radi se o stečenom pravu vlasništva cijelog pojedinačno određenog zemljišta koje shodno sada važećoj odredbi članka 5. stavka 1. ZV-a može biti objektom ... glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje prava suvlasništva. Treba kazati da kada je objekt stvarnopravnog odnosa nekretnina, ispravno je pravno shvaćanje ... katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa ... pojedinačno određenu stvar. Ispravno postavljen zahtjev trebao bi glasiti u odnosu na zemljište koje shodno odredbi članka 5. stavka 1. ZV-a može biti objektom
„Obzirom u postupku za utvrđivanje prava vlasništva realni dio nekretnine može biti formiran kao samostalna čestica uz potvrđeni parcelacijski elaborat i na taj način postati objektom prava vlasništva, to odluka iz tog postupka može utjecati na knjižna prava, kao što može biti i temelj za naknadnu diobu nekretnine. Međutim, prema iznijetom stajalištu u rješenju broj Rev 375/2019-3 ocjena ishoda postupka za koji se zahtijeva zabilježba spora nije relevantna za ocjenu dopustivosti upisa uvažavajući cilj i svrhu zakonodavnog uređenja instituta zabilježbe spora, pa kako se u konkretnom slučaju spor odnosi
„Polazeći od sadržaja prijedloga u kojem predlagateljica zahtijeva polaganje isprave s učinkom uknjižbe prava vlasništva na nekretninama u određenoj površini, a da objekt prava vlasništva ne može biti dio čestice iskazan u površini nego mora biti računski određen u razmjeru prema cijelom pravu vlasništva nekretnine (suvlasnički dio) kao dio stvari u smislu čl. 6. st. 3. i čl. 36. st. 1. ZV-a, te da bi zahtijevano određivanje čestice kao objektavlasništva bilo u protivnosti s čl. 2. st. 1. i 3., čl. 6. st. 1. i čl. 9. st. 1. ZV-a, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava zaključio da
„Nižestupanjski sudovi temelje odluku na zaključku da kč.br. __/12 k.o. V. ne postoji, jer nije upisana ni u katastru niti u zemljišnim knjigama. Zbog toga smatraju da predmetna nekretnina ne može biti predmet prava vlasništva niti se može osnovano tražiti utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom.
Međutim, prije svega treba reći da je u ovom sporu predmet tužbenog zahtjeva nekretnina koja je opisana u ... prava vlasništva, pa nema uvjeta za preinaku.“
«Naime, za predmetni spor, koji predstavlja spor radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini odlučno je da i predmetna nekretnina može biti odnosno da li je sposobna biti predmetom prava vlasništva, pri čemu valja poći od već općih odredaba o stvarima i stvarnim pravima ZV-a. Za ocjenu osnovanosti ... može biti predmetom prava vlasništva, njega kao fizičke osobe u smislu citiranih zakonskih odredbi čl. 2 i 3 ZV-a, a od kojih je nedvojbeno isto tako ... da u smislu odredbe čl. 2 st. 1 ZV-a ista ne može biti predmetom prava vlasništva, to i po ocjeni ovoga suda nisu odlučni razlozi zbog kojih predmetna
„Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenim sa N. K. stupila u posjed predmetnog grobnog mjesta koje je uredno održavala i posjed joj nitko nije osporavao, a kako je od sklapanja navedenog ugovora više od 50 godina u posjedu predmetnog grobnog mjesta tvrdi da su se ispunile pretpostavke iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Iz citiranih navoda tužbe proizlazi da tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev na tvrdnji da je dosjelošću stekla pravo vlasništva, odnosno pravo korištenja predmetnog grobnog mjesta, kao pošten
propisano ako nekoj vrsti stvari bude zakonom oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadašnje vlasnike takve stvari proizvodi jednake ... zemljišnoknjižni sudac pozvao i na odredbu članka 33. stavka 2. (u rješenju je pogrešno navedeno članka 32. stavka 2.) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... propisano da pravo vlasništva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasništva više to ne može biti, u kojem slučaju ... izravne primjene ZPDML-a u zemljišnoknjižnom postupku može dopustiti upis pomorskog dobra na nekretnini za koju je poznat nositelj prava vlasništva je
čl. 116 st. 1 i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) prema kojoj se vlasništvo pokretnih stvari stječe predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed (na temelju valjane očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja (čl. 116 ... vlasništva neće djelovati na prava koja bi treći stjecali na toj stvari ako oni u trenutku stjecanja nisu znali niti su morali znati da je vlasništvo preneseno drugome (čl. 116 st. 2 ZV). Dakle, treći o vlasništvu pokretnina u smislu navedenih odredbi Zakona mogu osnovano zaključivati na temelju stanja posjeda
ovlaštenici, ne dolazi do izmjene subjektivnih ovlasti (vlasništva ili suvlasništva) u odnosu na ranije stanje. Isto vrijedi i za spajanje nekretnina ... sumnju, da nekretnine iz koje je formirana predmetna čkbr. ___, nisu bile u vlasništvu pravnog prednika tužitelja, niti kao knjižno niti kao izvanknjižno vlasništvo, slijedom čega nisu bile niti predmetom rješenja o nasljeđivanju iza pok. N.S.
Radi toga nije moglo doći do prijenosa prava vlasništva predmetnih ... , odnosno pri upisu predmetne nekretnine u zemljišne knjige na ime tuženika, ne ističu nikakvu drugu osnovu stjecanja prava vlasništva na strani tužitelja
, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 - dalje: ZVDSP) propisano je da su sposobne biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava sve ... sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili ... . 3. ZVDSP-a i čl. 2. Zakona o javnim cestama nije sposobna biti objektom prava vlasništva bez obzira da li je proveden postupak izvlaštenja tuženih kao ... kč.br. 76 upisane u zk.ul. 646. k.o. C.-Č., niti postupak eksproprijacije, pa da nije moglo prestati pravo vlasništva tuženih unatoč činjenici da je na
tužiteljice da se utvrdi da je tužiteljica izvanknjižni suvlasnik neuknjiženog objekta - garaže sagrađene na z.č. 1140/12 u z.k.ul. 1391 k.o. V. u ½ dijela ... jedinstva nekretnine iz čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 ... takvo jedna nekretnina. Temeljem odredbe čl.2.st.1. ZVDSP-a predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili ... vlasništva na tako označenom predmetu, neosnovan je zahtjev tužiteljice i za predaju u suposjed predmetne garaže u ½ dijela iste.
Zbog navedenog pravilnom
, a ne pravo vlasništva, odnosno suvlasništva. Ovo stoga što se prema čl. 9 Zakona o grobljima iz 1965. g. na grobnom mjestu moglo steći samo pravo korištenja a ne i pravo vlasništva. Na identičan način tu materiju regulira i sada važeći Zakon o grobljima iz 1998.g. Dakle, glede grobnog mjesta postoji samo pravo korištenja, odnosno sukorištenja, dok pravo vlasništva može postojati samo na nadgrobnom spomeniku. U konkretnom slučaju trebalo je raspraviti ... vlasništva grobnog mjesta, jer pravo vlasništva može postojati samo na nadgrobnom spomeniku, odnosno nadgrobnim uređajima. To je potpuno razumljivo jer su
katastarske čestice, na kojima je planirana i dopuštena izgradnja objekta, imale gruntovne brojeve 689/3, 690/1 i 690/2 k.o. V.. Nije sporno da je zgrada ... odredbi čl. 2. st. 2. Zakona o građenju građevinom se smatra građevinski objekt na određenoj lokaciji, koja se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene ... zgradom.
Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da su radi izgradnje stambeno-poslovnog objekta čkbr. 689/3, 690/1, 690/2 i 690/3 predstavljale jednu ... čkbr. 690.
Ugovorima na temelju kojih su tužitelji stekli pravo vlasništva, a koji su sklapani nakon spajanja navedenih čestica u čkbr. 690, odnosno
postupka i prethodno naznačene u navedenom ugovoru su opće dobro i ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvari prava (čl. 8. Zakona o vodama, „Narodne novine“ broj 66/19) odnosno nisu sposobne biti objektom prava vlasništva (čl. 3. ZV-a) jer ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe ... „7. Predmet postupka je tužiteljev zahtjev za utvrđenje da je na temelju pravnog posla stekao i pravo vlasništva nekretnina koje u zemljišnim ... platio cijenu nekretnina i upisao se u zemljišne knjige stekao pravo vlasništva nekretnine koja nije predmet postupka. U odnosu na preostale dvije
15
Pravo na obnovu; 27.5.2010 · Sentence Visokog upravnog suda RH
„Imajući u vidu navedeno, prema shvaćanju Suda treba smatrati da su bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnom objektu izgradnjom istog i useljenjem od strane tužitelja čime su u cijelosti konzumirana međusobna prava i obveze stranaka iz ugovora o udruživanju u izgradnji od 29. svibnja 1987. a koji ugovor tužitelju jamči zaključenje ugovora o imovinskim pravima i obvezama koji su stranke naknadno, dana 16. ožujka 1995., zaključile, čime su potvrdile sadržaj i izvršenje prava i obveza iz ugovora zaključenog 1987. godine, razriješile svoje imovinsko-pravne odnose i koji ugovor je u
stupio na snagu 24. srpnja 1991.g., određeno da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska. Dakle, predlagatelj je stekao pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu temeljem zakona, sukladno odredbi čl. 129. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), slijedom čega je u smislu odredbe čl. 130 st. 1 ZV-a ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u ... stekao izvanknjižno pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike, zbog čega se prostustranka u žalbi
građevinskog područja, a da je predlagateljica (RH) stekla vlasništvo temeljem čl. 16 st. 1 Zakona o šumama, kojim je ujedno izvršena i pretvorba vlasništva. Ovo sve u svezi s čl. 129 i 130 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV). Zakonom o šumama izvršena je dakle pretvorba vlasništva na ... i šumska zemljišta, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu u vlasništvu RH. Dakle, stupanjem na snagu Zakona o šumama sve šume i sva šumska zemljišta koja su bila u zemljišnim knjigama upisana kao društveno vlasništvo, po sili zakona postali su vlasništvo RH, bez obzira tko je do tada bio upisan
za utvrđenje prava vlasništva na dijelu takve zemljišne čestice, jer ukoliko taj dio čestice ne može postojati kao samostalna stvar, tj. kao pojedinačna nekretnina i posebna zemljišna čestica tada ne može biti niti objektom prava vlasništva.
Iz tih razloga u nastavku postupka potrebno je utvrditi da li sporni ... „U smislu citiranih propisa u slučaju ako sud utvrdi da je tužitelj dokazao da je stekao pravo vlasništva na geometrijski određenom dijelu nekretnine koja predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište, tada ne postoje pravne zapreke za takvo utvrđenje.
Međutim, ukoliko se radi o izgrađenom
o nacionalizaciji utvrđuje koji su objekti nacionalizirani predmetnim zakonom.
Prema tome vlasništvo B.R. koji što i nije sporno je bio isključivi vlasnik spornih ... je određeno da zgrade, dijelovi zgrada i građevinska zemljišta koja su nacionalizirana tim Zakonom postaju društveno vlasništvo danom stupanja na snagu ... čl. 8. st. 2. Zakona o nacionalizaciji, imale značaj odluka deklaratornog (utvrđujućeg) karaktera jer je pravo vlasništva B.R. prestalo stupanjem na snagu Zakona o nacionalizaciji.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146
proizlazi da se tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje stjecanja prava vlasništva dijela građevinskog objekta i posebnog dijela zgrade (sobe ... , površine 8,30 m2; brojem 23, površine 1,96 m2; te prostorije označen brojem 24, površine 6,26 m2. Tužiteljica tvrdi da je vlasništvo spornih posebnih ... vlasništva, odnosno predaja posjeda samo dijela čest.zgr. 530, a kojim su neraskidivo povezani posebni dijelovi, a ne i čest. zem. 4807 i čest. zem. 4822/12 ... . Naime, radi razrješenje odnosa među strankama u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev potrebno je poći od sljedećih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim
veličinu stambenog objekta i neovisno s kojim članom obitelji je zaključen ugovor o darovanju.
Iz naprijed citiranih odredbi jasno proizlazi da tuženik ... „Predmet spora u ovoj parnici je zahtjeva tužiteljice za priznanje prava vlasništva ne nekretnini iz zk.ul.br. 641 k.o. M., a koje nekretnine su ... radom, a zaključuje i da tužiteljica ne može dobiti suvlasništvo predmetnih nekretnina ni temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog
„Navedeni kupoprodajni ugovor sklopljen je 7. srpnja 1973., u pravnom sustavu koji nije poznavao načelo jedinstva nekretnine i odnosi se na kupoprodaju nedovršenog stambenog objekta za promet kojeg je prema tada važećim propisima plaćen i porez na promet nekretnina. Kako predmet kupoprodajnog ugovora nije ugovor kojim se prenosi pravo vlasništva građevinskog zemljišta kako to ističe tužiteljica, već ugovor o kupoprodaji nedovršenog stambenog objekta, to okolnost što u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora za izgradnju predmetnog stambenog objekta nije bilo izdato odobrenje nadležnog tijela
„Tuženik protutužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva sobe na prvom katu i potkrovlja u istočnom dijelu kuće izgrađene na nekretnini katastarske oznake čest. zgr. _/1 k.o. P. Budući da iz prethodno citiranih zakonskih odredaba proizlazi da se tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje prava vlasništva dijela građevinskog objekta i posebnog dijela zgrade (sobe, potkrovlja i sl.) bez zemljišne čestice na kojoj je isti sagrađen i ako taj posebni dio ne čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna
zemljišta koje se moglo prenositi samo sa vlasništvom stambenog objekta, a istog u to vrijeme na nekretninama koje su predmet Ugovora o ortakluku još nije ... „To što se prvostupanjski sud pogrešno pozvao na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2007. g. umjesto s obzirom na vrijeme zaključenja pravnog posla temeljem kojeg se tvrdi da je vlasništvo stečeno, na pravna pravila bivšeg OGZ-a koja su se primjenjivala ... 1980.g. a i pravnim pravilima OGZ u paragrafu 431 propisano je da se pravo vlasništva nekretnina na temelju pravnog posla (a na što se isključivo
čestica tada ne može biti niti objektom prava vlasništva. Kako prvostupanjski sud nije utvrdio da li predmetni dijelovi nekretnina predstavljaju neizgrađeno ... (katastarska čestica). Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa može se sastojati od jednog ili više zemljišta, a kad se nekretnina sastoji od više ... zapreka za utvrđenje, u okviru vlasničke zaštite u sudskom postupku, da je tužiteljica stekla pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na geometrijski ... zemljište može parcelirati i tako postati pojedinačna samostalna zemljišna (katastarska) čestica ovisi osnovanost zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na
„Uzimajući u obzir da su predlagateljice, kao kupci, u vrijeme sklapanja Ugovora o prodaji stana broj 168 od 31. prosinca 1987. s "E." Poslovna zajednica za izgradnju objekata za tržište P., T. s. _ 7, kao prodavateljem, bile državljanke SFRJ, a što znači da u trenutku stjecanja pravnog temelja za uknjižbu prava suvlasništva nisu bile stranci, radi čega je i Ministarstvo pravosuđa rješenjem od 16. prosinca 2014. Klasa: UP/I-____, Ur.br.: ____ odbacilo zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva, pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog suda kojim smatra da je unatoč toj činjenici
konstitutivni trenutak stjecanja prava vlasništva RH na objektu koji je propisan čl.2. navedenog Zakona, a upravo je tim Zakonom kao posebnim Zakonom u smislu čl ... „Ustavom RH iz 1990.g. ukinuto je društveno vlasništvo no Ustavom nije uređen postupak i način njegove pretvorbe u vlasništvo sa poznatim titularom ... time i njenih nekretnina ili se vršila direktno pretvorba nekretnina koje su postajale vlasništvo pravnih ili fizičkih osoba, ili RH, dok ZV normira samo pretvorbu društvenog vlasništva na nekretninama koje se do njegovog stupanja na snagu nije pretvorilo u vlasništvo sa poznatim titularom i samo ukoliko to
sadržavala i sadrži zajedničke dijelove, a dioba na dva samostalna objekta nikada nije izvršena.»
... «Prvostupanjski sud u razrješenju spornog odnosa polazi od pravne odredbe čl. 370. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV ... nedjeljivom vlasništvu zajedničkih dijelova višestambene zgrade s pravom trajnog korištenja zemljišta. Prema čl. 66. ZV-a vlasništvo određeno na posebnom dijelu ... vlasništva. Međutim, građevinski vještak u svom nalazu stambenu zgradu u kojoj se nalaze predmetni stanovi tretira kao visoku prizemnicu građenu u obliku slova
„Nisu pri tome od utjecaja tvrdnje tužitelja da je u međuvremenu provedena dioba zemljišta te da sada k.č. ……. k.o. G…….. više nije njegovo vlasništvo, jer iz podataka u spisu nesporno proizlazi da se radi naređuje uklanjanje objekta na adresi D…….., K………., pa oznaka katastarske čestice nije presudna“.
slobodnostojeću zgradu i dvorište, koji objekt se sastoji od dvije samostalne uporabne cjeline te posebne garaže, koja je vanknjižno vlasništvo. Iz nalaza nadalje proizlazi da je podjela moguća etažiranjem i to na način da tužiteljici pripadne stan u visokom prizemlju objekta i garaža, a tuženicama stan u suterenu objekta, a prema kojoj podjeli bi udjeli tužiteljice i tuženih odgovarali idealnim vrijednostima udjela naznačenim u zk, s time da tužiteljica u tom slučaju ... zato što formiranje posebnih dijelova od suvlasničke nekretnine, odnosno uspostava etažnog vlasništva, nije jedan od načina razvrgnuća suvlasničke
objekta, kumulativno moraju biti ispunjene pretpostavke da se radi o graditelju koji nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu i da je ... „Raniji tuženik nije usmenim darovanjem predmetnu nekretninu darovao tužitelju, a nije ni odobrio gradnju predmetne kuće, ali nije niti zabranjivao gradnju pa ocjenjuje da su tužitelj i raniji tuženik bili nesavjesni te stoga tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva temeljem čl. 24.-26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 - dalje: ZOVO). Slijedom navedenog, za stjecanje prava vlasništva na građevini koju je neka
čl. 24. st. 1. da osoba koja može biti nositelj prava vlasništva a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemlji na kojoj drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva i na zemljištu na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljištu koje je neophodno za redovnu uporabu tog građevinskog objekta.
Dakle, nesumnjivo je gradnja garaže mogla predstavljati zakonsku osnovu za stjecanje prava vlasništva zemljišta ... -a, što je kasnijim donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 – dalje: ZV
osoba koja može biti nositelj prava vlasništva a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemlji na kojoj drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva i na zemljištu na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljištu koje je neophodno za redovnu uporabu tog građevinskog objekta. Dakle, nesumnjivo je gradnja garaže mogla predstavljati zakonsku osnovu za stjecanje prava vlasništva zemljišta neophodnog za redovnu ... donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZV) jednoznačno regulirano uspostavom
međe) označena točkama EFG, zatim u rješenju o odobrenju izgradnje stambenog objekta od 14.09.1965.g. sukladno kojemu su se njegovi roditelji odmaknuli ... o uvjetima građenja za garažu od 29.06.1989.g. iz čije skice iskolčenja je po ocjeni tužitelja vidljivo da je postojeći stambeni objekt tužitelja odmaknut od ... . 1. ZV-a – dokaz njegovog vlasništva.
U konkretnom slučaju tužitelj u potpunosti ignorira činjenicu što je u postupku uređenja međe između nekretnine ... vlasništvo do te međe a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
Razmatranjem rješenja o uređenju međe broj R1. __/99 od 16.10.2002.g. vidljivo je da je ista
je navedeno "ukoliko su sve stranke suglasne s navedenim prijedlogom, potrebno je izvršiti snimanje unutrašnjosti objekta koji u naravi koristi obitelj ... "Odredba čl. 73. st. 2, ZVDSP-a propisuje da jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike
Zahtjev za izdavanje građevne dozvole treba odbiti, a ne prekidati postupak ukoliko stranka nema valjani dokaz o pravu vlasništva na zemljištu, pa radi toga vodi posebni sudski postupak. „Kako dakle tužitelj tijekom postupka nije pribavio dokaz o pravu vlasništva navedene parcele na kojoj je objekt nije ispunio uvjete za izdavanje građevne dozvole osnovano je zaključilo tuženo tijelo da je prvostupanjsko tijelo neosnovano prekinulo postupak izdavanja građevne dozvole“.
to i razlog za poništenje građevne dozvole jer tužitelj nije dokazao pravo vlasništva na navedenim katastarskim česticama na kojima je zatražio građevnu dozvolu za izgradnju objekta“.
... „Iz navedene dokumentacije prema tome, proizlazi da su u predmetnoj upravnoj stvari bitna pitanja glede prava vlasništva na kč. 252/6 i 253/3 k.o. S. G., drugačije riješena sudskom odlukom prema kojoj je suvlasnik tih čestica zajedno s Gradom R. podnositeljica prijedloga (podnositeljica prijedloga u
„Ovi se prigovori tužiteljice ne mogu uvažiti jer je promjena u ovom postupku izvršena na temelju promjene u zemljišnim knjigama u kojima tužiteljica na k.č. 4819/1 k.o. S., više nije upisana kao suvlasnik niti u jednom dijelu, dok je zainteresirani upisan sa udjelom 190/1000, a koji dio je bio upisan u katastarskom operatu kao vlasništvo tužiteljice, a sada kao vlasništvo zainteresiranog“.
obiteljske kuće izgrađene na kč.br. ……. k.o. Z..
Ovaj Sud uvažio je tužbu tužitelja uz obrazloženje da je predmetni objekt upisan u zk.ul. ……… k.o. Z. na kč.br. …….. bez tereta, kao vlasništvo tužitelja. Sud je navedenu presudu donio polazeći od shvaćanja da se u primjeni članka 75. stavak 1. i 3. Zakona
tuženik nije osporavao pravo vlasništva tužiteljima na izgrađenom stambenom objektu, ali je bilo sporno zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga stambenog objekta, te je isto tako bila i unatoč nespornom vlasništvu na stambenom objektu sporna savjesnost tužitelja kao graditelja vezano na činjenicu da ... uklanjanje predmetne stambene građevine.
Da bi tužitelji kao graditelj mogao steći pravo vlasništva na zemljištu na kojem je taj objekt sagrađen te na ... da se može upotrebljavati prema svojoj namjeni. U slučaju ispunjenja ovih uvjeta graditelj stječe i vlasništvo zemljišta na kojem je izgrađen objekt
radilo niti o građenju na tuđem zemljištu u smislu izgradnje zgrade, kao samostalnog objekta, već da se radilo o nadogradnji postojećeg objekta na tuđem zemljištu, tj. nekretnine, koja da je bila u društvenom vlasništvu, to da se na istoj nekretnini nije moglo stjecati pravo korištenja ili (su)vlasništva ... trenutku kupnje predmetnog objekta od strane tužene i njezinog sada pokojnog supruga, na predmetu spora u zemljišnim knjigama bilo upisano društveno ... vlasništvo građenjem. Nadalje, sud prvog stupnja zaključuje, da se tužena ne može smatrati niti poštenim posjednikom utuženog dijela predmetne nekretnine, jer
„Isto tako, po ocjeni ovog suda, a što žalba ističe kroz osporavanje rješenja kojim je utvrđeno zemljište nužno za redovnu uporabu spornog stambenog objekta izgrađenog na dijelu predmetne nekretnine Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 10.05.07.g., da prvostupanjski sud nije na pravilan način utvrdio i činjenicu koja predstavlja pretpostavku za podnošenje pravilnog tužbenog zahtjeva glede identiteta nekretnine ... jedna od pretpostavki za diobu predmetne nekretnine na način da se dio nekretnine na kojem je izgrađen predmetni stambeni objekt i zemljište nužno
naloženo mu je i poduzimanje mjera u svrhu sprječavanja slijevanja kišnice s objekata izgrađenih na čkbr. 83/1 k.o. H. na nekretninu tuženika. Navedenom ... objektima tužitelja nalaze žljebovi i pocinčane krovne odvodne vertikale, a oborinske vode sa objekata tužitelja otječu u kanalić izveden na udaljenosti oko ... krovova objekata odvode se putem žljebova po nekretnini tužitelja.
Na osnovu ovakvog nalaza i mišljenja vještaka sud utvrđuje da tužitelj nije postupio po ... radovima i dalje radi o prekomjernim posrednim imisijama (čl. 110. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine", br: 91/96, 68/98
citirane zakonske propise i kod utvrđenog činjeničnog stanja koje stranke nisu osporile, a to je da izgrađeni stambeni objekt odstupa od građevinske dozvole ... uspostavom etažnog vlasništva jest suglasna odluka suvlasnika, pa se u tom slučaju uzima da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, ali se i u tom slučaju ... sporazum ako razvrgnuće nije moguće i dopušteno, odnosno ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje za uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine (članak 73. stavak 3. ZV) 8.5. Prema članku 73. stavku 3. ZV-a, vlasništvo posebnog dijela ne može se
tražiti da mu pripadne pravo vlasništva na građevinski objekt ili da graditelj poruši građevinski objekt i vrati mu zemljište u prvobitno stanje ili da mu ... “10.2. Polazeći od takvog pravilnog utvrđenja prvostupanjskog suda da je sporna gradnja objekta tuženika na predmetnom dijelu nekretnine u suvlasništvu tuženika dovršena 1996. prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe čl. 388. st. 2. ZV, nadalje pravilno zaključuje da se na ovaj pravni odnos ... ostvariti najkasnije u roku od tri godina od dana završetka izgradnje građevinskog objekta. Nakon proteka tog roka vlasnik može zahtijevati isplatu prometne
u takvoj situaciji ima tri alternative: - može tražiti da mu pripadne i pravo vlasništvaobjekta time da graditelju naknadi vrijednost objekta, - da mu graditelj isplati prometnu cijenu zemljišta, - da graditelj poruši objekt. Međutim pravo izbora poštenog vlasnika zemljišta traje tri godine od dana ... gubi pravo izbora i tada je graditelj postao vlasnik izgrađenog objekta i zemljišta ispod tog objekta, odnosno zemljišta koje služi redovitoj upotrebi tog objekta. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev x-240/08 od 3. veljače 2009.“
„U odnosu na potonje upućuje se na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Revx-877/2017-3 od 12. veljače 2019. u kojoj je zaključeno da je tamošnji tužitelj bio pošteni ili savjesni graditelj izgrađenog objekta kada je znao da gradi na zemljištu koje nije upisano na njegovo ime, ali ... , građenjem stekao pravo vlasništva nekretnine, a ujedno je izraženo shvaćanje da pravni standard savjesnosti ili poštenja savjesnog ili poštenog graditelja ... . I. gradeći uz suglasnost odnosno bez protivljenja njegova brata A. I. stekao građenjem pravo vlasništva kuće odnosno nekretnine na kojoj je kuća izgrađena, kao
je gradio prekoračujući ovlasti iz ugovora o zakupu, čvrsti, umjesto montažnog objekta. Nadalje tuženik je znao da prema ugovorim obvezama mora objekt vratiti tužitelju, što znači da nije mogao steći pravo vlasništva građenjem...“
... „ 10. Nadalje pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da tuženik nije stekao vlasništvo predmetne nekretnine jer građenjem na tuđem zemljištu vlasništvo može steći isključivo pošteni graditelj (čl. 152. - 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99
izvodila u objektu tuženika, i to u visini određenoj Pravilnikom o naknadama za javnu izvedbu djela i Tarifom tog Pravilnika, a sve temeljem odredbe čl. 91a
, upravo utvrđena sporna površina prema stanju čestica u katastru i zemljišnoj knjizi a u odnosu na geodetski elaborat RN-…, zbog čega može biti objektom ... "U konkretnom slučaju tužiteljica na činjeničnoj osnovi stečenog prava vlasništva nekretnine na temelju Zakona, prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, zahtijeva zaštitu tako stečenog vlasništva na materijalno odijeljenom dijelu nekretnine koja faktično već ... vlasništva. Prvostupanjski sud potom odbija dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži naložiti zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda upis prava
