Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
NOTARIUS-INFO > Dnevni NOTARIUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

28.4.2021

Rad za opće dobro u prekršajnom postupku

Autor u članku navodi pregled odredbi Prekršajnog zakona kojima se uređuje zamjena novčane kazne radom za opće dobro, navodeći koji su uvjeti potrebni da bi sud donio rješenje o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro i kojim bi uputio osuđenika na izvršenje rada za opće dobro.

Prekršajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekršaj i koje se mogu izreći odnosno primijeniti prema počinitelju prekršaja sukladno Prekršajnom zakonu ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. - dalje u tekstu PZ) su zaštitne mjere i kazna - novčana i kazna zatvora. Novčana kazna je glavna i najčešća prekršajnopravna sankcija a propisivanjem i izricanjem, odnosno primjenom novčane kazne treba se postići opća svrha prekršajnopravnih sankcija: da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju. Rasponi novčanih kazni u smislu minimuma i maksimuma novčane kazne za određeni prekršaj određeni su vrstom propisa kojim se određeni prekršaj propisuje (zakon ili odluka jedinice lokalne i područne – regionalne samouprave) a razlikuju se ovisno o tome radi li se o okrivljenoj fizičkoj osobi, fizičkoj osobi obrtniku ili pravnoj osobi.

Postupak izvršenja izrečene novčane kazne je izuzetno bitan dio prekršajnog postupka a odredbe o tome sadržane su u članku 152. PZ-a. Kako bi čitav prekršajni postupak mogao postići svoj cilj, zakonodavac je predvidio i načine izvršavanja novčane kazne u slučaju kada osuđenik novčanu kaznu ne plati u paricijskom (dobrovoljnom) roku kako mu je određeno odlukom o prekršaju. Novčane kazne i troškovi postupka se plaćaju u određenom roku koji ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 90 dana. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena. Ako je u određenom roku plaćen manji iznos od dvije trećine kazne, novčana kazna se prisilno naplaćuje u punom iznosu. Tek protekom dobrovoljnog roka za plaćanje pristupa se prisilnoj naplati ako osuđena fizička osoba nije postupila na način da je platila dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena ili nije u roku iz odluke o prekršaju u cijelosti ili djelomično uplatila troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist ili osuđena pravna osoba nije u roku određenom odlukom o prekršaju uplatila novčanu kaznu ili troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist. Sud ili drugo tijelo koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomoćnu odluku podnijet će tijelu nadležnom za ovrhu nalog za naplatu na novčanim sredstvima osuđenika sukladno posebnom zakonu. Tijelo nadležno za ovrhu je Financijska agencija (dalje: FINA).

Ako tijelo nadležno za ovrhu nije punoljetnom osuđeniku fizičkoj osobi u cjelini ili djelomično naplatilo novčanu kaznu iznad 2.000,00 kuna u roku od dvije godine od primitka naloga za naplatu na novčanim sredstvima osuđenika, odmah će o tome na odgovarajući način obavijestiti podnositelja naloga. Sud će u tom slučaju rješenjem zamijeniti novčanu kaznu radom za opće dobro prema članku 34. stavku 6. PZ-a i uputiti osuđenika na izvršenje rada za opće dobro. Rješenjem će se odrediti i zamjena neplaćene novčane kazne zatvorom za slučaj da osuđenik ne prihvati rad za opće dobro (članak 152.c PZ-a).

Ako tijelo nadležno za ovrhu nije od osuđenika fizičke osobe novčanu kaznu do 2.000,00 kuna, pravne osobe, fizičke osobe obrtnika i fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u cjelini ili djelomično naplatilo novčanu kaznu, troškove postupka ili oduzetu imovinsku korist u roku od dvije godine od primitka naloga za naplatu na novčanim sredstvima osuđenika, odmah će o tome na odgovarajući način obavijestiti podnositelja naloga. Kada o tome primi obavijest, tijelo postupka će od Porezne uprave zatražiti da provede ovrhu na drugoj imovini osuđenika, osim kada je tijelo postupka Carinska uprava.

Sukladno navedenom, ako FINA kao tijelo nadležno za ovrhu u roku od dvije godine od primitka naloga za prisilnu naplatu nije naplatila novčanu kaznu, daljnji postupci ovise o  visini izrečene novčane kazne. Ako je novčana kazna izrečena u iznosu do 2.000,00 kuna:

1. FINA će o tome obavijestit podnositelja naloga,

2. a tijelo prekršajnog postupka zatražit će od Porezne uprave da provede ovrhu na drugoj imovini osuđenika.

Ako FINA u roku od dvije godine od primitka naloga za prisilnu naplatu nije naplatila novčanu kaznu izrečenu u iznosu većem od 2.000,00 kuna:

1. FINA će o tome obavijestiti podnositelja naloga,

2. a sud će prema mjestu prebivališta rješenjem zamijeniti novčanu kaznu radom za opće dobro i uputiti osuđenika na izvršenje rada za opće dobro, uz njegov pristanak.

Dakle, novčana kazna izrečena u visini do 2.000,00 kuna ne može biti zamijenjena radom za opće dobro, a novčana kazna iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomično naplaćena ni prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit će se radom za opće dobro osuđenoj fizičkoj osobi.

Člankom 34. PZ-a propisan je način zamjene novčane kazne radom za opće dobro odnosno kaznom zatvora. Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši svojom krivnjom u roku koji je za to određen, novčana kazna zamijenit će se kaznom zatvora. Iznimno, ako težina prekršaja i osobine ličnosti osuđenika ukazuju da zamjena radom za opće dobro na slobodi neće ostvariti svrhu kažnjavanja, osuđeniku fizičkoj osobi neplaćena novčana kazna iznad 2.000,00 kuna odmah će se zamijeniti kaznom zatvora. Kada okrivljenik koji nema prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj nije uplatio novčanu kaznu u roku određenom odlukom o prekršaju, novčana kazna odmah će se zamijeniti kaznom zatvora. Ističemo da su od zamjene nenaplaćene novčane kazne radom za opće dobro izuzeti maloljetnici. Naime, sukladno članku 71. stavku 2. PZ-a, neplaćena novčana kazna ne može se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za opće dobro na slobodi, ali će se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge osobe koja za njega skrbi.

Potrebno je istaknuti da za razliku od kaznenog sustava gdje se već u postupku suđenja izrečena kazna zatvora (do određenog trajanja) može, uz pristanak okrivljenika, odmah zamijeniti radom za opće dobro (pod uvjetima određenim zakonom), u prekršajnom sustavu to nije moguće, tj. u prekršajnom sustavu izrečena kazna zatvora ni u kojem slučaju se ne može zamijeniti radom za opće dobro. Dakle, u prekršajnom sustavu sankcioniranje radom za opće dobro je moguće samo u tijeku izvršavanja pravomoćno izrečene novčane kazne, a to je mogući način izvršenja dobrovoljno neuplaćene i prisilno nenaplaćene novčane kazne, izrečene pravomoćnom odlukom o prekršaju. Formalni uvjeti za to su:

1. da je pravomoćno izrečena novčana kazna iznad 2.000,00 kuna,

2. da je osuđenik fizička osoba, a ne radi se o osobi koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ili stalni boravak,

3. da osuđenik nije uplatio novčanu kaznu dobrovoljno u roku određenom u odluci o prekršaju,

4. novčana kazna nije prisilno u određenom roku naplaćena,

5. da je osuđenik pristao na rad za opće dobro.

Što se tiče načina zamjene neplaćene novčane kazne radnom za opće dobro, neplaćena novčana kazna zamijenit će se na način da se svakih započetih tristo kuna novčane kazne zamijeni s dva sata rada za opće dobro, pri čemu rad za opće dobro ne smije biti kraći od šest sati niti dulji od 240 sati. Plati li osuđenik novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni, izvršenje rada za opće dobro ili kazna zatvora će se obustaviti. U slučaju djelomičnog plaćanja, izvršit će se samo preostali dio rada za opće dobro odnosno kazne zatvora. Rad za opće dobro izvršava se bez naknade.

Postupak izvršavanja rada za opće dobro u prekršajnom postupku reguliran je odredbama članka 152.a do uključivo članka 152.k PZ-a. Izvršavanje rada za opće dobro u nadležnosti je općinskog suda prema mjestu prebivališta osuđenika (sud izvršenja). Rad za opće dobro izvršava se na području suda izvršenja, dakle prema mjestu prebivališta osuđenika.  Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sklapa ugovore s ustanovama i drugim pravnim osobama o postojanju zajedničkog interesa za izvršavanje rada za opće dobro u prekršajnom postupku i o tome vodi evidenciju. Na temelju takvog ugovora, sud izvršenja naredbom će uputiti osuđenika na rad za opće dobro. Pravilnikom o izvršavanju rada za opće dobro u prekršajnom postupku ("Narodne novine" br. 71/13.- dalje u tekstu Pravilnik) koji je ministar nadležan za poslove pravosuđa donio sukladno članku 152.a stavku 4. PZ-a, propisano je da navedena naredba sadrži:

1. naziv i sjedište pravne osobe u kojoj će osuđenik izvršavati rad,

2. vrstu rada koju će osuđenik izvršavati,

3. broj sati rada,

4. početak rada,

5. rok u kojem se rad ima izvršiti.

Pri uručivanju naredbe, osuđenika će se upoznati sa sadržajem naredbe te njegovim pravima i obvezama, što osuđenik potvrđuje potpisom. Nadalje, Pravilnikom je propisano da se rad za opće dobro izvršava u ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju humanitarnu, ekološku, komunalnu djelatnost ili neku drugu djelatnost od javnog interesa. Pravna osoba dužna je voditi evidenciju o broju sati rada koje je osuđenik odradio te je dostaviti nadležnom sudu izvršenja. Pri izboru vrste, mjesta i vremena izvršavanja rada, nastojat će se ostvariti svrha izricanja prekršajnopravne sankcije, vodeći pritom računa o zdravstvenom stanju, stručnoj spremi, stečenim znanjima i vještinama osuđenika. Isto tako, rad za opće dobro izvršava se na način koji osuđeniku jamči poštivanje ljudskog dostojanstva, temeljnih prava i sloboda te privatnosti. Za vrijeme izvršavanja rada za opće dobro ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurat će osuđenika od trajnog invaliditeta i slučaja smrti zbog nezgode na radu. Rad za opće dobro je besplatan i ne smije služiti postizanju dobiti.

Izvršavanje rada za opće dobro može biti odgođeno ili prekinuto na molbu osuđenika sudu izvršenja. PZ u članku 152.f propisuje razloge za odgodu i prekid izvršavanja rada za opće dobro, a to su:

1. akutno oboljenje, nastanak teškog invaliditeta ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti osuđenika,

2. smrt člana uže obitelji, teška bolest, teški invaliditet ili obveza izbivanja člana uže obitelji osuđenika čime osuđenik postaje jedini obvezni skrbnik malodobne djece, bračnog ili izvanbračnog druga, roditelja ili posvojitelja ili posvojenika te druge osobe o kojoj se po nekoj drugoj pravnoj osnovi isključivo skrbi,

3. potreba obavljanja ili dovršenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta, a u užoj obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe.

Iznimno, sud izvršenja može i u drugim opravdanim slučajevima izvan ovih navedenih razloga odgoditi ili prekinuti izvršavanje rada za opće dobro. Molba za odgodu izvršavanja rada za opće dobro podnosi se u roku od tri dana od uručenja naredbe o upućivanju na izvršavanje rada, a ako su razlozi za odgodu nastali nakon proteka toga roka, a izvršavanje rada još nije započeto, u roku ne duljem od četrdeset osam sati po saznanju za njihovo postojanje. Molba za odgodu izvršavanja rada zadržava izvršavanje naredbe o čemu se obavještava pravna osoba ako joj je već dostavljena naredba. Molba za prekid izvršavanja rada za opće dobro podnosi se u roku od dvadeset četiri sata od nastupa okolnosti koja je razlog za prekid. Rješenje o odgodi i prekidu izvršavanja rada za opće dobro donosi sud izvršenja u roku od tri dana od primitka molbe, a protiv rješenja kojim se odbija molba za odgodu ili prekid izvršavanja rada za opće dobro osuđenik može u roku od tri dana od primitka rješenja podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Odgoda izvršavanja rada za opće dobro ne može trajati ukupno dulje od tri mjeseca, dok prekid izvršavanja rada za opće dobro ne može trajati ukupno dulje od 30 dana.

Što se tiče obavještavanja o izvršavanju rada za opće dobro, pravna osoba obavještava sud izvršenja o izvršenom radu za opće dobro ili o zanemarivanju izvršavanja rada. Zanemarivanje izvršavanja rada je kašnjenje ili neopravdano izbivanje s rada, dovođenje u stanje smanjene radne sposobnosti, namjerno oštećenje sredstava za rad, nepoštivanje organizacije i načina rada ili bilo koje drugo neprimjereno ponašanje za vrijeme rada. Sud izvršenja će povodom obavijesti pravne osobe o zanemarivanju rada za opće dobro, preispitati izvršavanje rada te će naredbom odlučiti o nastavku rada kod iste ili druge pravne osobe ili će prekinuti izvršavanje rada i uputiti ga na izdržavanje kazne zatvora, na temelju rješenja iz članka 152. stavka 6. PZ-a.

Zaključno navodimo kako se prihvaćanjem zamjene novčane kazne radom za opće dobro na slobodi osuđenik obvezuje izvršiti određeni društveno koristan rad u za to predviđenoj instituciji i u trajanju koje odredi sud. Budući da je Ustavom Republike Hrvatske zabranjen prisilan rad, rad za opće dobro nije prisilnog karaktera i potreban je pristanak osuđenika na takav rad.

Ivan Vidas, struč. spec. oec.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2021

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2020

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite