Javni bilježnici su utvrđeni kao ovlašteni sastavljači isprava za osnivanje odnosno doregistraciju društava, a izmjenama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru omogućuje se osnivanje i doregistracija društava na daljinu, tako da je potrebno javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te njihovo sastavljanje na daljinu uvesti i u Zakon o javnom bilježništvu. Dopunio bi se članak 3. Zakona o javnom bilježništvu tako da bi se uveo pojam javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku koja se po učincima i pravnoj snazi izjednačava s javnobilježničkom ispravom u papirnatom (fizičkom) obliku, a oblik i sadržaj takve isprave propisao bi se Javnobilježničkim poslovnikom.
Naravno, pristupilo se i daljnjoj doradi ovoga Zakona na područjima gdje su utvrđeni nedostaci.
Akcijskim planom za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenim Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, od 29. travnja 2021., predviđeno je da se skrati vrijeme potrebnog radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita za stjecanje uvjeta za imenovanje javnog bilježnika s pet na četiri godine. Također se predlaže i izmjena vremena potrebnog radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita za stjecanje uvjeta za polaganje javnobilježničkog ispita te bi se navedeno vrijeme s dvije godine iskustva na pravnim poslovima u pravosuđu, odvjetništvu i u javnom bilježništvu skratilo na 18 mjeseci, tri godine iskustva na drugim pravnim poslovima bi se skratilo na dvije godine. Predložena je i izmjena vremenskog perioda prije isteka kojeg nije moguće imenovanje osobe za javnog bilježnika u slučaju prethodnog izricanja stegovne kazne oduzimanja službe s tri na deset godina.
Predlaže se izmjena članka 14. Zakona o javnom bilježništvu, u svrhu provedbe usklađenja postupovnih odredbi Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09. i 110/21.) koji više ne poznaje svojstvo konačnosti upravnog akta, tako da rješenje kojim ministar imenuje javnog bilježnika više nije konačno.
Nastoji se osigurati dostupnost javnobilježničkih usluga u mjestima gdje nije osnovano sjedište javnog bilježnika zbog malog broja stanovnika i manje razvijenog gospodarskog i pravnog prometa kroz određivanje obavljanja uredovnih dana po službenoj dužnosti koje određuje Ministarstvo nakon pribavljenog mišljenja Komore.
Predlaže se dopuna članka 18. Zakona o javnom bilježništvu kojom bi se uvela obveza da je poslije polaganja prisege javni bilježnik dužan pribaviti kvalificirani certifikat za elektronički potpis koji će imati jedak pravni učinak kao vlastoručni potpis i pečat. Zahtjev za pribavljanje certifikata podnosit će se Komori, koja će po zaprimanju obavijesti Ministarstva o prestanku službe ili o privremenom udaljenju javnog bilježnika poduzeti radnje za opoziv odnosno suspenziju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis javnog bilježnika.
Predlaže se izostavljanje odredbi o preuzimanju javnobilježničkih ureda, tako da bi se brisao članak 26. Zakona koji je omogućavao da imenovani javni bilježnik nastavi s radom u prostorijama koje je koristio raniji javni bilježnik jer su važeći standardi za javnobilježničke urede regulirani i međunarodnim ugovorima koje je potpisala Republika Hrvatska.
Predlaže se i izmjena članka 29. Zakona tako da na zahtjev javnog bilježnika Ministarstvo može dozvoliti otvaranje pisarnice i održavanje uredovnih dana izvan sjedišta javnog bilježnika. Brisala bi se odredba iz članka 38. koja je omogućavala zajedničko obavljanje službe dva javna bilježnika zbog toga što se to više ne smatra ni opravdanim ni potrebnim. Utvrdila bi se kao nespojivom sa službom javnog bilježnika služba stečajnog upravitelja.
Dodao bi se novi članak 50.a koji bi propisivao mogućnost čuvanja i izdavanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te njihovo vođenje u jedinstvenom elektroničkom arhivu koji bi vodila Komora. Definirao bi se i ispis javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku, a Komori bi se dala ovlast da svojim pravilima uredi način vođenja te pristup i korištenje elektroničkog arhiva javnobilježničkih elektroničkih isprava. Dodao bi se i članak 52.a koji bi propisivao mogućnost sastavljanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu, kod kojih bi se nazočnost sudionika omogućavala putem sredstava elektroničke komunikacije. Člankom bi se propisali i načini provjere istovjetnosti sudionika, kao i to da će se pretpostavke i postupak sastavljanja ovih isprava urediti Javnobilježničkim poslovnikom.
Predlaže se i da se broj zaposlenih javnobilježničkih prisjednika u javnobilježničkom uredu s dva se poveća na tri te bi se i broj javnobilježničkih savjetnika povećao s jednog na dva, prvenstveno zbog predstojećeg planiranog proširenja kruga poslova povjerenih javnim bilježnicima. Zbog utvrđene praktične potrebe regulirao bi se institut zamjenika javnobilježničkog prisjednika u slučajevima duže odsutnosti i spriječenosti za rad javnobilježničkih prisjednika, i to prvenstveno zbog činjenice zakonskog ograničenja broja prisjednika u javnobilježničkom uredu. Predlaže se i izmjena uvjeta za obavljanje poslova zamjenika javnog bilježnika tako da bi se ubuduće zamjenik javnog bilježnika određivao između savjetnika javnih bilježnika i javnobilježničkih prisjednika.
Zorica Stojanović, mag. iur.
