Izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti

Načelo najboljeg interesa djeteta

Poseban skrbnik djeteta bez pratnje poduzet će što je prije moguće nakon podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu sve potrebne radnje radi pronalaska članova obitelji i spajanja djeteta s obitelji, ako je to u njegovu interesu, uključujući kontaktiranje i suradnju s mjerodavnim ministarstvima, drugim državnim i inozemnim tijelima, te nevladinim organizacijama.

Poseban skrbnik dužan je poštivati načelo povjerljivosti u prikupljanju, obradi i razmjeni informacija o djetetu i članovima obitelji kako se ne bi ugrozila njihova sigurnost.

Djetetu se tijekom postupka međunarodne zaštite osigurava pristup rekreacijskim aktivnostima, uključujući igru i rekreacijske aktivnosti primjerene njegovoj dobi, te aktivnostima na otvorenom.

Procjena činjenica i okolnosti

Novim zakonskim izmjenama usklađuje se Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti s člankom 18. Direktive 2013/32/EU o informiranju tražitelja međunarodne zaštite o mogućnosti samostalnog organiziranja zdravstvenog pregleda u vezi znakova koji mogu ukazivati na proganjanje ili ozbiljnu nepravdu kada Ministarstvo unutarnjih poslova (u nastavku teksta: Ministarstvo) ocijeni da zdravstveni pregled u tu svrhu nije potreban. Prema tome, Ministarstvo može, uz pristanak tražitelja, organizirati medicinsko vještačenje radi utvrđivanja izloženosti proganjanju ili riziku trpljenja ozbiljne nepravde sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, a troškove medicinskog vještačenja snosi Ministarstvo. Kada Ministarstvo ocijeni da medicinsko vještačenje radi utvrđivanja izloženosti proganjanju ili riziku trpljenja ozbiljne nepravde nije potrebno, tražitelj će biti obaviješten pisanim putem ili usmeno na zapisnik ako je nepismen, da ga može organizirati na vlastitu inicijativu i o vlastitom trošku.

Zahtjev za međunarodnu zaštitu

Uvodi se dodatan način na koji tražitelji međunarodne zaštite mogu podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu. Prema tome, tražitelji koji zbog zdravstvenih poteškoća (invaliditet, gluhe, nagluhe i/ili nijeme osobe) ne mogu podnijeti zahtjev usmeno na zapisnik, mogu ga podnijeti i u pisanom obliku.

Saslušanje

Saslušanje se može provoditi i uz pomoć audiovizualnih elektroničkih uređaja. Naime, u praksi se to pokazalo nužnim, kako zbog uvjeta rada uvjetovanih pandemijom virusa SARS-CoV-2, tako i zbog smjernica Europske komisije od 16. travnja 2020. godine, o primjeni odgovarajućih EU odredbi iz područja azila, povratka te preseljenja za vrijeme pandemije COVID-19.

O saslušanju se sastavlja zapisnik sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. Saslušanje i usmene izjave dane na zapisnik mogu biti snimljene o čemu se prethodno obavještava tražitelj. Snimke ili transkripti snimljenih saslušanja i usmenih izjava čine, uz zapisnik o saslušanju, sastavni dio spisa tražitelja.

Preseljenje, humanitarni prihvat i premještanje

Preciznije se definira pravni okvir za preseljenje, humanitarni prihvat iz trećih zemalja i premještanje iz drugih država članica Europske unije, sukladno načelu solidarnosti.

Naime, Odluku i program preseljenja ili humanitarnog prihvata državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu ili odobrenje međunarodne zaštite iz trećih zemalja donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog Ministarstva i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Odluku o načinima i uvjetima premještanja državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu ili odobrenje međunarodne zaštite iz drugih država članica Europske unije, radi podjele tereta po principu solidarnosti, donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog Ministarstva i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koja bude preseljena ili premještena priznat će se privremena zaštita, odnosno azil ili supsidijarna zaštita.

Prava i obveze tražitelja

Tražitelj je dužan podvrgnuti se provjeri i utvrđivanju identiteta te zemlje ili regije podrijetla, uključujući analizu jezika i dijalekta uz mogućnost korištenja programskih tehnologija, uz puno poštivanje načela ljudskog dostojanstva. Takvim zakonskim normiranjem pridonijet će se  poboljšanju učinkovitosti identificiranja tražitelja i države podrijetla te bržem i efikasnijem provođenju postupka odobrenja međunarodne zaštite i donošenja kvalitetnih odgovarajućih odluka.

Ako nije moguće utvrditi identitet i zemlju podrijetla, tada je tražitelj dužan podvrgnuti se pregledu, koji može uključivati pretragu predmeta i nosača podataka kao što su računala, te drugih elektroničkih i mobilnih uređaja koje ima kod sebe, u svrhu utvrđivanja identiteta i države podrijetla. Pretraga se provodi uz pisanu suglasnost tražitelja uz puno poštivanje zaštite osobnih podataka, a u slučaju uskraćivanja suglasnosti, smatrat će se da tražitelj ne surađuje s Ministarstvom.

Pregled tražitelja provodi osoba istoga spola uz puno poštivanje načela ljudskog dostojanstva, te fizičkog i psihičkog integriteta.

Rad tražitelja međunarodne zaštite

Skraćuje se rok za stjecanje prava na rad tražitelja međunarodne zaštite sa 9 mjeseci (što je gornja granica po Direktivi 2013/33/EU) na 3 mjeseca, a što će omogućiti ranije uključivanje tražitelja međunarodne zaštite na tržište rada. Naime, ekonomska neovisnost je osnovni preduvjet osamostaljivanja tražitelja, a kasnije azilanta, odnosno osobe sa odobrenom supsidijarnom zaštitom.

Tražitelj je dužan u pisanom obliku, obavijestiti Prihvatilište o zasnivanju radnog odnosa i dostaviti potvrdu poslodavca o sklopljenom ugovoru o radu, u roku od 15 dana od sklapanja ugovora o radu. S druge strane, osoba kojoj je prestao status tražitelja dužna je u roku od 15 dana od prestanka statusa, vratiti Ministarstvu potvrdu o radu, radi poništenja.

Prava i obveze azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan je prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite, kao i promjenu prebivališta i adrese stanovanja u roku od 15 dana od dana promjene. Također, obavijestiti Ministarstvo ako se iseli iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravi u inozemstvu duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana, u roku od 15 dana od dana nastupa navedenih okolnosti.

Pravo na smještaj

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na smještaj u Prihvatilištu najduže 60 dana, dok im se ne osigura smještaj u primjerenoj stambenoj jedinici na temelju rješenja nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad (u nastavku teksta: područni ured), ako u roku od osam dana od dana prijave prebivališta podnesu zahtjev za smještaj nadležnom područnom uredu.

Azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom koji zbog opravdanih razloga propuste rok za podnošenje zahtjeva za smještaj nadležnom područnom uredu, nadležni područni ured dopustit će povrat u prijašnje stanje ako u roku od osam dana od prestanka uzroka zbog kojeg su propustili rok, podnesu molbu za povrat u prijašnje stanje te istodobno s molbom podnesu i zahtjev za smještaj. Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja roka ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

Ako azilant odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom za vrijeme dok je smješten u Prihvatilištu izbiva duže od osam dana, a da nije o tome prethodno obavijestio Ministarstvo izgubit će pravo na smještaj u Prihvatilištu. S druge strane, ako azilant, odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom za vrijeme dok je smješten u Prihvatilištu izbiva iz Prihvatilišta duže od osam dana, a o tome je prethodno obavijestio Ministarstvo, dodijeljena soba u Prihvatilištu čuvat će se najduže 15 dana od dana obavijesti Prihvatilištu.

Azilant, odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom koji ima novčana sredstva ili imovinu kojom može osigurati uzdržavanje ima pravo na smještaj u Prihvatilištu najduže 30 dana od dana uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite.

S ciljem osiguravanja uspješne integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom i njihovog aktivnijeg uključivanja u društvo, stambene jedinice koje su vlasništvo Republike Hrvatske mogu se ustupiti na upravljanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kako bi se potaknula i ojačala uloga lokalne zajednice u dugoročnoj integraciji osoba pod međunarodnom zaštitom. Također, iznimno na zahtjev azilanta ili osobe pod supsidijarnom zaštitom, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva nadležnog za poslove stambenog zbrinjavanja, rješenjem nadležnog područnog ureda azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom može se omogućiti privremeno korištenje stambene jedinice koja je vlasništvo Republike Hrvatske na najduže još dvije godine, uz definirano sudjelovanje u plaćanju troškova smještaja ili plaćanju zaštićene najamnine na stambenu površinu.

Gubitak, nestanak ili krađa dozvole boravka ili putne isprave za azilanta

S obzirom na to da prema dosadašnjem Zakonu nisu bile propisane situacije gubitka, nestanka i krađe dozvole boravka za azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom niti putne isprave za azilanta, novim zakonskim izmjenama predmetno se definira propisivanjem rokova i načinom prijave gubitka, nestanka ili krađe isprava.

Shodno tome, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužni su u roku od 15 dana od dana saznanja, prijaviti gubitak, nestanak ili krađu dozvole boravka ili putne isprave za azilanta policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja, a o čemu se izdaje potvrda.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koji u inozemstvu izgube ili na drugi način ostanu bez dozvole boravka ili azilant bez putne isprave za azilanta iz članka 75. stavka 5. Zakona dužni su u roku od 15 dana od dana saznanja prijaviti gubitak najbližoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske, koji je o tome dužan obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju koja ju je izdala.

Status nevažeće dozvole boravka i putne isprave za azilanta

Policijska uprava, odnosno policijska postaja, u Informacijskom sustavu Ministarstva će evidentirati status nevažeće dozvole boravka za azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom ili putne isprave za azilanta kojoj je istekao rok važenja ili je prestala važiti zbog nekog od propisanih razloga.

Odobrenje privremene zaštite

Ako zahtjev za privremenu zaštitu podnese osoba koja nije predviđena kao kategorija raseljenih osoba za privremenu zaštitu odlukom Vlade Republike Hrvatske, tada će  Ministarstvo, putem policijske uprave odnosno postaje, donijeti odluku kojom odbacuje zahtjev. Protiv odluke o odbacivanju zahtjeva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od osam dana od dana dostave odluke.

Suradnja s drugim tijelima i razmjena informacija s državama članicama Europske unije

Ministarstvo u suradnji s Europskom komisijom redovito razmjenjuje podatke koji se odnose na privremenu zaštitu s nadležnim tijelima država članica.

Kada se razmjenom podataka utvrdi da je strancu pod privremenom zaštitom izdana dozvola boravka na temelju privremene zaštite u drugoj državi članici, iskaznica stranca pod privremenom zaštitom izdana u Republici Hrvatskoj prestaje važiti kao i sva prava koja proizlaze iz statusa stranca pod privremenom zaštitom.

Republika Hrvatska ponovno će prihvatiti stranca pod privremenom zaštitom koji je neovlašteno pokušao ući ili se nalazi na teritoriju druge države članice za vrijeme važenja iskaznice stranca pod privremenom zaštitom.

Prava i obveze stranca pod privremenom zaštitom

Zdravstvena zaštita

Stranac pod privremenom zaštitom i član obitelji stranca pod privremenom zaštitom ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Navedeni troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Pravo na socijalnu skrb

Stranac pod privremenom zaštitom ima pravo na socijalnu skrb, sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi.

Prekršajne sankcije

Prema dosadašnjem Zakonu bile su definirane obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, ali nisu bile propisane prekršajne sankcije za slučajeve kršenja propisanih obveza u skladu s načelom razmjernosti kako bi se osigurala njihova primjena i u praksi. Stoga se novim zakonskim izmjenama u tu svrhu propisuju prekršajne sankcije od kojih ćemo navesti nekoliko primjera.

Tako će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 100,00 eura kazniti za prekršaj državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja nakon prestanka statusa tražitelja međunarodne zaštite ne vrati Ministarstvu potvrdu o pravu na rad u roku od 15 dana.

Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 260,00 eura kaznit će se za prekršaj azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koji:

• ne prijave prebivalište u roku od 15 dana od dana uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite
• u roku od 15 dana od dana promjene ne prijave promjenu prebivališta i adresu stanovanja
• ne nose ili na zahtjev službene osobe ne daju na uvid dozvolu boravka

Bernard Iljazović