„Nije nikako sporno da krov stambene zgrade u smislu čl.3. Uredbe o održavanju zgrada (NN br. 64/97, dalje: Uredba) ukoliko suvlasnici zgrade ne odrede drugačije međuvlasničkim ugovorom predstavlja zajedničkidiozgrade, s obzirom da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, dalje: ZV) nije odredio zajedničkedijelovezgrade.
Osim toga polazeći od ... jedan dio radova isplatio iz pričuvnih sredstava također upućuje na poslove redovitog održavanja zgrade, odnosno cijele nekretnine.
Dakle u takvoj
tavanski prostor u stambeni.
Tužitelj je od svog pravnog prednika stekao samovlasništvo svog stana na II katu zgrade, te suvlasništvo zajedničkihdijelovazgrade, a od suvlasnika je ovlašten na renoviranje krovišta, što ne uključuje stjecanje stvarnopravnih ovlasti na tavanu, niti po osnovu navedene investicije, niti po osnovu položaja predmetnog tavana u okviru stambene zgrade.
Pri tome okolnost da je predmetna zgrada ozakonjena (uključujući i predmetni tavanski prostor) u smislu odredbe čl. 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), nema pravni učinak na vlasništvo i druga stvarna
„I po ocjeni ovoga suda, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da je tavan zajedničkidiozgrade, koji je u suvlasništvu svih vlasnika etažnih cjelina u neopredijeljenim dijelovima, jer po sadržaju izvatka iz zemljišne knjige, odnosno knjige položenih ugovora, kao i kupoprodajnog ugovora kojim je tuženik kupio stan od Grada K., tavanski prostor nije sastavni dio niti jedne etažne cjeline, zbog čega svi suvlasnici imaju pravo suposjedovanja cijelog ... suprotno žalbenim tvrdnjama, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da između suvlasnika stambene zgrade nije postignut sporazum o podjeli posjeda predviđen
za nacionalizaciju od 29. lipnja 1960. g., prvostupanjski sud je osnovano zaključio da zajedničkidijelovi nacionalizirane predmetne najamne stambene zgrade nisu ostali u vlasništvu bivših vlasnika I. i M. Ž.. Odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o vlasništvu na dijelovimazgrada bilo je izričito određeno da na zajedničkim ... pravo korištenja zajedničkihdijelovazgrade, a u smislu odredbe čl. 67. st. 6. ZV ne može postojati vlasništvo posebnog dijela nekretnine na dijelovima ... posebnog dijela nekretnine, kao i ostalim etažnim vlasnicima, pripada pravo na korištenje tavana kao zajedničkog dijela zgrade.
„Tužitelj tvrdi da su za razliku površine od 343,46 m2, komunalnu naknadu dužni plaćati zakupoprimci jer se radi o zajedničkim prostorijama koje su u funkciji poslovnog prostora kojeg koriste.
Tužitelj te tvrdnje ničim nije dokazao, i neosnovano tvrdi da bi prvostupanjsko odnosno tuženo tijelo samo moralo utvrditi da se radi o zajedničkimdijelovimazgrade.
Naime, iz predmetne obavijesti koju je sam tužitelj dostavio prvostupanjskom tijelu 22. travnja 2005., te tvrdnje ne proizlaze, a iz citirane odredbe zakona proizlazi da je tužitelj bio dužan dostaviti podatke u prilog svojih tvrdnji, pa su stoga ti
kako bi se zamijenile cijevi vertikalne zgrade koje cure, pa da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da se ne radi o poslovima koji se odnose na zajedničkedijelovezgrade, pa da bi i ostali suvlasnici nekretnine bili dužni sudjelovati u njihovoj naknadi. Suprotno mišljenju 1. tuženice po ocjeni ovog ... mijenjane vodovodne instalacije unutar stana, a ne vodovodne instalacije koje predstavljaju zajedničkedijelovezgrade, a zid je otvoren na mjestu ... sudjelovati ostali suvlasnici navedene stambene zgrade.“
. Stoga se prema ocjeni ovog suda zajedničkidijelovi stambene zgrade ne mogu smatrati kao zajedničko vlasništvo već kao suvlasništvo parničnih stranaka ... vlasništvu samo na temelju zakona. Parnične su stranke suvlasnici nekretnine upisane u z.k. ul. ___k.o. M., stambena zgrada od 137 m2, dvor površine 383 m2 ... „Pogrešno je stajalište prvostupanjskog suda da su dvorište i vanjski zidovi zajedničko vlasništvo parničnih stranaka. Naime, prema odredbi čl. 57. st. 1. ZV-a stvar je u zajedničkom vlasništvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju
) prema kojem, vlasniku posebnog dijela zgrade pripada odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine umjesto njegova dosadašnjeg sudjelovanja u zajedničkom nedjeljivom vlasništvu zajedničkihdijelova višestambene zgrade s pravom trajnog korištenja zemljišta. Prema čl. 66. ZV-a vlasništvo određeno na posebnom dijelu ... smislu predstavlja zajedničkidiozgrade jer se s nje ulazi u stan tužiteljica, na stubište koje vodi u zajednički podrum stranaka i na stubište koje vodi ... 64/97), ako vlasnici međuvlasničkim ugovorom ne urede drugačije, zajedničkimdijelovimazgrade smatraju se između ostalog i prethodne zajedničke terase
dok nadležna upravna vlast ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna ... „Naime, u smislu čl. 68 st. 3 ZV-a ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet će se da je to odgovarajući dio iz kojega može proizaći i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine, bez obzira na to koliko bi taj suvlasnički dio bio. U konkretnom
uloška u kojem je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada glede čijih su posebnih dijelova osnovani podulošci u knjizi položenih ugovora. Prema st ... da određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj čestici predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu.“
... „U tom dijelu valja upozoriti sud prvog stupnja da je u smislu čl. 149 st. 1 Zemljišnoknjižnog poslovnika od stupanja na snagu istoga, knjiga položenih ugovora osnovana Pravilnikom o ustrojavanju i vođenju zemljišnih knjiga (NN br. 42/91, 16/94) dio zemljišne knjige koja se vodi za katastarsku
kojoj je izgrađena zgrada izvan gabarita zgrade, po ocjeni ovoga suda dvorišta koja se nalaze uz zgradu predstavljaju zajedničkidio nekretnine svih suvlasnika zgrade koji su kupujući stan nužno morali kupiti barem opslužni dio zemljišta, koji je potreban za redovnu upotrebu zgrade, zbog čega je takva ... „Osim toga, odredbom čl. 73. st. 3. ZOV-a propisano je da se vlasništvo posebnoga dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi ili na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Kako bi prema činjenicama utvrđenim u
„ 9. Postupak naplate dužnih iznosa zajedničke pričuve mogu pokrenuti suvlasnici i upravitelj zgrade kao njihov zakonski zastupnik (arg. iz čl. 378. st. 5. ZV-a), osim ako je međuvlasničkim ugovorom što drugo određeno. Zajednička pričuva namjenska je imovina svih suvlasnika nekretnine, namijenjena ... , odnosno upravitelj zgrade, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg suvlasnika (čl. 90. ZV-a). Doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova ... . Tužitelj kao ovlašteni upravitelj zgrade legitimiran je zahtijevati plaćanje troškova zajedničke pričuve. Tuženik je, kao jedan od suvlasnika obveznik
porodične zgrade sa suvlasništvom zemljišta, odnosno umjesto njegova dotadašnjeg sudjelovanja u trajnom pravu korištenja zajedničkihdijelova višestambene zgrade s pravom trajnog korištenja zemljišta.
Prema st. 4. istoga članka veličinu odgovarajućega suvlasničkog dijela iz st. 3. istog članka utvrdit će se ... zgrade (etažno vlasništvo) a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu, stečeno na temelju prijašnjih propisa, od ... , ukoliko što drugo ne bi bilo propisano prijelaznim odredbama ZV-a.
Prema st. 3. čl. 370. ZV-a vlasniku posebnoga dijela zgrade iz st. 2. pripada stupanjem
„Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za plaćanje sredstava zajedničke pričuve za stambeni prostor u Z., S. 7 za razdoblje od prosinca 1998. godine do prosinca 2009. godine u ukupnom iznosu od 28.439,07 kuna.
Prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo kada je ... ovom slučaju banka kao fiducijarni vlasnik nekretnine dužna platiti troškove zajedničke pričuve ne može prihvatiti.
Mjerodavne zakonske odredbe kojim je ... zajedničke pričuve u smislu odredbe čl. 380. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i ta njegova obveza traje i mogla bi prestati tek u slučaju da
računu zgrade, pa ih pojedini suvlasnici ne mogu tražiti za sebe, odnosno ne mogu zahtijevati da se doprinosi za pričuvu isplate njima osobno, osim u ... „Predmet spora u ovoj parnici je potraživanje neisplaćenih iznosa doprinosa za zajedničku pričuvu, a tijekom postupka nije bilo sporno da tuženica nije plaćala doprinos za sredstva zajedničke pričuve u razdoblju od siječnja do prosinca 2002. godine, niti je sporna visina doprinosa koji tereti stan ... " broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, u daljnjem tekstu: ZV-a) zajednička pričuva je namjenski vezana
računu zgrade, pa ih pojedini suvlasnici ne mogu tražiti za sebe, odnosno ne mogu zahtijevati da se doprinosi za pričuvu isplate njima osobno, osim u ... „Predmet spora u ovoj parnici je potraživanje neisplaćenih iznosa doprinosa za zajedničku pričuvu, a tijekom postupka nije bilo sporno da tuženica nije plaćala doprinos za sredstva zajedničke pričuve u razdoblju od siječnja do prosinca 2002. godine, niti je sporna visina doprinosa koji tereti stan ... " broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, u daljnjem tekstu: ZV-a) zajednička pričuva je namjenski vezana
povezani posebni dijelovi nekretnine i to: prostorija u prizemlju zgrade koja na skici prizemlja sudskog vještaka ing. građ. Z. M. od 3. prosinca 2014 ... predulaz u prizemlju površine 1,21 m2. Predmet protutužbe je zahtjev za predaju u posjed dijelovazgrade izgrađene na k.č.zgr.530, zk.ul.1016 k.o. D. i to ... , samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila.", (stavak 3.) "Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju ... povezani posebni dijelovi nekretnine i to: prostorija u prizemlju zgrade površine 22,97 m2, tri prostorije na prvom katu ukupne površine 16,52 m2
stanari te zgrade. Takvi prostori ne čine dio stanova već su naprotiv zajedničke prostorije zgrade. Da je to tako ukazuje i činjenica što su stanari te zgrade (I. M. i C. D. D.) dali suglasnost da se ti zajedničkidijelovi ustupe tuženiku. Naime, sasvim je sigurno da su ti prostori činili sastavni dio ... imovinskopravno raspolaganje, o svom trošku proveo prenamjenu zajedničke prostorije u zgradi u društvenom vlasništvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao ... sudova da su predmetni prostori bili pripadnost stanova stanara te zgrade i kao takvi da su bili izvan pravnog režima zajedničkih prostorija. Naprotiv
. Upravitelj zgrade koji je imenovan ugovorom o upravljanju, ovlašten je ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju. 17. Čl. 375. ZV-a propisano je da se uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem ... „ 16. U smislu odredbe čl. 90. ZV-a, zajednička pričuva je namjenski vezana imovina svih suvlasnika nekretnine, koja je namijenjena za pokriće ... obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova
izvedeni iz stana u prizemlju iste stambene zgrade, kao i da izvede posebno vanjsko stubište za svoj stan na I katu, prvostupanjski sud je odlučio primjenom odredbe čl. 38. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) prema kojoj, ako nije što drugo određeno, suvlasnici smiju izvršavati glede ... tužitelji nemaju pravo tražiti isključenje tuženika od suposjeda zajedničkihdijelova predmetne stambene građevine niti zahtijevati od njega da izgradi ... „U pogledu pobijanog odbijajućeg dijela sadržanog u toč. I/ izreke kojim je odbijen daljnji tužbeni zahtjev tužitelja kojim su zatražili da sud
odnosu na ostale suvlasnike, time što prema trećima suvlasnik štiti svoja prava tužbom za zaštitu prava vlasništva u odnosu na cijelu stvar, a u odnosu na ostale suvlasnike za zaštitu svojeg prava na dijelu stvari. 17. Tužitelji u ovoj parnici nisu svi suvlasnici predmetne nekretnine, a traže od tuženice, također suvlasnice predmetne nekretnine, predaju u suposjed zajedničkog dijela zgrade, pa ostali suvlasnici nemaju položaj nužnih suparničara, i nisu ... “16.1. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, svaki suvlasnik ima pravo stvar posjedovati i njome se koristiti zajedno s ostalim suvlasnicima
„Naime, tuženik u žalbi ponavlja da tužitelji već 18 godina izbjegavaju svoju zakonsku obvezu da saniraju zajedničkedijelovezgrade iz kojih prodire ... pričuvu tako dugo dok tužitelji njemu ne podmire potraživanja s osnova sanacije njihove lođe zbog neodržavanja zajedničkihdijelovazgrade. Bez obzira na ... propusti upravitelja stambene zgrade, S. d.o.o. u upravljanju i održavanju zajedničkihdijelova stambene zgrade nemaju nikakav značaj u odnosu na obvezu ... obveznopravnog odnosa, već opisanog odnosa između suvlasnika pojedinih posebnih dijelovazgrade. Stoga je tuženik kao suvlasnik dužan plaćati zajedničku pričuvu
. svibnja 2008.g. kojim je ugovoreno da su korisnici prostora nastalih bespravnom gradnjom na zajedničkimdijelovimazgrade koji nisu ujedno i suvlasnici ... nije suvlasnica predmetne stambene zgrade koju tvrdnju su i sami tužitelji potvrdili na posljednjem ročištu za glavnu raspravu čineći nespornim da je tužena u posjedu bespravno sagrađenog dijela stambene zgrade i da obzirom na tu činjenicu nije upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnica jer svojstvo ... suvlasnica predmetne stambene zgrade u Z. u M. ulici br. __te slijedom toga, a i obzirom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73
„Neprihvatljivo je stajalište prvostupanjskog suda da se međuvlasnički ugovor može sklopiti samo između suvlasnika svih zgrada na jednoj čestici jer sve zgrade zajedno čine sastavni dio jedne nekretnine (čestice). Naime, ovakvo stajalište prvostupanjskog suda suprotno je sudskoj praksi, ali i smislu ... konkretnu posebnu zgradu, neovisno koliko se pojedinačnih zgrada nalazi na jednoj zemljišnoj ili katastarskoj čestici. Na isto ukazuje i sadržaj odredbe čl ... i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te uređaja i zemljišta koje pripada određenoj nekretnini.'', dakle upravo se misli na svaku pojedinu zgradu, a ne
dokazali da bi tuženik bio suvlasnik zgrade koju čine opisani apartmani, a niti koji su zajedničkidijelovi i uređaji koji podliježu održavanju u smislu Uredbe o održavanju zgrada, prvostupanjski sud je primjenom odredbe čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku, dakle, primjenom pravila o teretu dokazivanja ... „Naime, odbivši tužbeni zahtjev tužitelja kao suvlasnika zgrade u naselju G. u N. na otoku P., radi isplate dospjelih, a neplaćenih iznosa s osnove obveze plaćanja zajedničke pričuve, sud prvoga stupnja u obrazloženju pobijane presude, prihvaćajući iskaz tuženika, utvrđuje da je isti vlasnik apartmana
„Razlog zbog kojeg tuženik ne želi plaćati zajedničku pričuvu za predmetni stan, a koji se nalazi u tome da se zgrada ne obnavlja odnosno da je isti ... pričuvu. U konkretnom slučaju postoji Ugovor o upravljanju predmetnom stambenom zgradom, kojom je određen upravitelj te zgrade u osobi Gradskog stambenog gospodarstva V.G.
Iz citirane odredbe čl. 85. st. 2. ZV-a proizlazi da su suvlasnici, dakle i tuženik kao vlasnik posebnog dijela u predmetnoj stambenoj zgradi ... plaćaju zajedničku pričuvu, odnosno da na zgradi nije nešto napravljeno od strane upravitelja zgrade, odnosno osoba koje bi upravitelj trebao angažirati, ne
upravitelj zgrade, posebice uzimajući u obzir da je isplata duga zajedničke pričuve zatražena na račun zajedničke pričuve. Nadalje je navedeno da je stajalište ... sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji pričuvu ne plaćaju u cijelosti mutatis mutandis ... kao suvlasnika stambene zgrade u Z., Z. b zastupanih po upravitelju G. d.o.o. radi naplate zajedničke pričuve od tuženice sa zahtjevom da se sredstva ... zastupa upravitelj zgrade i isplata duga zajedničke pričuve je zatražena na račun zajedničke pričuve, a što je i sukladno citiranoj odluci Ustavnog suda
„Po ocjeni ovog suda, i zajednički upravitelj predmetne stambene zgrade „S“ d.o.o., J. H. 4, V. mogao je samostalno utužiti tuženika kao suvlasnika ... . listopada 2006. g., zauzeo stajalište da je upravitelj zgrade imenovan ugovorom ili prinudni upravitelj, ovlašten ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju (isto tako Ustavni sud i u odluci U-III/3671/03 od 28 ... upravitelj stambene zgrade u postupku nastupio samostalno, i on bi, na prigovor tuženika da nema aktivnu legitimaciju u sporu, odnosno da nije ovlašteni
„Nadalje, u svezi žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava valja istači da eventualni propust upravitelja zgrade u upravljanju i održavanju zajedničkihdijelova stambene zgrade nemaju nikakav značaj u odnosu na obvezu tuženika u svezi plaćanja iznosa zajedničke pričuve, pa kako nije sporno da tuženik zajedničku pričuvu u utuženom razdoblju nije plaćao, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kad je istog obvezao na ... suvlasnik zgrade ima ovlaštenja predviđena odredbom čl. 88 ZV-a, pa se može zaštititi traženjem od suda smjenjivanjem upravitelja ako isti grubo zanemaruje
prvostupanjski sud će imati u vidu da su tužitelji suvlasnici stambene zgrade u V. G., Š.__ poimenično navedeni u prijedlogu za ovrhu koji zahtijevaju od tuženika isplatu dužnih iznosa zajedničke pričuve, da je ugovorom o upravljanju zgradom od 23. prosinca 2002. g. (list 16-18 spisa) u čl. 12. st. 3. određeno da će ... „Naime, iz sadržaja spisa proizlazi da su tužitelji suvlasnici stambene zgrade u V. G., Š. __ poimenično navedeni u inicijalnom podnesku (prijedlogu ... i neodređena imajući u vidu da kao tužitelji nastupaju suvlasnici stambene zgrade u V. G., Š.__, a iz izreke nije moguće zaključiti kojem tužitelju (od ukupno 11
„Udovoljivši zahtjevu tužitelja kao upravitelja stambene zgrade u L. radi isplate dospjelih, a neplaćenih iznosa zajedničke pričuve, sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude navodi tek da je tužena vlasnica posebnog dijela predmetne stambene zgrade i u tom svojstvu u obvezi sukladno odredbi čl. 90. ZV-a i odredbi čl. 380. st. 1. ZV-a dužna platiti utuženu zajedničku pričuvu, visinu koje je tijekom prvostupanjskog postupka tek uopćeno ... prvostupanjski sud zanemaruje odredbu čl. 380. st. 1. ZV-a prema kojoj su suvlasnici dužni uplaćivati sredstva zajedničke pričuve na račun koji će u tu svrhu
„Međutim, tuženik kao nesporni suvlasnik predmetne zgrade ne može uvjetovati plaćanje zajedničke pričuve ispunjenjem obveze drugih suvlasnika, odnosno upravitelja zgrade, koja se odnose na popravak njegovog stana, obzirom da je sukladno odredbi čl. 90. ZV-a, obveza suvlasnika da plaća zajedničku pričuvu, a sukladno odredbi čl. 89. st. 2. tog Zakona, doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.“
u spisu predmeta u kojem je upisana zgrada i navedeni poslovni prostori i navedeno je da se radi o suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom. Zbog toga, kako se radi o zgradi koja nije etažirana i vrijednost posebnih dijelovazgrade još nije utvrđena, da se radi o zgradi u kojoj međusobni odnosi ... kada zgrada nije etažirana nema mjesta utvrđivanju obveze vlasnika poslovnih prostora da plaćaju zajedničku pričuvu uz veći korekcijski koeficijent u ... provedenih dokaza utvrdio slijedeće: - da zgrada u kojoj se nalaze poslovni prostori koji su prije opisani u ovoj odluci, a i u prvostupanjskoj presudi nije
sklapanja međuvlasničkog ugovora. Kako je tuženik, nesporno, jedan od suvlasnika stambene zgrade u O., P.R. 4, dužan je plaćati zajedničku pričuvu, bez obzira ... „Okolnosti na koje tuženik ukazuje u žalbi nemaju nikakav značaj u odnosu na njegovu obvezu plaćanja zajedničke pričuve, koja obveza je u odnosu na sve suvlasnike stambene zgrade utvrđena odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, navedeni zakon u više svojih odredaba utvrđuje obvezu suvlasnika na plaćanje zajedničke pričuve. Prema odredbi čl. 85 st. 2 ZV-a suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu
(pričuve), odnosno da bi takvom investicijom bilo ugroženo redovno održavanje zajedničkihdijelova stambene zgrade. U tim okolnostima postoji tuženikova zakonska obveza redovito namirivati iznose zajedničke pričuve za koje ga zajednički upravitelj stambene zgrade, u ovom postupku temeljem svoje izvorne ... investicijski zajam i radi kojeg je promijenjen doprinos zajedničkoj pričuvi, predmet izvanredne uprave stambenom zgradom. Međutim, naplata pričuve od 6,36 kn/m2 mjesečno, a kojom se podmiruju troškovi izvršene (sporne) investicije, te se namiruju redovni troškovi koji padaju na teret zajedničke pričuve, ne
„Prvostupanjski sud je utvrdio da je čl. 12. st. 1. Međuvlasničkog ugovora ugovoreno da zajednička pričuva mjesečno iznosi 1,63 kn/m2 za stambeni prostor čiji je koeficijent 1,00, a čl. 11. st. 1. i 2. da se za poslovne prostorije koristi korekcijski faktor 2,00, da u stambenom zgradi nije utvrđena vrijednost posebnih dijelovazgrade pa nema mjesta primjeni čl. 11. st. 1. Međuvlasničkog ugovora o primjeni korekcijskog koeficijenta 2,00 za poslovni prostor ... i zaključio da tužitelj nije ovlašten pričuvu uvećati za korekcijski faktor u situaciji kada zgrada nije etažirana, pri čemu pravilno ukazuje da takvo
stanje svih suvlasnika.
Iz ugovora, kojim su uređeni uzajamni odnosi suvlasnika u stambenoj zgradi u Z. 19, u V., a valjanost koje ugovora tuženik niti ne osporava, jasno proizlazi da iznos sredstava zajedničke pričuve za svakog pojedinog suvlasnika utvrđuje upravitelj zgrade razmjerno suvlasničkim dijelovima svakog pojedinog suvlasnika (čl. 4.) pa je evidentno da suvlasnici nisu odredili drugačiji način uplate doprinosa za zajedničku pričuvu od onog ... suvlasničkim dijelovima ako nije drugačije određeno.
Zajedničku pričuvu čine novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na osnovu odluke donesene većinom
„Iz uvoda prvostupanjske presude jasno proizlazi da je na aktivnoj (tužiteljskoj) strani više fizičkih osoba pobliže navedenih u tom dijelu presude. Na taj način, upravitelj zgrade svoje zakonsko ovlaštenje za zastupanje suvlasnika koji se u ovom parničnom postupku pojavljuju kao stranke prenio na odvjetnika M. G., slijedom čega je odvjetnik u ovom slučaju punomoćnik suvlasnika, dok upravitelj nije stranka u ovom postupku. Nastavno, punomoćniku suvlasnika pripada pravo na naknadu uvećanog parničnog troška sukladno Tbr. 36. toč. 1. Tarife, a imajući u vidu broj suvlasnika koje zastupa, povišenje iznosi
„Točno je da se pravo vlasništva na nekretnini formalno stječe upisom u zemljišnu knjigu jer je tako propisano zakonom, kao što je točno i da je vlasnik posebnog dijela zgrade koje je povezano sa suvlasništvom nekretnine u obvezi plaćati zajedničku pričuvu koja prema odredbi čl. 90. st. 1. ZV-a predstavlja namjenski vezanu zajedničku imovinu svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjenu za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te ... nekretnine na kojoj se nalazi zgrada u kojoj se nalazi navedeni apartman, pa da je stoga u obvezi platiti pričuvu za mjesece listopad do studeni 2015. godine.“
„Tuženik u žalbi navodi da je presuda na zakonu neosnovana jer nekretnina za koju se od njega traži plaćanje pričuve u naravi predstavlja stambenu zgradu sa dva etažna dijela na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela u smislu čl. 73. st. 3. ZV-a u svezi sa čl. 2. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama pa smatra da za nekretninu koja ima dva suvlasnika odnosno dva posebna dijela ne postoji obveza plaćanja zajedničke pričuve jer se radi o nekretnini ... održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova.
Iz izloženog slijedi da su zajedničku pričuvu dužni plaćati suvlasnici
., 2., 4. i 5., kao suvlasnika stambene zgrade u S., ..., za isplatom ukupnog iznosa od 2.691,48 kn na jednake dijelove na ime isporučene vode ... kao posebnog dijela navedene zgrade, pa se njihova obveza prema davatelju komunalnih usluga u vezi troškova nastalim uporabom posebnog dijela nekretnine ... podmirili svoj dio obveze u utuženom razdoblju na način da su dugovanje podmirili tada ovlaštenom predstavniku predmetne stambene zgrade M. P. koji je ... , bio zahtjev tužitelja kao trgovačkog društva koje obavlja djelatnost opskrbe pitkom vodom, spram 55 tuženika, kao suvlasnika stambene zgrade u S
i najmoprimca radi plaćanja najamnine za najam zajedničke prostorije. 14. Iz Ugovora o upravljanju stambeno-poslovnom zgradom u Zagrebu, V.R. 10 od 1. studenog ... sud utvrdio da tužitelj kao upravitelj stambene zgrade, ima aktivnu legitimaciju kao stranka podnijeti tužbu protiv najmoprimca zajedničkog prostora ... poduzimanju svih onih radnji pa i pokretanje sudskih postupaka kako bi se ostvarili i zaštitili interesi suvlasnika zgrade u održavanju zgrade. To podrazumijeva ... zgrade. Tim su ugovorom suvlasnici zgrade, na temelju Međuvlasničkog ugovora od 21. listopada 1997. i potpisnom listom, za upravitelja zgrade u Zagrebu
, osim ako međuvlasničkim ugovorom nije drugačije određeno, proizlazi da je upravitelj zgrade, imenovan ugovorom, ovlašten ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju, osim ako je međuvlasničkim ugovorom ... situaciji kada je tužitelj uz prijedlog za ovrhu dostavio Međuvlasnički ugovor od 27. srpnja 2010., kojim mu suvlasnici povjeravaju upravljanje zgradom, čiji ... bio u obvezi plaćanja zajedničke pričuve u smislu odredbe članka 89. stavka 1. ZVDSP-a. U smislu navedene odredbe obvezu plaćanja zajedničke pričuve ima
upravljanja zgradom. Znači on kao upravitelj postupa s jedne strane temeljem ZV-a, odnosno temeljem ugovora sklopljenog između upravitelja i predstavnika stanara (te osobe su potpisnici ugovora), ali on u ostalom dijelu upravljanja zgradom postupa po odredbama Zakona o obveznim odnosima odnosno ciljano Ugovora o nalogu. S obzirom da nije upitno pravo zastupanja tužitelja, on je ovlašten kao upravitelj zgrade zastupati suvlasnike zgrade i za ta zastupanja ... . Svakako je važno navesti da nije propisano niti jednim pravnim propisom da osoba koja upravlja zgradom ne može u smislu čl.763. Zakona o obveznim odnosima
„Prema odredbi čl. 85. st. 3. ZV-a ako odgovarajući suvlasničkidio na kojem je uspostavljeno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine steknu dvije ili više osoba kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, sve te osobe sudjeluju u upravljanju kao da su one sve zajedno jedan suvlasnik cijele stvari, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju prava o solidarnosti vjerovnika, odnosno dužnika.
Dakle, proizlazi da u situaciji kada postoji više suvlasnika stana u određenoj stambenoj zgradi njihova zakonska obveza plaćanja pričuve je solidarna obveza i svaki suvlasnik stana odgovara za podmirenje
/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, - dalje: ZV), dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem - adaptacijom zgrada u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama kao i njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih ne može steći vlasništvo ukoliko nije nešto drugo odredio ... prilikom formalnog razvoda braka između stranaka nije bio postignut dogovor da bi tužena snoseći troškove održavanja i eventualne dogradnje stekla daljnji ... potraživanje od drugog suvlasnika ali ne i na povećanje svog suvlasničkog dijela. Sud napominje da se ulaganjem tužene u predmetnu nekretninu nije promijenio
zgrade. Iz spisa proizlazi da je tuženik stekao pravo vlasništva na temelju presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1444/21 od 10. prosinca 2021 ... . 15. U skladu s citiranim odredbama, tuženik je postao suvlasnikom predmetne stambene zgrade pravomoćnošću presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni ... ., odnosno za razdoblje kada tuženik nije bio suvlasnik predmetne stambene zgrade (budući da je pravo vlasništva stekao pravomoćnošću presude koja je donijeta ... stambene zgrade...“
„Osnovano se po stajalištu ovoga suda tužitelji pozivaju na pogrešnu primjenu materijalnog prava, kada navode da je prvostupanjski sud primijenio odredbu čl.45. st.1. al.1. ZV-a a trebao je primijeniti odredbu čl.45. st.1. al.3. ZV-a u dijelu u kojem je odlučio o danu raskida Ugovora. Naime i po ovome sudu kraj činjenice da je tuženik namjenska sredstva zajedničke pričuve koristio protivno odredbi čl.90. ZV-a, što on tijekom prvostupanjskog postupka uopće nije ni osporavao, tužitelji su imali važan razlog za smjenu upravitelja u smislu čl.45. st.1. al.3. ZV-a, dakle u svako doba i bez otkaznog roka
materijalno pravnu i procesno pravnu legitimaciju za naplatu udjela od svakog etažnog vlasnika u zajedničku pričuvu ima, i to samostalno, upravitelj stambene zgrade u smislu njegovih ovlasti utemeljenih na odredbi čl. 90. st. 1. i 3. i čl. 93. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN. 91/96; 68 ... ovrhovoditelji u prvoj fazi postupka, odnosno kao tužitelji u daljnjoj fazi postupku navedeni su suvlasnici stambene zgrade (svi osim ovršenika odnosno tuženika ... tuženikovog (ovršenikovog) osporavanja aktivne legitimacije pojedinih suvlasnika, koji nastupaju kao ovrhovoditelji odnosno kao tužitelji, koje je (dijelom
„Rukovodeći se navedenim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbom Vlade RH o održavanju zgrada (NN 64/97) prvostupanjski sud ističe da je održavanje zajedničkihdijelova i uređaja nekretnine obveza upravitelja i da suvlasnik ne može biti oslobođen plaćanja zajedničke pričuve ukoliko je o svom trošku izvršio popravak na zajedničkimdijelovimazgrade, time da je tuženik takav popravak (zamjenu krovnog prozora) izvršio bez ikakvog dogovora sa suvlasnicima i bez suglasnosti suvlasnika za prijeboj međusobnih potraživanja.
Prvostupanjski sud smatra nebitnim nezadovoljstvo tuženika radom
