Agencija za zaštitu osobnih podataka: objava fotografije s privatnog Facebook profila na portalu

U obrazloženju svog zahtjeva, podnositeljica navodi kako se sporne fotografije nalaze na njezinom privatnom Facebook profilu te do nje mogu doći samo registrirani korisnici i to samo oni koji su njezini „prijatelji“, ali i da iste nisu nastale u vezi njezinog javnog angažmana, niti da je dala svoju privolu za njihovu objavu.

Sukladno svojim zakonskim ovlastima koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od  27. 04. 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka (Opće uredbe o zaštiti podataka) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, br. 42/18.), AZOP je povodom podnesenog zahtjeva podnositeljice zatražio od društva X kao vlasnika portala koji je objavio sporni članak kao voditelja  obrade osobnih podataka² očitovanje o navodima iz zaprimljenog zahtjeva. Drugim riječima, AZOP je zatražio pojašnjenje u koju svrhu i  temeljem koje pravne osnove u smislu članka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka je društvo X objavilo osobne podatke podnositeljice zahtjeva.

Slijedom navedenog, predmetno društvo se očitovalo i obrazložilo kako je na predmetnom portalu i Facebook stranici zaista objavilo  sporni članak u kojem je spomenuto nekoliko osoba, među kojima i podnositeljica zahtjeva uz popratni tekst koji se sastoji u jednoj rečenici koja glasi: „Vitkim nogama voli se pohvaliti i bivša …“ i dvije fotografije koje su preuzete s njezinog Facebook profila. U nastavku svog očitovanja, društvo X dalje navodi kako se na istom portalu o podnositeljici zahtjeva koja je istaknuta članica jedne političke stranke zadužene za komunikaciju s medijima, više puta pisalo. Zaključno, društvo X ističe kako je podnositeljica zahtjeva sporne fotografije koje su objavljene u predmetnom članku sama objavila na društvenoj mreži Facebook i tako ih zapravo učinila  dostupnima javnosti.

Temeljem zaprimljenog zahtjeva za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka, imajući u vidu navode podnositeljice zahtjeva, AZOP je 7. kolovoza 2023. godine proveo nadzorno postupanje nad društvom X kao voditeljem obrade osobnih podataka kako bi ispitao okolnosti potencijalne povrede te utvrdio sljedeće:

• Opća uredba o zaštiti podataka u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

• Sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci moraju biti: (a) zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika („zakonitost, poštenost, transparentnost”); (b) prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama („ograničavanje svrhe”); (c) primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju („smanjenje količine podataka”); (d) točni i prema potrebi ažurni; mora se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave („točnost”); (e) čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju („ograničenje pohrane”); (f) obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera („cjelovitost i povjerljivost”).

• Sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

U konkretnom slučaju, navodi AZOP, u primjeni je Zakon o medijima („Narodne novine“, broj: 59/04., 84/15., 81/13. i 114/22.) kojim se, između ostalog, uređuju pretpostavke za ostvarivanje načela slobode medija, prava novinara i drugih sudionika u javnom informiranju na slobodu izvješćivanja i dostupnost javnim informacijama, prava i obveze nakladnika, ostvarivanje prava na ispravak i odgovor itd. te koji kao poseban zakon predstavlja pravnu osnovu za obradu osobnih podataka sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.

U članku 3. citiranog Zakona navedeno je da se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija, koja, između ostalog, obuhvaća slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti, dostupnost javnim informacijama te uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva.

Povrh navedenog, člankom 7. Zakona o medijima propisano je kako svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju (članak 8. Zakona o medijima).

Slijedom navedenog, u provedenom postupku na temelju utvrđenih činjenica i prikupljenih dokaza u ovoj upravnoj stvari AZOP je utvrdio kako je društvo X na portalu javno objavilo članak pod naslovom „X?“ koji, između ostalog, sadrži osobne podatke podnositeljice zahtjeva/njezine dvije fotografije te da takva objava fotografija podnositeljice zahtjeva u predmetnom članku predstavlja nezakonitu obradu osobnih podataka podnositeljice zahtjeva.

AZOP u obrazloženju svoje odluke ističe kako društvo X kao medij ima pravo objavljivati informacije koje mogu sadržavati osobne podatke u opsegu koji je relevantan/nužan za postizanje Zakonom utvrđene svrhe. Međutim, da u konkretnom slučaju nije dokazano da za objavu spornih fotografija podnositeljice zahtjeva postoji jedna od pravnih osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka. Ujedno, objavom fotografija podnositeljice zahtjeva, predmetni voditelj obrade je, zaključuje AZOP, postupio je i protivno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, budući da osobni podaci podnositeljice zahtjeva nisu zakonito i pošteno obrađivani.

S tim u vezi, AZOP je zauzeo stajalište kako se istaknuti navodi društva X kao voditelja obrade o tome da je podnositeljica zahtjeva istaknuta članica političke stranke ne mogu uzeti kao relevantni za konkretnu situaciju, s obzirom na to da se sporni članak ne odnosi na djelovanje političke stranke, ne tiče se javnog djelovanja podnositeljice zahtjeva niti je riječ o davanju izjave za medije. Prema tome, da pozivanje društva X na neke prijašnje objave/obrade osobnih podataka podnositeljice zahtjeva, ne može predstavljati pravnu osnovu za obradu/objavu njezinih fotografija u spornom članku.

Nadalje, AZOP nije prihvatio argumentaciju voditelja obrade koja se odnosi na tvrdnje da je podnositeljica zahtjeva sporne fotografije koje su objavljene u predmetnom članku sama objavila na društvenoj mreži i tako ih učinila dostupnima javnosti, i to stoga što se one nalaze na njezinom privatnom Facebook profilu te do nje mogu doći samo registrirani korisnici, prema tome one nisu bile neograničeno dostupne trećim osobama.

Zaključno, AZOP u svom rješenju ističe kako voditelj obrade pri svakoj obradi (objavi) osobnih podataka treba voditi računa o svrsi obrade (objave) osobnih podataka, odnosno je li obrada (objava) osobnih podataka opravdana (zakonita) te postoji li pravna osnova za obradu (objavu) osobnih podataka, pritom uvažavajući potrebu postojanja opravdanog javnog interesa za objavu informacija koje se odnose na privatnost ispitanika. Također, prilikom objave osobnih podataka na internetu, osobni podaci su dostupni široj javnosti stoga je potrebno voditi računa o svrsi i opsegu podataka koji se objavljuju kako bi se zaštitila privatnost ispitanika i spriječila moguća zlouporaba osobnih podataka.

Bez obzira što je u konkretnom slučaju u primjeni poseban Zakon, ističe AZOP, mediji su dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana. Također, Kodeks časti hrvatskih novinara³ obavezuje novinare da, između ostalog, štite čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti, da poštuju svačije pravo na privatnost.

Maja Bilić Paulić, mag. iur.

IZVORI:

• Priopćenje AZOP-a od dana 22. studenog 2023., dostupno na sljedećoj poveznici: https://azop.hr/javna-objava-osobnih-podataka-ispitanika/

• Rješenje AZOP-a od 10. kolovoza 2023. dostupno na sljedećoj poveznici: https://azop.hr/wp-content/uploads/2023/11/Objava-fotografije-s-privatnog-Facebook-profila-u-medijima.pdf