odnoseći se nanekretnine, samim zaključenjem pravnog posla se nije steklo pravo vlasništva (pa ni pravo vlasništva koje se izvodi iz prava suvlasništva po ... vlasništvananekretninama, ali i na promjene i prestanak vlasništvana temelju pravnih poslova.
Prema tome ako je razvrgnuće kako ga tužiteljica naziva „faktično“ što može značit jedino sporazumom po Darovnom ugovoru, provedeno još 1979.g. proizlazi da vlasništvo nad tada „novoformiranim“ nekretninama tim ... razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje, te da zakonom određeni način stjecanja i prestanka prava vlasništva odnosno suvlasništva i drugih stvarnih prava na
, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) koja propisuje da se vlasništvonanekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvonekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišne knjige. Odredbe članka 122. stavak 1 ... prenošenja prava vlasništva sa tužitelja na njegovu djecu, nemaju utjecaja na načelo povjerenja u zemljišne knjige jer to pravo vlasništva ili činjenica da je ... "7. Daljnje činjenice koje tužitelj iznosi u žalbi, a koje je prvostupanjski sud raspravio u provedenom postupku, o vremenu kad su vlasništvo
od 4. studenoga 2015. i aneksa ugovora o kupoprodaji nekretnine od 10. kolovoza 2016. zaključivši da se pravo vlasništvananekretninamana temelju pravnog posla stječe uknjižbom tog prava u zemljišnu knjigu, a ne tužbom na utvrđenje. Naime, prema odredbi čl. 120. st. 1. ZV vlasništvonanekretninamana ... pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige, zbog čega deklaratorni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva nije osnovan, a o čemu je istovjetno pravno stajalište izrazio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u više svojih
„U konkretnom slučaju tužiteljica ima pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva, ali joj nedostaje predviđeni način stjecanja - upis u zemljišnu knjigu, pa se prije takvog upisa ne može govoriti o tome da je ona vlasnica sporne nekretnine u ½ dijela (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi ... prihvatiti žalbu tuženika i preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica sporne nekretnine u ½ dijela, što da je tuženik dužan priznati, na način da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan, sve primjenom čl. 373. toč. 3. ZPP-a.“
materijalnog prava po kojem se prema odredbi čl. 120.stav.1. ZV-a vlasništvonanekretninamana temelju pravnog posla (ugovor o prodaji, ugovor o darovanju) stječe upisom u zemljišnu knjigu u kojoj je situaciji pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige, zbog čega deklaratorni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava (su)vlasništva nije osnovan, o čemu je ... o, ponavlja se, odabiru pogrešnog pravnog puta tužbom na utvrđenje prava vlasništvana temelju sklopljenih obvezno-pravnih poslova, a ne o pomanjkanju odlučnih
kupoprodaje bile upisane u zemljišne knjige na prednika T.t. d.d. u stečaju, jer je za stjecanjevlasništvanekretnina od strane društvenog poduzeća bitno to da nekretnine prilikom pretvorbe društvenog poduzeća udu u temeljni kapital tog poduzeća. Na to upućuje i primjena odredbe čl. 390. Zakona o vlasništvu i drugim ... 2001. godine kupio nekretnine od vlasnika, sud je ocijenio na temelju uvida u rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. srpnja 2001. godine. Iz tog rješenja proizlazi da nekretnine koje su predmet postupka nisu ušle u pretvorbu društvenog poduzeća T.t. B., pa s obzirom na to nisu niti mogle biti
tužitelju pravo vlasništvana toj nekretnini, i izdati mu ispravu za upis tog njegovog prava u zemljišnoj knjizi.“
... proveden, nikada nije donijela rješenje o arondaciji,
-da je na predmetnoj nekretnini Republika Hrvatska upisana kao suvlasnik u ½ dijela, a da je u ... zaključak suda prvog stupnja o postojanju valjanog pravnog temelja (pravnog posla) za stjecanje prava vlasništva prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a ne prihvaćaju se protivne žalbene tvrdnje tuženika.
U pravu je tuženik kada u žalbi navodi da u postupku arondacije temelj za stjecanje prava vlasništva
i pol godine kasnije svoj suvlasnički dio na istoj nekretnini darovala prvo tuženoj S.S. darovnim ugovorom od 17. prosinca 2009. godine, te da je taj ugovor proveden u zemljišnim knjigama.
Polazeći od utvrđenja da je 1. tužena S.S. znala da je njena majka Š.Ž. ranije istu nekretninu već darovala tužitelju, a što i ona sama priznaje u svom stranačkom iskazu (list 56-57), te da se nakon darivanja u posjedu nekretnine nalazi tužitelj, pravilno zaključuje ... smislu čl. 125. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06
„S obzirom na to da iz podataka spisa predmeta proizlazi da nije riječ o nekretninama u izuzetim područjima u smislu odredbe članka 358a. stavak 2. Zakona, a postupak pokrenut radi dobivanja suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nije pravomoćno okončan na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, na temelju citirane odredbe članka 5. toga Zakona riješeno je kao u izreci ovog rješenja“.
koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.
Iz navedene odredbe jasno proizlazi da ista ne određuje stjecanjevlasništvanekretninena temelju zakona, već samo daje pravo onome koji je stekao pravo vlasništvanekretninena temelju zakona, da to svoje pravo upiše u zemljišnoj knjizi. Isto ... . bila izvan granica građevinskog područja. U odredbi čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništvanekretninena temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, dok prema st. 2. istog članka vlasništvonekretnine stečene na temelju zakona ne
„Dakle, da bi tužitelji darovanjem, odnosno pravnim poslom, stekli vlasništvo predmetne nekretnine, bilo je potrebno da se u zemljišnoj knjizi uknjiže kao vlasnici, odnosno suvlasnici predmetne nekretnine. Tužitelji to nisu učinili pa stoga nisu niti stekli vlasništvo predmetne nekretnine zbog čega nije osnovan dio njihovog tužbenog zahtjeva kojim traže utvrđenje da su darovanjem od svog pok. oca stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine. Budući da su tužitelji u tužbenom zahtjevu određeno naveli da traže da se utvrdi da su pravo vlasništva predmetne nekretnine stekli darovanjem, u ovoj parnici
prednik tuženice stekao pravo vlasništvana temelju pravomoćnog rješenja o dosudi nekretnine, a ukidanje rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine ne utječe na pravo vlasništva koje je stečeno odlukom suda, to niti činjenica obustave ovrhe i ukidanja provedenih ovršnih radnji, kojim ... ovrhovoditelju, a ne i na pravo vlasništvanekretnine obzirom na zaštitu koju ovrhovoditelj kao kupac uživa primjenom čl. 102. OZ-a.“
... vlasništva kupca stečenog po odredbama čl. 101. ovoga zakona. Pravni prednik tuženice kao ovrhovoditelj, odnosno kupac nekretnine u ovršnom postupku uživa
o stjecanjuvlasništvanekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i na promjene i prestanak vlasništvana temelju pravnih poslova ... „ 8.1. S obzirom da se vlasništvonekretninena temelju pravnog posla, na što se tužitelj poziva, a u smislu odredbe čl. 119. ZVDSP-a, prema kojoj: (stavak 1.) „Vlasništvonekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje ... davala bi mu tek pravnu osnovu za upis vlasništvanekretnine u zemljišne knjige. Slijedom toga, zahtjev kojeg je temeljio na suprotnom i time pogrešnom
„U predmetnom slučaju neprijeporno je da su tužitelji nanekretninivlasništvo tada svjedokinje R.Š. i pok. I.Š. (roditelja I tužiteljice) izgradili ... tuženik nije osporavao pravo vlasništva tužiteljima na izgrađenom stambenom objektu, ali je bilo sporno zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga stambenog objekta, te je isto tako bila i unatoč nespornom vlasništvuna stambenom objektu sporna savjesnost tužitelja kao graditelja vezano na činjenicu da ... uklanjanje predmetne stambene građevine.
Da bi tužitelji kao graditelj mogao steći pravo vlasništvana zemljištu na kojem je taj objekt sagrađen te na
pretvorbu društvenog vlasništvananekretninama koje se do njegovog stupanja na snagu nije pretvorilo u vlasništvo sa poznatim titularom i samo ukoliko to ... .366. st.1 ZV-a i određeno da na poljoprivrednom zemljištu pravo vlasništva stječe RH, a ovo i bez obzira na načelo jedinstvenosti nekretninena koje se ... i nekretnine koje nesporno nisu poljoprivredno zemljište i na kojima tužiteljica niti ne tvrdi da je stekla pravo vlasništva stupanjem na snagu ZPZ-a ne može ... nije nekretninana kojoj je RH stekla pravo vlasništva, ali s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev i činjenice na kojima tužiteljica temelji isti
nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe se dosjelošću u vlasništvu protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 3 ... 20 godina.
Sukladno spomenutim odredbama nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvonekretnine dosjelošću – ni redovnom ni izvanrednom ... i zakoniti posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništvana tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom st
obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud kao pravni temelj stjecanjavlasništva tužiteljice utvrdio isključivo građenje na tuđem zemljištu, a što je u ... „Neosnovana je žalbena tvrdnja da tužiteljica već ima pravni temelj stjecanja predmetne nekretnine, konkretno Ugovor o doživotnom uzdržavanju ... . Dakle, tužiteljica još nije postala vlasnica predmetne nekretnine temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa je ona ovlaštena tražiti utvrđenje da je pravo vlasništva stekla na originarni način - građenjem, kod čega nije prihvatljiva žalbena tvrdnja tuženice da se u obrazloženju presude ponovno uvode
jedinstvenosti nekretnine u smislu odredbe čl. 366. ZV-a u vezi čl. 9. ZV-a. Pri tome treba istaći da tuženici koji tužitelju osporavaju vlasništvo predmetne nekretnine ne ističu nikakve valjane argumente koji bi doveli u sumnju navedenu osnovu i način stjecanjavlasništva predmetne nekretnine po tužitelju (treba ... predstavljalo građevinsko zemljište i izgrađenu zgradu na kojem bi tužitelj gradnjom mogao steći pravo vlasništva, a koje stjecanje proizlazi i iz sadržaja ... zgrada od 34 m2, a kojoj pripada i dio zemljišta od 193 m2.
Zgrada (garaža) koja je izgrađena na toj nekretnini izgrađena je nakon prodaje manjeg dijela
na predmetnoj nekretnini.
Vezano uz žalbene navode žalitelja valja navesti da nije sporno da je u trenutku zaključenja kupoprodajnog ugovora u zemljišnim knjigama bio zabilježen spor koji se je vodio između I. tuženika i …, radi priznanja prava vlasništva i založnog prava na spornoj nekretnini, međutim, kod zabilježbe spora, vlasništvonekretnine može se stjecati od strane trećih osoba (čl. 81. st. 2. ZZK).
Po mišljenu ovog suda, pravilno ... vlasništvona određenoj nekretnini stekla na temelju pravnog posla, a u konkretnom slučaju prvo tuženikovo pravo na spornoj nekretnini ne proizlazi iz takvog
proizlazi što drugo. Dakle, ugovor o stjecanju prava vlasništvananekretnini trebao je biti zaključen u pisanom obliku, čl. 115. st. 3. ZV (pravni posao kojemu je cilj stjecanjevlasništvanekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku), ali kako je pravilno ... postoji valjana pravna osnova (ugovor o izvođenju radova sa zamjenom ispunjenja obveze u smislu stjecanjavlasništvana dijelu određene nekretnine umjesto ... način da B. G. svoju obvezu iz ugovora izvrši ne plaćanjem u novcu izvedenih radova već predajom u vlasništvo dijela nekretnine, a koji je na terenu
vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Na tragu ove odredbe je ... 4. kojim je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao ... za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću te je pravilno sud dopunskom presudom odbio tužbeni zahtjev po toj osnovi.
... nekretnini dosjelošću, primijenivši odredbu članka 388. stavak 4. ZV-a.
Naime, prvotno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narod ne novine
vlasništvanekretnine, da bi bio valjan treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti sklopljen u pisanom obliku.
Za pokretnine se to ne traži, što znači da ... „Treba istaći da glede prodaje pokretnina ugovor nije potrebno sklapati u posebnoj pisanoj formi, niti se vlasništvona pokretnoj stvari stječe upisom promjene vlasništvana motornom vozilu kod nadležne policijske uprave.
U smislu čl. 116. st. 1. ZV vlasništvo pokretne stvari stječe se predajom te stvari u samostalni posjed na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, dok
određuju pravne odnose na zemljištu te granicama načina uporabe zemljišta.
Prema tome, iz gore citiranih odredbi je jasno vidljivo da se vlasništvo može ... konkretnom slučaju kupljeni dio nekretnine (80 m²) mogao u zemljišnoj knjizi upisati samostalno na svoje ime, kraj činjenice postojanja kupoprodajnog ugovora ... „Naprotiv, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužitelj trebao ishoditi prijavni list temeljem kojeg bi uknjižio svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine koja bi u kupljenoj površini bila formirana u novu, točno određenu katastarsku česticu pri čemu valja nadodati da takvo stajalište
i u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu vlasništvana svoje ime imala dovoljno razloga posumnjati u to da su sve nekretnine koje su predmet kupoprodajnog ugovora doista vlasništvo prodavatelja, uključujući predmetna nekretnina. Stoga tuženica nema pravo na zaštitu s osnova povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga, odnosno nisu se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretninana temelju povjerenja u zemljišne knjige u smislu ... pregledom i procjenom tržišne vrijednosti te pribavljanjem podataka o vlasništvu, ali i o posjedu nekretnina. Od takve specijalizirane državne agencije
„Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništvanekretnine upisane u zk.ul.br. 147 k.o. T. i to čkbr. 601/2 stečenog dosjelošću ... dovedeno u pitanje ili u sumnju vlasništvo N.T. nad predmetnom nekretninom pa je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik prilikom pokretanja ovršnog ... nekretnine u koji posjed je tužiteljev djed F.G. ušao na temelju usmenog raspolaganja i volje njegove majke A.T. i njezina tadašnjeg supruga J.T., pa da je ... /08, 38/09 i 153/09 - dalje: ZVDSP) stekao pravo vlasništva predmetnog zemljišta, a koje pravo vlasništva stečeno na temelju zakona tužitelj nije upisao
ovršnog postupka nije bilo dovedeno u pitanje ili u sumnju vlasništvo N.T. nad predmetnom nekretninom pa je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik ... posjedu predmetne nekretnine u koji posjed je tužiteljev djed F.G. ušao na temelju usmenog raspolaganja i volje njegove majke A.T. i njezina tadašnjeg ... , 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 - dalje: ZVDSP) stekao pravo vlasništva predmetnog zemljišta, a koje pravo vlasništva stečeno na temelju zakona ... . godine vodio N.T..
Nadalje je prvostupanjski sud utvrdio da je tuženik predmetnu nekretninu kupio na javnoj dražbi u ovršnom postupku koji je vođen protiv
fonda za privatizaciju o unosu nekretnine u društveni kapital bio bi titulus stjecanjavlasništvanekretnine, dok bi upis u zemljišne knjige bio modus ... pravomoćnosti.“
Tužitelj tijekom postupka u bitnom ističe da je predmetna nekretnina u njegovom vlasništvu i posjedu preko 50 godina te da je unijeta u njegov ... poduzeća i akata o pretvorbi društvenog poduzeća M. p.o. u tužitelja donijetog u skladu s rečenim Zakonom te na temelju dosjelosti stekao pravo vlasništva ... za privatizaciju o iskazu nekretnina u smislu naprijed citiranog članka 42. stavak 1. ZOP-a, koja isprava predstavlja dokaz je li predmetna nekretninana kojoj je
zemljišne knjige jer prilikom stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina 2008. godine, u odnosu na predmetni sporni vodovod, nije bio u dobroj vjeri, pa ... pripremnih radova, saznao da preko tih nekretnina prolaze cijevi za punjenje vodom jezera D.. Ujedno je ustvrdio da u trenutku stjecanja predmetnih nekretnina, te u trenutku kada je zahtijevao upis vlasništva u zemljišne knjige, nije znao niti mogao znati da se na predmetnim nekretninama nalaze cijevi, jer da je znao da ne bi kupovao te nekretnine.
Na temelju izvedenih dokaza sud prvog stupnja je utvrdio da su te cijevi postavljene još početkom 60-ih godina
vlasništvana tim nekretninama temeljem zakona, a što predstavlja jedan od načina stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 114 st. 1 ZV-a.“
... pretvorbi društvenog vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile ... društveni kapital protustranke, to protustranka ni na koji način nije mogla steći vlasništvona predmetnim nekretninama, već su predmetne nekretnine čl. 47 ... korist Hrvatskog fonda za privatizaciju vrši po službenoj dužnosti, a osim toga da rješenjem, iskazom nekretnina HFP-a u odnosu na protustranku nisu
na čest. zk.č. br. … upisanoj u zk. ul br. ... Prema odredbi čl. 119. st. 1. ZV-a, vlasništvonekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom ... , ako zakonom nije drugačije određeno. Odredbom čl. 120. ZV-a propisano je da se vlasništvonanekretninama stječe uknjižbom u zemljišne knjige, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvonekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Iz citiranih zakonskih odredbi slijedi da se vlasništvonanekretnini, na temelju pravnog posla, stječe uknjižbom u zemljišne knjige. Naime, pravni posao u kojem je došlo do izražaja volja da se prenese vlasništvo neke
. I. gradeći uz suglasnost odnosno bez protivljenja njegova brata A. I. stekao građenjem pravo vlasništva kuće odnosno nekretninena kojoj je kuća izgrađena, kao i nekretnina koje su predmet ovog postupka (što će biti u nastavku obrazloženo)…“
... , građenjem stekao pravo vlasništvanekretnine, a ujedno je izraženo shvaćanje da pravni standard savjesnosti ili poštenja savjesnog ili poštenog graditelja ... je (ili nije) nekretninana kojoj gradi njegova, odnosno, u slučaju na koji se odnosi citirana presuda Vrhovnog suda, od faktičnog saznanja da tužitelj
Poreču nekretnina označena kao k.č. br. … k.o. V., uknjižena kao vlasništvo Općine V. i da se nalazi unutar granica građevinskog područja grada V. (list 32 ... Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u gospodarskoj jedinci B. za vrijeme od 1982.-1991. godine, a na dan ... 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome je li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan njega, postalo na temelju samog Zakona vlasništvo Republike Hrvatske. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno
je time na temelju i u okviru tog odobrenja pravo vlasništva prenamijenjene prostorije kao posebnog dijela nekretnine, zajedno sa odgovarajućim ... elementa ostvarena. Otklanjajući osnovanost zahtjeva protutužbenog zahtjeva tuženika za stjecanjevlasništvana temelju odredbe čl. 372. st. 1. ZVDSP-a ... pretpostavke iz odredbe čl. 372. st. 1. ZVDSP-a potrebne za stjecanje prava vlasništvana spornom prostoru koje je izvršenom prenamjenom postao posebni dio ove ... na stanu tada u društvenom vlasništvu, a niti je tužitelj u okviru svojih zakonskih ovlasti mogao raspolagati dijelovima stana na kojima je postojalo
„ 10. Nadalje pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da tuženik nije stekao vlasništvo predmetne nekretnine jer građenjem na tuđem zemljištu vlasništvo može steći isključivo pošteni graditelj (čl. 152. - 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 ... vratiti tužitelju, što znači da nije mogao steći pravo vlasništva građenjem...“
... znala niti je imala razloga posumnjati da gradi na tuđem zemljištu. Tuženik svakako ne može biti pošteni graditelj, jer je nedvojbeno znao da gradi na
„Zakon ovom odredbom ne propisuje plaćanje poreza kod originarnih načina stjecanja prava vlasništva, dakle onih kod kojih se pravo slijednika ne izvodi iz prava prednika.
Kod dosjelosti pravo vlasništva se ne stječe tek pravomoćnošću deklaratorne odluke suda, već se stječe samom činjenicom nastanka pravne osnove stjecanja.
U ovom slučaju pravomoćnom odlukom suda nije konstituirano nikakvo novo niti veće pravo koje tužitelj od ranije ne bi imao, jer je u pitanju tužba odnosno presuda na utvrđenje, te stoga ta odluka ne može predstavljati temelj za razrezivanje poreza na promet nekretnina“.
tužitelja usmjeren nastjecanjevlasništva u predmetnoj nekretnini u cijelosti odbio kao neosnovan.“
... , stekao vlasništvona predmetnoj nekretnini. Naime, u konkretnom slučaju tuženica je stekla vlasništvona predmetnoj nekretninina temelju pravnog posla ... se na temelju pravnog posla pravo vlasništvananekretnini (u to vrijeme nekretninom se smatrao i stan) stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi ... na istom u smislu odredbe čl. 33. ZOVO-a, a što znači da je ista stekla vlasništvonanekretnini u vrijeme kada bračna, a ni izvanbračna zajednica
“10.2. Zaključak je prvostupanjskog suda da je prednik tuženika znao da mu ne pripada pravo na posjed te da nije bio savjestan posjednik, budući je s tuženikom vodio spor što je zaustavilo gradnju objekta na spornoj nekretnini i što je sama tužiteljica potvrdila u svom iskazu, navodima žalbe te analizom ... prednici do trenutka saznanja o nesavjesnosti posjeda stekli pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću kroz vrijeme određeno člankom 159. stavak 4. ZV-a, dakle, poštenim posjedovanjem protekom 40 godina, a ne kako to žalitelj ističe u žalbi protekom roka iz članka 159. stavak 1. ZV pogrešno se pozivajući na odluku
traže za stjecanje prava vlasništva dosjelošću su samostalnost posjeda određene kakvoće, zakonom predviđeno vrijeme trajanja takvog posjeda, sposobnost posjednika da bude vlasnik određene stvari i sposobnost same stvari. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo ... “11. Pri tome valja imati u vidu i stajališta Europskog suda za ljudska prava, da se u rok za stjecanjevlasništva dosjelošću treba računati ... pretpostavke za stjecanjevlasništva propisane čl. 159. st. 4. ZV, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev prihvatio.“
„Predmet spora u ovoj parnici je zahtjeva tužiteljice za priznanje prava vlasništva ne nekretnini iz zk.ul.br. 641 k.o. M., a koje nekretnine su ... radom, a zaključuje i da tužiteljica ne može dobiti suvlasništvo predmetnih nekretnina ni temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... obiteljskog domaćinstva, i to suprugom Z.P., pokćerkom I.P. i sinom T.K.
Obzirom na navedeno tuženik je navedene nekretnine dobio od Republike Hrvatske ne samo ... članka propisuje da je nekretnina koja je predmet darovanja i kupnje po ovom zakonu, suvlasništvo svih članova obitelji na temelju kojih stječu pravo na
postupka, vrijeme posjeda, ukoliko ne postoje prava trećih osoba nanekretnini upisanoj u društvenom vlasništvu, priznaje se kako kvalificiranim, tako i običnim, barem poštenim posjednicima, u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva temeljem odredbe članka 159. ZV, a isti stav je zauzet i u predmetu ... ovu spornu nekretninu i postavljeni tužbeni zahtjev. Neosnovano se također u žalbi ukazuje kako se vrijeme posjeda nekretnina u društvenom vlasništvu, prije 8. listopada 1991., ne može računati u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sukladno odredbi članka 159. ZV, jer, kako je to
„Kako geometrijski odijeljeni dio nekretnine faktično predstavlja pojedinačno određenu stvar, eventualnim stjecanjemvlasništva do kojeg bi došlo u konkretnom slučaju ne bi nastalo suvlasništvo s tuženicima (što tužiteljice, uostalom, niti ne tvrde), nego bi došlo do stjecanjavlasništva tužiteljica (odnosno suvlasništva samo njih dviju) na pojedinačno određenoj stvari. Tužbenim zahtjevom traži se, međutim, suprotno, zbog čega ovaj sud ocjenjuje da je isti neosnovan.“
stekne vlasništvo te nekretnine. 21. Dakle, da bi ovrhovoditelj mogao ostvariti svoje pravo na namirenje, nužno je da nanekretnini koja je predmet ovrhe ... „ 17. Osnovano žalitelj ukazuje na pogrešno shvaćanje prvostupanjskog suda o primjeni odredbe čl. 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim ... posjed sporne nekretnine odnosno predstavlja li ugovor o kupoprodaji dokaz o pravnom temelju i istinitom načinu stjecanja. 18. Ono što je odlučno ... . 4. tog članka određuje se da predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo
utvrđivati vlasništvonanekretninama, pa takvo rješenje nije osnova za stjecanjevlasništvananekretninama koje su ušle u procjenu (tako i VSRH br. Rev.338 ... o privatizaciji tužitelj nije mogao steći vlasništvo predmetnih nekretnina, budući da za takav način stjecanja prava vlasništva nema uporišta niti u Zakonu ... „Što se tiče tvrdnje tužitelja da je temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća stekao vlasništvo predmetnih nekretnina, valja ukazati da je ... o privatizaciji, koje rješenje se prema st. 2. iste odredbe izdaje na zahtjev stranke, a za potrebe upisa nekretnina u zemljišne knjige, odnosno polaganja u knjigu
za stjecanje prava vlasništvananekretninama pravnim poslom su slijedeće: - vlasništvo knjižnog prednika (otuđivatelja) mora biti upisano u zemljišnim knjigama ... posla nanekretninama (derivativno stjecanje prava vlasništva) neophodno potrebno zemljišnoknjižno vlasništvo prednika, valjana tabularna isprava, te ... pravima, bilo je također propisano i to odredbom čl. 33. da se na temelju pravnog posla pravo vlasništvananekretnini stječe upisom u javnu knjigu, a na isti način je stjecanje prava vlasništvananekretninamana temelju pravnog posla regulirano i važećim Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl
spornim nekretninama stekla pravo vlasništva još 24. srpnja 1991.g. to je upis prava vlasništvana tuženog temeljem njegovog rješenja od 29. travnja 1998.g. o preuzimanju između ostalog i spornih nekretnina nevaljan jer su iste toga dana već bile u vlasništvu tužiteljice. Tumačenje odredbe čl. 388. st. 5. ZV-a na ... ) ako se njime stječe nekretninana kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo, tuženi se uknjižio nakon toga, odnosno 1998.g., to odgoda primjene ... snagu ZV-a 01. siječnja 1997.g. propisivao da građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravlja općina na čijem se području nalazi to zemljište, pa
slijednika. Naime, pravo vlasništvana temelju zakona, stječe se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki glede neke stvari (čl. 129. st. 1. ZV-a) i samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki, pa se za stjecanjevlasništvanekretninana temelju zakona ne traži upis u zemljišne knjige.
Jedan od načina stjecanjavlasništvana temelju zakona je dosjelost (čl. 159. ZV-a). Budući da nasljednik u smislu čl. 128. st. 1. ZV-a stječe vlasništvo naslijeđenih ... knjigama, nasljednik stječe vlasništvo tih nekretnina u času otvaranja nasljedstva, dakle u trenutku smrti ostavitelja (čl. 122. Zakona o nasljeđivanju
„Međutim, iako dakle uz prethodno opisanu iznimku, kroz vrijeme od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. nije bilo moguće stjecanje prava vlasništvananekretninama u društvenom vlasništvu dosjelošću, pravo vlasništvana zemljištu koje se vodilo kao društveno vlasništvo moglo se steći dosjelošću ukoliko je uz ostale pretpostavke stjecanja prava vlasništva temeljem dosjelosti i vrijeme određeno zakonom, isteklo do 6. travnja 1941. po propisima koji ... stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je
1980.g. a i pravnim pravilima OGZ u paragrafu 431 propisano je da se pravo vlasništvanekretninana temelju pravnog posla (a na što se isključivo ... zemljišta koje se moglo prenositi samo sa vlasništvom stambenog objekta, a istog u to vrijeme nanekretninama koje su predmet Ugovora o ortakluku još nije ... „To što se prvostupanjski sud pogrešno pozvao na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2007. g. umjesto s obzirom na vrijeme zaključenja pravnog posla temeljem kojeg se tvrdi da je vlasništvo stečeno, na pravna pravila bivšeg OGZ-a koja su se primjenjivala
„Dakle, da bi se nanekretninama koje su upisane kao društveno vlasništvo, odnosno kao općenarodna imovina moglo steći pravo vlasništva dosjelošću, isto je trebalo biti stečeno do 1941. godine. Nakon 1945. godine pravo vlasništvanekretnina u društvenom vlasništvu nije se moglo stjecati dosjelošću, a stupanjem na snagu ZV-a 1. siječnja 1997. godine u čl. 388. st. 4. bilo je riješeno da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada ... navedene zakonske odredbe odlukom Ustavnog suda po ocjeni Europskog suda za ljudska prava ne može ići na štetu osoba koje su stekle pravo vlasništva
vrijednost radova i sredstva uloženih po tužiteljima u nekretninu tuženih ne može biti osnov stjecanja njihovog prava vlasništva već je potrebno da postoji ... i zbog čega bi sporna nekretnina prešla u vlasništvo tužitelja. Sve parnične stranke suglasne su da su tužitelji i tuženici u razdoblju od 1990.g. do 2004 ... nekretnina tuženika, no ni jedan provedeni dokaz u ovom postupku ne ukazuje na sporazum stranaka o tome da bi tuženici zbog zajedničkog života sa tužiteljima, zajedničkih obrada poljoprivrednih nekretnina, snašanja troškova režija i prehrane, zajedničkog saniranja štete na kući i gospodarskim zgradama nakon požara
