da se člankom 13. ZPPJRM-a propisuje prekršaj remećenja javnog reda i mira na javnom mjestu tučom, svađom, vikom ili na drugi način, dok je člankom 17. propisan prekršaj omalovažavanja ili vrijeđanja „državnih organa“ odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja.
Na prvi pogled odmah primjećujemo da su ove izmijenjene novčane kazne izražene u eurima, za razliku od dvojnog iskazivanja, zaokružene na deseticu.
Razlog tomu nalazimo u pravilu iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 57/22. i 88/22.) prema kojemu se prilikom predlaganja zakona, podazkonskih propisa i općih akata koji sadržavaju prekršajne, kaznene i druge odredbe s novčanim kaznama te drugim novčanim obvezama njihov iznos preračunava iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona nakon čega se dobiveni iznos zaokružuje na nižu deseticu, a što je različito u odnosu na pravilo iz članka 14. navedenog Zakona prema kojemu se zaokružuje dobiveni iznos u skladu s matematičkim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale (ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan), koje se pravilo, dakle, primjenjuje kod dvojnog iskazivanja.
Međutim, opetovano podsjećamo da ZPPJRM, glede ovakvog izražavanja novčane kazne u njemačkim markama nije izolirani slučaj.
Naime, posebno je interesantno da trenutno važeći Zakon o političkim strankama (N.N. br. 76/93., 111/96., 164/98., 36/01. i 1/07.) u svojim kaznenim odredbama članka 26. i članka 27. propisuje kažnjavanje političke stranke novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 200 do 500 DEM (od 200 do 350 DEM i odgovorne osobe političke stranke) odnosno novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti 70 do 340 DEM (od 14 do 70 DEM i odgovorne osobe političke stranke), s tim da je određeno člankom 28. da će se iznosi novčanih kazni iz članka 26. i 27. revalorizirat po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan naplate kazne.
Nadalje, čak i Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te o zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (N.N. br. 55/90., 26/93. i 29/94.), koji izrijekom određuje da se grbom, zastavom i himnom RH predstavlja RH i izražava pripadnost Republici Hrvatskoj (članak 2.), u svojim kaznenim odredbama članka 27. i članka 28. propisuje kažnjavanje pravne osobe novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 300 DEM (od 15 do 50 DEM i odgovorne osobe u pravnoj osobi itd.).
Završit ćemo sa Zakonom o tehničkoj kulturi (N.N. br. 76/93., 11/94. i 38/09.), koji u članku 41. još uvijek koristi formulaciju „dinarskoj protuvrijednosti“, pa tako propisuje:
„Novčanom kaznom od 400 do 800 DEM u dinarskoj protuvrijednosti kaznit će se za prekršaj pravna osoba ili građanin ako...”
Prema dostupnim podacima, ova tri zakona se još uvijek ne nalaze u saborskoj proceduri, a vezano uz problematiku uvođenja eura kao službene valute u RH.
Željko Kudrić, dipl. iur.
