Zastoj s provedbom ovrhe na ovršenikovoj novčanoj tražbini (na sredstvima na računu) kod banke
Ovrha na novčanoj tražbini (na sredstvima na računu) kod banke regulirana je Ovršnim zakonom („Narodne novine“ 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., dalje: Ovršni zakon), odjeljkom 5. unutar glave XIII. koja regulira ovrhu na novčanoj tražbini i Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ 68/2018., 2/2020., 47/2020., 46/2020.).
Ovrhu na novčanim sredstvima na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima provode Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Fina), Hrvatska narodna banka i banke. Predmet ovrhe su novčana sredstva po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima.
18. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima za razdoblje važenja posebnih okolnosti (od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu, odnosno do 17. srpnja 2020. godine), uz mogućnost produljenja trajanja posebnih okolnosti za dodatna 3 mjeseca.
Odredbom članka 25.a omogućuje se zastoj s provedbom ovrhe u odnosu na ovršenike fizičke osobe, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Iznimno se u tim okolnostima nastavlja provoditi ovrha na novčanim sredstvima u odnosu na tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (i fizičke osobe se nalaze u ulogama poslodavca), ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (sredstva koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve). Ako ovršenik fizička osoba nakon zastoja provedbe ovrhe nema niti jednu osnovu za plaćanje temeljem koje Agencija nastavlja s provedbom ovrhe, Fina će bankama ovršenika poslati nalog za deblokadu računa u roku od deset radnih dana, osim u slučaju gore navedenih okolnosti u kojima se ovrha i dalje provodi.
Ipak, poslodavac (kao dužnik dužnika) i dalje postupa sukladno članku 172. i 173. Ovršnog zakona, odnosno uplaćuje plaću na redovni i zaštićeni račun.
Zbog prava vjerovnika koji još nisu započeli ovrhu, Fina će nastaviti zaprimati nove osnove za plaćanje i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, ali će te osnove samo evidentirati u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje (kako bi vjerovnik stekao mjesto u redoslijedu prema kojem će se kasnije nastaviti provoditi ovrha) te neće temeljem njih poduzimati daljnje radnje radi provedbe ovrhe uključujući i slanje naloga bankama za zabranu raspolaganja, pljenidbu, prijenos i blokadu računa.
Iznimka od pravila nepoduzimanja radnji za vrijeme zastoja s provedbom ovrhe propisuje se za slučaj kad za vrijeme posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti. Tada će Fina izdati naloge bankama radi prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju budući da su nastupili uvjeti za prijenos (radi se u pravilu o sredstvima koja su zaplijenjena na rok od 60 dana od primitka u Finu sukladno odredbi članka 209. Ovršnog zakona).1
Prema stavku 7. članka 25.a za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ili posebnim zakonom vezani za trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, osim roka za prijenos zaplijenjenih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u Finu. Prema stavku 8. nakon prestanka posebnih okolnosti Fina će nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a rokovi iz stavka 7. nastavljaju teći.
Odredbom članka 25.b propisuje se da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teče zatezna kamata, što znači da se to ne odnosi samo na tražbine za koje se provodi ovrha, već općenito na sve pravne odnose u kojima je došlo do zakašnjenja u plaćanju.2
Zastoj s provedbom ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima
Budući da se ovrhe nisu vodile na sudovima, pred javnim bilježnicima, a nakon donošenja Zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nije ih bilo ni putem Fine, jedine "nepokrivene" ostale su ovrhe na stalnim primanjima, na plaći i mirovinama.
Ovrha na plaći, koju provodi poslodavac, regulirana je Ovršnim zakonom, odjeljkom 4. unutar glave XIII. koja regulira ovrhu na novčanoj tražbini.
1. svibnja 2020. stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti („Narodne novine“ br. 53/2020.). Ovim se Zakonom propisuju posebne interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, koje vrijede u razdoblju od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu (do 1. kolovoza 2020.), s mogućnošću produljenja za dodatna tri mjeseca.
Prema članku 4. tog Zakona, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) zastat će s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju te neće plijeniti daljnje tražbine ovršenika niti isplaćivati ovrhovoditelju novčane iznose za koje je određena ovrha, već će cijelu plaću odnosno stalno novčano primanje isplatiti radniku odnosno primatelju stalnog novčanog primanja.
Ipak, poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja neće zastati s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (primjerice, rata kredita temeljem odredbe članka 202. Ovršnog zakona), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.
Iznimka od pravila nepoduzimanja radnji za vrijeme zastoja s provedbom ovrhe propisuje se i za slučaj kad za vrijeme posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti. Poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja će prenijeti zaplijenjeni iznos ovrhovoditelju, ali sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti neće provoditi daljnju zapljenu.
Odredbama članka 3. se propisuje zastajanje s postupanjem u svim ovršnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, uz zakonski određene iznimke. Također, propisuje se da sudac može provoditi i druge ovršne postupke ako, s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, ocijeni da je navedene postupke nužno hitno provesti unatoč posebnim okolnostima te je u tom slučaju sudac dužan takvu odluku posebno obrazložiti.
Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti izuzeta su od ovrhe sredstava koja se isplaćuju kao mjera pomoći gospodarstvu i fizičkim osobama uslijed posebnih okolnosti i sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije (članak 5.).
O detaljnijoj analizi pročitajte u našem stručnom članku: Prikaz Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti
Ratio ovih zakona je olakšanje položaja fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice nastale u posebnim okolnostima koje trenutno postoje u Republici Hrvatskoj do kojih je došlo uslijed pojave bolesti COVID-19 te smanjenje šteta u gospodarskom poslovanju uslijed nastupa posebnih okolnosti, a rezultate ćemo moći sagledati nakon isteka moratorija, kroz prizmu stanja gospodarstva i tržišta rada.
Lucija Prkačin, mag. iur.
____________________________
^ 1 Prijedlog zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona
^ 2 https://www.fina.hr/-/zastoj-ovrhe-na-novcanim-sredstvima
