Autor u članku obrađuje oblike poticajnih naknada na području gospodarenja otpadom koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21.) i Zakona o državnim potporama („Narodne novine“, broj 47/14. i 69/17.).
Uvod
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao nadležna tijela na području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom temeljem odredbi Zakona o državnim potporama potiču:
1. sprječavanje nastanka otpada
2. primjenu reda prvenstva gospodarenja otpadom
3. gospodarenje otpadom, osobito recikliranje uključujući kompostiranje i anaerobnu digestiju biootpada na način kojim se ostvaruje visoka razina zaštite okoliša te produkt takve obrade udovoljava visokim standardima kvalitete
4. kompostiranje u kućanstvu i recikliranje biootpada
5. promicanje uporabe materijala napravljenih iz biootpada
6. dizajn proizvoda i dijelova proizvoda kojim se smanjuje učinak na okoliš i kojim se smanjuje količina otpada tijekom proizvodnje i uporabe te osigurava oporaba i zbrinjavanje proizvoda koji su postali otpad u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom i temeljnim zahtjevima gospodarenja otpadom, uključujući i razvoj, proizvodnju i promociju proizvoda i dijelova proizvoda koji su podesni za višekratnu uporabu, sadrže reciklirane materijale, tehnički su trajni i koje je jednostavno popraviti, te kad postanu otpad pogodni su za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje
7. uporaba materijala koji se dobivaju recikliranjem, posebice recikliranjem ambalažnog otpada za proizvodnju ambalaže i drugih proizvoda
8. provedbu kampanja za informiranje potrošača i podizanje svijesti u svezi obveza propisanih člankom 88. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
9. povećanje udjela ponovno uporabljive ambalaže koja se stavlja na tržište
10. ponovnu uporabu ambalaže na način koji je siguran za okoliš, ne ugrožava higijenu hrane i sigurnost potrošača
11. postizanje ciljeva smanjenja korištenja plastičnih vrećica, neovisno o debljini stijenke tih vrećica
12. promicanje visoke kvalitete recikliranja odvojeno sakupljenog otpada, posebice ambalažnog materijala i zadovoljavanja nužnih standarda kvalitete za pojedine namjene produkte recikliranja
13. pripremu za ponovnu uporabu uključujući i promicanje pripreme za ponovnu uporabu
14. promicanje visokokvalitetnog recikliranja temeljenog na odvojenom sakupljanju otpada
15. razvoj tržišta sekundarnih sirovina
16. promicanje ciljane razgradnje (rastavljanje) građevina radi izdvajanja opasnih tvari i olakšavanja ponovne uporabe i visokokvalitetnog recikliranja ciljano izdvojenih materijala kako bi se osiguralo postojanje sustava sortiranja građevnoga otpada, barem za drvo, mineralne frakcije (beton, cigla, keramičke pločice i druga keramika, kamen), metal, staklo i gips te uspostava reciklažnih dvorišta za građevni otpad
17. promicanje aktivnosti pripreme za ponovnu uporabu
18. uspostavu mreža za pripremu za ponovnu uporabu i popravak i potporu
19. doprinos propisanim ciljevima gospodarenja otpadnom električnom i elektroničkom opremom primjenom reda prvenstva otpada
20. sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora, te promicanje uporabe baterija i akumulatora koji sadrže manje onečišćujućih tvari, te potiče da proizvođači baterija i akumulatora provode istraživanja i poboljšanja u cjelokupnoj ekološkoj učinkovitosti baterija i akumulatora kroz cijeli njihov životni ciklus, kao i razvoj i stavljanje na tržište baterija i akumulatora koji sadrže manje količine opasnih tvari ili koji sadrže manje onečišćujuće tvari, posebno one koje služe kao nadomjestak za živu, kadmij i olovo i
21. uporabu zamjenskih materijala za proizvode koji dolaze u dodir s hranom, u okolnostima kada je to moguće, umjesto plastike za jednokratnu uporabu
22. sufinanciranje gradnje postrojenja za recikliranje otpada, postrojenja za sortiranje otpada i kompostana radi postizanja visoko učinkovitog recikliranja.
Naknade na području gospodarenje otpadom
Naknade na području gospodarenje otpadom propisane su Zakonom o gospodarenju otpadu te propisima koji su na osnovu njega doneseni, te obuhvaćaju:
Naknada za odlaganje otpada
Naknada za odlaganje otpada je mjera kojom se potiče smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagalište u Republici Hrvatskoj gdje je obveznik plaćanja naknade osoba koja upravlja odlagalištem.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donosi rješenje, do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, kojim određuje iznos navedene naknade kao i obveznika plaćanja iste.
Količine odloženog otpada po odlagalištima za potrebe obračuna predmetne naknade objavljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske na svojim mrežnim stranicama do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, time da se iznos naknade određuje se prema izrazu propisanom Dodatkom V. Zakona o gospodarenju otpadom.
Poticajna naknada
Poticajna naknada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada u komunalnom otpadu koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave.
Obveznik plaćanja poticajne naknade je jedinica lokalne samouprave temeljem rješenja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do 31. prosinca tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu, donosi po službenoj dužnosti rješenje kojim utvrđuje obveznika plaćanja i iznos poticajne naknade za kalendarsku godinu koja se određuje prema izrazu propisanom Dodatkom V. Zakona o gospodarenju otpadom.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske objavljuje na svojim mrežnim stranicama do 30. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu, izvješće za kalendarsku godinu o prekoračenoj količini miješanog komunalnog otpada u odnosu na graničnu količinu miješanog komunalnog otpada za jedinice lokalne samouprave.
Navedeno izvješće sadrži za jedinicu lokalne samouprave podatke o masi sakupljenog miješanog komunalnog otpada na području jedinice lokalne samouprave, graničnoj količini miješanog komunalnog otpada i prekoračenoj količini miješanog komunalnog otpada.
Naknada zbog blizine odlagališta
Vlasnik postojeće stambene odnosno stambeno-poslovne građevine u kojoj ima prijavljeno prebivalište i koja se nalazi na udaljenosti do 500 metara mjereno od vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi odlagalište do vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi stambena odnosno stambeno-poslovna građevina, uz uvjet da je vlasništvo nad nekretninom stekao prije početka građenja te građevine za odlaganje otpada, ima pravo na novčanu naknadu zbog blizine odlagališta.
Obveznik plaćanja navedene naknade je pravna osoba koja upravlja odlagalištem, time da na zahtjev vlasnika nekretnine nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na čijem području se nalazi odlagalište donosi rješenje kojim se utvrđuje pravo na naknadu i visinu novčane naknade zbog blizine odlagališta.
Nadležno tijelo koje rješava o zahtjevu po službenoj dužnosti će pribaviti dokaz da vlasnik nekretnine ima u njoj prijavljeno prebivalište, dokaz o vlasništvu nekretnine, dokaz o datumu stjecanja vlasništva nad nekretninom, dokaz da je nekretnina zakonito izgrađena ili ozakonjena sukladno propisima kojima se uređuje gradnja.
Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave dužni su voditi popis vlasnika nekretnina čija stambena odnosno stambeno-poslovna građevina se nalazi na udaljenosti do 500 metara mjereno kao najkraća ravna udaljenost od vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi odlagalište do vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi stambena ili stambeno-poslovna građevina.
Naknada zbog blizine odlagališta plaća se godišnje, uplatom naknade na bankovni račun vlasnika nekretnina u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o ostvarivanju prava na navedenu naknadu, time da je sam način obračuna naknade zbog blizine odlagališta propisan Dodatkom V. Zakona o gospodarenju otpadom.
Naknada za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba
Naknada za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba je novčani iznos na koji ima pravo jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području nalazi odlagalište otpada, a koje koriste druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
Obveznik plaćanja predmetne naknade je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koji koristi odlagalište otpada na području druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, time da jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu odlukom predstavničkog tijela u cijelosti ili djelomično ukinuti obvezu plaćanja navedene naknade.
Naknada zbog korištenja odlagališta za tonu odloženoga otpada iznosi do 20% iznosa cijene odlaganja jedne tone miješanog komunalnog otpada određene cjenikom osobe koja upravlja odlagalištem, koja ne uključuje porez na dodanu vrijednost, time da se način plaćanja naknade zbog korištenja odlagališta uređuje ugovorom.
Međutim, ako nije sklopljen ugovor, način plaćanja naknade zbog korištenja odlagališta uređuje se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na čijem se području nalazi odlagalište.
Povratna naknada
Povratna naknada predstavlja novčani iznos čiji sustav vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a koji plaća proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, a krajnji korisnik ili potrošač ostvaruje pravo na povrat iznosa povratne naknade od prodavatelja proizvoda ili osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem predajom odgovarajućeg otpada.
Proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan je izvijestiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu.
Prodavatelj proizvoda i osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je preuzeti otpad od proizvoda za koji je propisano plaćanje povratne naknade, isplatiti iznos povratne naknade donosiocu toga otpada te predati taj otpad osobi koju je odredio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je dužan prodavatelju proizvoda i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem nadoknaditi troškove isplaćene povratne naknade i ostale troškove radi obavljanja poslova u sustavu povratne naknade, time da se isplata povratne naknade ne smatra trgovanjem otpadom, te se na iznos povratne naknade obračunava se porez.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje vrste proizvoda, uključivo i ambalaže, za koje se plaća povratna naknada, način izračuna iznosa plaćanja za povratnu naknade, iznos povratne naknade, rok za izvršenje, obvezu dostave podataka nužnih za sustav povratne naknade te rokove plaćanja.
Naknada gospodarenja otpadom
Naknada gospodarenja otpadom je mjera kojom se osiguravaju usluge gospodarenja otpadom radi postizanja propisanih ciljeva gospodarenja otpadom u sklopu sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.
Naknada gospodarenja otpadom plaća se na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, time da se način izračuna iznosa naknade gospodarenja otpadom, određuje za vrstu proizvoda (skupinu sličnih proizvoda) uzimajući u obzir:
1. trajnost proizvoda
2. mogućnosti popravka proizvoda
3. mogućnost ponovne uporabe proizvoda
4. mogućnost recikliranja otpada od proizvoda
5. prisustva opasnih tvari u proizvodu
6. životni ciklus proizvoda
7. mjerodavne propise Europske unije i usklađene kriterije, kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta
8. da troškovi ne budu veći od neophodnih za troškovno učinkovite usluge gospodarenje otpadom
9. da se troškovi uspostavljaju na transparentan način među dionicima koji imaju pravni interes.
Obveznik plaćanja naknade gospodarenja otpadom je proizvođač proizvoda, kad stavi na tržište proizvod one vrste za koju je propisana obveza plaćanja naknade gospodarenja otpadom, time da ukupna sredstva koja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za određenu vrstu proizvoda stavljenih na tržište Republike Hrvatske u kalendarskoj godini, moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:
1. troškova odvojenog sakupljanja otpada, te prijevoz i obradu otpada, uključujući i obradu koja je nužna radi ispunjavanja ciljeva gospodarenja otpadom propisanih na razini Europske unije, te ostalih odgovarajućih propisanih ciljeva gospodarenja otpadom pri čemu se uzimaju u obzir prihodi od ponovne uporabe, prodaje sekundarne sirovine iz njihovih proizvoda te prihod od nepreuzete povratne naknade
2. troškova informiranja posjednika otpada koji je obuhvaćen sustavom proširene odgovornosti proizvođača proizvoda o mjerama sprječavanja nastanka otpada, centrima za ponovnu uporabu i lokacijama na kojima se obavlja pripremu za ponovnu uporabu, sustavima za povrat i sakupljanje otpada te sprječavanju odbacivanja otpada kao i primjerenim mjerama, uključujući i gospodarske poticaje te propisane obveze, kojima se potiče posjednik otpada da preda otpad u sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda
3. troškovi prikupljanja podataka i izvješćivanja o proizvodima stavljenim na tržište u Republici Hrvatskoj za koje su propisane obveze u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda te podataka o obradi otpada koji nastaje od tih proizvoda i drugih relevantnih podataka
4. troškovi informacijske infrastrukture i obavljanja poslova u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.
Međutim, navedene odredbe ne primjenjuju se za sustave proširene odgovornosti proizvođača za otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatore i otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne gume i otpadna ulja.
Iznimno od navedenog, ukupna sredstva koja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište ribolovnog alata koji sadržava plastiku, moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:
1. troškovi odvojenog skupljanja otpadnog ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je isporučen odgovarajućim lučkim uređajima za prihvat otpada
2. troškovi naknadnog prijevoza i obrade otpadnog ribolovnog alata koji sadrži plastiku i
3. troškovi mjera za podizanje svijesti iz članka 133. Zakona o gospodarenju otpadom.
Ukupna sredstva koja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u točki I. Popisa E Dodatka III. ovoga Zakona moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:
1. mjera za podizanje svijesti iz članka 133. Zakona o gospodarenju otpadom u svezi tih proizvoda
2. sakupljanja otpada od tih proizvoda koji su odbačeni u komunalni otpad, uključujući troškove gradnje, održavanja i rada infrastrukture, te naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda i
3. uklanjanja otpada od tih proizvoda odbačenog u okoliš te troškove naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda.
Nadalje, ukupna sredstva koja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u točki II. Popisa E Dodatka III. ovoga Zakona moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:
1. mjera za podizanje svijesti iz članka 133. Zakona o gospodarenju otpadom u svezi tih proizvoda
2. uklanjanja otpada od tih proizvoda odbačenog u okoliš te troškove naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda
3. prikupljanja podataka i izvješćivanja o stavljanju na tržište tih proizvoda, o sakupljanju i obradi otpada od tih proizvoda.
Iznimno od navedenog, ukupna sredstva koja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u točki III. Popisa E Dodatka III. ovoga Zakona moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:
1. mjera za podizanje svijesti iz članka 133. Zakona o gospodarenju otpadom
2. uklanjanja otpada od tih proizvoda odbačenog u okoliš te troškove naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda
3. prikupljanja podataka i izvješćivanja o stavljanju na tržište tih proizvoda, o sakupljanju i obradi otpada od tih proizvoda
4. troškova sakupljanja otpada od tih proizvoda koji su odbačeni u komunalni otpad uključujući troškove gradnje, održavanja i rada infrastrukture, te naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda.
Troškovi uklanjanja otpada odbačenog u okoliš obuhvaćaju samo aktivnosti koje provode tijela državne uprave, jedinice područne (regionalne) samouprave, te jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba ili koje se provode u njihovo ime.
Način obračuna naknade gospodarenja otpadom mora omogućiti da se troškovi uklanjanja otpada odbačenog u okoliš utvrde na proporcionalan način što može uključivati i višegodišnjih fiksni iznos.
Odstupanje od raspodjele financijske odgovornosti može propisati Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 56. koja se odnosi na minimalnu godišnju stopu sakupljanja ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je namijenjen recikliranju, radi osiguravanja odgovarajućeg gospodarenja otpadom i ekonomske održivosti sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda u skladu sa zahtjevom da troškovi za usluge gospodarenja otpadom ne budu veći od neophodnih za troškovno učinkovite usluge gospodarenje otpadom.
Ispunjenje zamjenske obveze u svrhu doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rješava o zahtjevu za oslobođenje od obveze plaćanja naknade gospodarenja otpadom, te vrši nadzor izvršenja zamjenske obvezeu svrhu doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom.
Ako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost utvrdi da podnositelj zahtjeva za oslobođenje od obveze plaćanja naknade gospodarenja otpadom ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 88. stavka 3. Zakona o gospodarenju otpadom u odnosu na posebne kategorije otpada kao i u odnosu na rad organizacije, rješenjem će odrediti da je obveznik oslobođen od obveze plaćanja naknade gospodarenja otpadom te mu određuje zamjensku obvezu u svrhu doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom.
Popis osoba oslobođenih plaćanja naknade gospodarenja otpadom te zamjenske obveze u svrhu doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom koje su te osobe dužne izvršiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje na svojoj mrežnoj stranici (www.fzoeu.hr).
Financiranje sustava gospodarenja otpadom
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je dužan 1% financijskih sredstava godišnjih prihoda od naknade gospodarenja otpadom, poticajne naknade i naknade za odlaganje otpada uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske za podmirenje administrativnih troškova sustava gospodarenja otpadom, obavljanja upravnih poslova, poslova funkcioniranja registara i informacijskog sustava gospodarenja otpadom i drugih stručnih poslova i aktivnosti vezanih za gospodarenje otpadom.
Alan Vajda, mag. iur.
