Tom prilikom ministar je istaknuo kako „o kvalitetnoj metodologiji i objektivno postavljenom sustavu vrednovanja i evaluacije rada svih sudaca ovisi i učinkovitost odnosno ažurnost sudova“.1
Metodologija ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti (dalje: Metodologija)2 određuje mjerila ocjenjivanja, njihovo bodovanje i način računanja razdoblja ocjenjivanja određenog Zakonom o sudovima (dalje: ZS)3 prilikom prijave suca na oglas za imenovanje na drugi sud, na viši sud i za predsjednika suda. Razdoblje ocjenjivanja predstavlja broj kalendarskih godina koji je propisan ZS-om i određen Metodologijom, a koji prethodi godini u kojoj je objavljen oglas povodom kojeg se ocjenjuje obnašanje sudačke dužnosti. Člankom 6. Metodologije propisana su mjerila za izračun ocjene i to rezultati rada, kvaliteta rada, uredno obnašanje sudačke dužnosti, iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti i druge aktivnosti, postupci i okolnosti.
U praksi su se pojavila različita tumačenja u pogledu načina na koji se vrši izračun kvalitete rada sudaca. Upravo način izračuna može izravno utjecati na mogućnost napredovanja suca jer se sukladno rezultatima izračuna kvalitete rada vrši njezino bodovanje.
Iako analize i preporuke koje su izrađene unutar prije navedenog projekta nisu, za sada, dostupne široj stručnoj javnosti, autorica u ovom članku analizira pravne i matematičke nelogičnosti u primjeni postojeće Metodologije u pogledu izračuna i bodovanja kvalitete rada sudaca, te iznosi svoje mišljenje o načinu na koji se ispravno računa kvaliteta rada sudaca sukladno važećoj Metodologiji, argumentirajući svoje stajalište primjenom pravnog i matematičkog pristupa.
Kvaliteta rada sudaca
Sukladno članku 9. stavku 1. Metodologije „bodove po osnovi kvalitete rada prvostupanjski sudac ostvaruje na temelju postotka ukinutih odluka (odluka se u smislu ovog članka smatra svaka odluka koju je povodom pravnog lijeka ispitivao viši sud) tijekom ocjenjivanog razdoblja od strane neposredno višeg suda:
U praksi postoje mišljenja kako je rezultate rada, koji se boduju prema članku 7. Metodologije i kvalitetu rada, koja se boduje prema članku 9. Metodologije, potrebno utvrđivati na jednak način i to na osnovi uprosječenih postotaka iskazanih za svaku pojedinu godinu budući da se o tome donose i rješenja o ispunjenju sudačke dužnosti na godišnjoj razini. Takva mišljenja svoj temelj nalaze i na Obrascu pod rednim brojem 2. (kvaliteta odluka) koji čini sastavni dio Metodologije, a koji, isto kao i obrazac 1. (rezultati rada) navodi u prvom stupcu „postotak - prosjek svih % po godinama“.
Prema mišljenju autorice, ovakav stav je i pravno i matematički pogrešan. Uprosječeni postotci za svaku pojedinu godinu unutar referentnog razdoblja od 5 godina ne mogu biti baza za izračun kvalitete rada, već se na temelju njih može vršiti samo izračun rezultata rada (i urednog obnašanja dužnosti).
Način bodovanja rezultata rada treba jasno razlikovati od načina računanja kvalitete rada.
1. Pravni pristup
Autorica ovog članka, u odnosu na izračun i bodovanje rezultata rada ističe da su sukladno članku 7. stavku 1. u vezi s člankom 6. točkom 1. Metodologije osnova za izračun bodova „Okvirna mjerila za rad sudaca koja vrijede za svaku pojedinu kalendarsku godinu koja ulazi u ocjenjivano razdoblje, pri čemu se za potrebe primjene Metodologije pod kalendarskom godinom podrazumijeva 220 radnih dana […]“. Prema tome, izračun rezultata rada je isključivo vezan uz godišnje ispunjenje Okvirnih mjerila. Stoga je pravno i matematički ispravno rezultate rada računati na osnovi uprosječenih postotaka iskazanih za svaku godinu, na što pravilno upućuje i Obrazac 1. (rezultati rada) Metodologije.
No, navedeno ne vrijedi i za izračun kvalitete rada.
Reprezentativni uzorak koji se sukladno ZS-u i Metodologiji uzima za izračun kvalitete rada kandidata su broj donesenih odluka, broj vraćenih odluka, broj ukinutih odluka i broj ukinutih odluka zbog bitne povrede odredaba postupka sve unutar ocjenjivanog razdoblja sukladno članku 9. stavku 1. Metodologije, a ne postotci za svaku pojedinu godinu unutar referentnog razdoblja od 5 godina. Izračun kvalitete rada je isključivo vezan uz ocjenjivano razdoblje koje, primjenom članka 2. Metodologije, iznosi pet godina.
Navedeno je i logično iz razloga što prvostupanjski sudac ne može utjecati na dinamiku rada drugostupanjskih sudova pa se jednogodišnje razdoblje niti ne ukazuje kao reprezentativno za ocjenjivanje kvalitete rada jer ovisi o broju vraćenih drugostupanjskih odluka u toj godini odnosno o faktorima koji su izvan sučeve „kontrole i utjecaja“.
1.1. Pogreške u Obrascu 2. (kvaliteta rada) Metodologije
Posebno se ukazuje da Obrazac 2. (kvaliteta rada) Metodologije sadrži dvije očite pogreške koje su u izravnoj suprotnosti sa tekstualnim dijelom Metodologije.
Prva pogreška odnosi se na izračun postotka bitnih povreda u odnosu na broj vraćenih odluka, jer iz obrasca proizlazi, suprotno članku 9. stavku 1. točki 3. Metodologije, da se u omjer stavlja broj bitnih povreda u odnosu na broj ukinutih odluka umjesto u odnosu na broj vraćenih odluka. Ovu pogrešku iz Obrasca sudačka vijeća (i predsjednici sudova prilikom dostave podataka) s pravom samonicijativno ispravljaju.
Druga pogreška se odnosi na prvi stupac Obrasca 2. (kvaliteta rada) Metodologije u kojem se navodi „postotak-prosjek svih % po godinama“. Navedeno je u izravnoj suprotnosti sa člankom 9. stavkom 1. Metodologije jer bi pravilno trebalo pisati „postotak tijekom ocjenjivanog razdoblja“. Ova pogreška u obrascu se u praksi ne ispravlja, već štoviše, koristi se kao opravdanje zbog čega je kvalitetu rada, isto kao i rezultate rada, potrebno računati na temelju uprosjećivanja rezultata za svaku godinu ocjenjivanog razdoblja. Posljedično, ova pogreška može dovesti i dovodila je u praksi do značajnih razlika u bodovanju kvalitete rada,4 a što će biti vidljivo iz kasnije navedenih primjera.
1.2. Utjecaj rješenja o ispunjavanju sudačke dužnosti iz čl. 95. ZS-a na izračun kvalitete rada
Činjenica što predsjednik suda, sukladno čl. 95. ZS-a, svake godine za svakog pojedinog suca donosi rješenje o ispunjavanju sudačke dužnosti nije od utjecaja na način odnosno razdoblje računanja kvalitete rada. Ovo iz razloga što članak 95. ZS-a (ispunjavanje sudačke dužnosti) upućuje na mjerila na temelju kojih sudačko vijeće izrađuje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti iz čl. 97. ZS-a. Međutim, navedeno ne vrijedi vice versa. Članak 97. ZS-a (ocjena obnašanja sudačke dužnosti), kao ni bilo koji drugi članak ZS-a ili Metodologije, ne upućuje na čl. 95. ZS-a pa je prilikom obrazlaganja ocjene u pogledu kvalitete rada jedino ispravno pozivati se na Metodologiju, kako to jasno proizlazi iz čl. 97. st. 4. ZS-a, a ne na čl. 95. ZS-a, kako se to pogrešno ponekad u praksi radi.
Navedeno i iz razloga što prema čl. 95. ZS-a predsjednik suda ima jedino ovlast utvrditi: 1. je li sudac ispunio svoju sudačku dužnost za odnosnu godinu u pogledu kvantitete rada (rezultata rada) utvrđene Okvirnim mjerilima (čl. 97. st. 1. t. 1. ZS-a) te, 2. je li uredno obnašao sudačku dužnost- poštivao rokove, određivao ročišta, poštivao redoslijed rješavanja predmeta i dr. (čl. 97. st. 1. t. 3. ZS-a). Ovo su jedina dva mjerila iz čl. 97. ZS-a koja su vezana uz jednogodišnje razdoblje, i koja, po logici svoje funkcije, utvrđuje predsjednik suda.
Predsjednik suda ne može i ne smije utvrđivati kvalitetu rada, jer se ona ne utvrđuje, već ocjenjuje, a to može samo sudačko vijeće u propisanom postupku. Pri tome ne igra nikakvu ulogu sadržaj odredbe iz čl.95. ZS-a, u kojoj se navodi da predsjednik suda utvrđuje je li sudac ispunio sudačke obveze prema mjerilima iz čl. 97. ZS-a, a ne precizira se kojih. Sve drugo dovodilo bi do miješanja nadležnosti i ovlaštenja predsjednika suda sa nadležnošću i ovlaštenjima sudačkog vijeća.
Da je tome tako nedvojbeno proizlazi iz čl. 95. st. 3. ZS-a koji propisuje da „ako predsjednik suda utvrdi da sudac bez opravdanog razdoblja u jednogodišnjem razdoblju nije donio broj odluka utvrđen Okvirnim mjerilima za rad sudaca ili je neuredno obnašao sudačku dužnost, dužan je protiv takvog suca pokrenuti stegovni postupak, sukladno Zakonu o državnom sudbenom vijeću.“
S druge strane, predsjednik suda ne može niti smije pokrenuti stegovni postupak protiv suca na temelju rezultata kvalitete rada, pa čak i ako sudac ima značajan broj odluka ukinutih zbog bitne povrede.
Mjerilo kvalitete rada i ostala mjerila iz čl. 97. st. 5. ZS-a relevantni su jedino u postupku imenovanja na drugi sud, na viši sud i za predsjednika suda, kada sudačko vijeće donosi ocjenu obnašanja sudačke dužnosti te ne ovise o odluci predsjednika suda o ispunjavanju sudačke dužnosti i nisu vezani uz jednogodišnji rad.
2. Matematički pristup
Drugačije tumačenje od gore navedenog, a koje primjenjuju pojedina sudačka vijeća, dovodi do mogućeg matematičkog apsurda, suprotnog statističkim zakonitostima i matematičkim formulama. Matematičke vrijednosti (mjerila) koje mora sadržavati formula za izračun kvalitete rada, temeljem čl. 9. st.1. Metodologije su slijedeća:
Čl. 9. st. 1. Metodologije ne propisuje kao mjerilo postotke iskazane za svaku godinu,već propisuje gore navedena mjerila (matematičke vrijednosti), pa formula za izračun npr. po točki 1. čl. 9. st. 1. Metodologije glasi:
za razliku od često korištene pogrešne formule:
No i bez matematičkih formula koje ponekad matematičkim laicima mogu biti nerazumljive, matematički apsurd primjene pogrešne formule i pogrešnog pravnog pristupa vidljiv je i iz slijedećeg primjera:
Prema primjeru 1. sucu kojemu je drugostupanjski sud vratio 201 odluku (kolone 5 i 8 tablice) tijekom 5 godina od kojih samo 1 ukinutu i to zbog bitne povrede (kolona 6 i 9 tablice), imao bi 20 % ukidnih odluka tijekom petogodišnjeg ocjenjivanog razdoblja. Matematički zaključak je da je taj sudac u petogodišnjem razdoblju imao preko 40 ukidnih odluka (jer 20% od 201 vraćene odluke iznosi 40 odluka) i to sa bitnom povredom, što je potpuni non-sense. Rezultat takvog pogrešnog izračuna bio bi da sukladno Metodologiji takav sudac ostvaruje samo 36 bodova po osnovi kvalitete, čime ga se izravno onemogućuje u napredovanju.
Primjer 1. (pogrešan matematički izračun)
Primjer 2. (pravilan matematički izračun)
Pravilan izračun sukladno čl. 9. Metodologije, prikazan u primjeru 2., pokazuje da sucu kojemu se vrati 201 odluka (kolone 5 i 8 tablice) tijekom petogodišnjeg ocjenjivanog razdoblja od kojih je samo 1 ukinuta i to zbog bitne povrede (kolone 6 i 9 tablice), ima samo 0,49% ukidnih odluka u ocjenjivanom razdoblju, te bi takav sudac po svim osnovama kvalitete rada treba biti bodovan najvećim brojem bodova, odnosno sa ukupno 60 bodova sukladno članku 9. stavku 2. točki 3. Metodologije.
Navedeni primjeri jasno ukazuju kako se primjena prava kroz tumačenje pravnih normi ne može odvojiti od egzaktnih znanosti, matematike i logike. To je vidljivo u ovom primjeru, ali i u i mnogim drugim primjerima suđenja s kojima se suci svakodnevno u radu susreću.
Umjesto zaključka
Način bodovanja rezultata rada treba jasno razlikovati od načina bodovanja kvalitete rada, a primjenjivi Obrasci trebaju biti u skladu sa ZS-om i Metodologijom jer svaki pristup suprotan ZS-u i Metodologiji može dovesti do ozbiljnih povreda prava kandidata u postupcima imenovanja i napredovanja. Kvaliteta rada isključivo je vezana uz cjelokupno ocjenjivano razdoblje, uzimajući u obzir zbroj svih mjerila za izračun koja su navedena u članku 9. stavku 1. Metodologije. Za razliku od izračuna kvalitete rada, rezultati rada, koji se vrednuju sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, vezani su uz godišnje postotke.
Sve to ZS i Metodologija smisleno i s razlogom propisuju.
Iva Ivanišević Mostovac, LL.M., sutkinja Općinskog suda u Rijeci
^ 2 “Narodne novine“ broj 125/19.
^ 3 “Narodne novine” broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22.
^ 4 Na primjer bodovi prema stavku 1. točki 3. članka 9. Metodologije jesu:
1. do 5% odluka s bitnom povredom 10 bodova
2. od 5% do 10% odluka s bitnom povredom 7 bodova
3. iznad 10% do 15% odluka s bitnom povredom 5 bodova
4. iznad 15% do 20% odluka s bitnom povredom 3 boda
5. iznad 20% do 25% odluka s bitnom povredom 1 bod
