„Naprotiv, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužitelj trebao ishoditi prijavni list temeljem kojeg bi uknjižio svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine koja bi u kupljenoj površini bila formirana u novu, točno određenu katastarsku česticu pri čemu valja nadodati da takvo stajalište prvostupanjskog suda ima uporište u činjenici postojanja kupoprodajnog ugovora sklopljenog između tužitelja i – kako je kvalificira tužitelj „tabularne vlasnice ... određuju pravne odnose na zemljištu te granicama načina uporabe zemljišta.
Prema tome, iz gore citiranih odredbi je jasno vidljivo da se vlasništvo može
posjedu predmetnih poslovnih prostora. 18. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjenje već u vrijeme podnošenja tužbe… 20. Da bi osoba u smislu odredbe čl. 159. ZVDSP-a stekla pravo vlasništva dosjelošću stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebno je da dokaže da je bila u kvalificiranom (zakonitom, istinitom
„Tužitelj je u pravu kada tvrdi da, u situaciji kada prednici neke osobe steknu vlasništvo dosjelošću, nije nužan daljnji posjed njihovih pravnih slijednika. Naime, pravo vlasništva na temelju zakona, stječe se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki glede neke stvari (čl. 129. st. 1. ZV-a) i samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki, pa se za stjecanjevlasništva nekretnina na temelju zakona ne traži upis u zemljišne knjige.
Jedan od načina stjecanjavlasništva na temelju zakona je dosjelost (čl. 159. ZV-a). Budući da nasljednik u smislu čl. 128. st. 1. ZV-a stječe vlasništvo naslijeđenih
„Konačno, tužena se neosnovano poziva na odredbu čl. 55. stav. 2. Zakona o šumama (pročišćeni tekst - "Narodne novine", broj 5/91), po kojoj se na šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu ne može steći pravo vlasništva dosjelošću, jer je sud prvog stupnja utvrdio da je u konkretnom slučaju vrijeme potrebno za dosjelost proteklo do 6. travnja 1941. godine kada se po pravnim pravilima bivšeg OGZ moglo steći vlasništvo dosjelošću i na takvom zemljištu (istovjetno stajalište je zauzeto i u odluci Vrhovnog suda broj Rev-2905/19. od 13. srpnja 2000.).
ugovora postala vlasnik nekretnina, već je stekla eventualno titulus, dok je za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla (ugovora o kupoprodaji) potreban i modus, odnosno uknjižba u zemljišnu knjigu (čl. 120. st. 1. i 3. ZV-a). Na temelju pravnog posla vlasništvo se može steći isključivo uknjižbom tog ... nije ishodila upis svog prava vlasništva, ne može smatrati izvanknjižnim vlasnikom u smislu čl. 122. ZV-a...“
„ 10. Naime, odredbom čl. 129. ZVDSP-a propisano je da u slučaju kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Nadalje, odredbom čl. 77. Zakona o naknadi je propisano da Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba toga zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije
pokretne stvari na temelju naplatnoga pravnog posla sklopljenoga radi stjecanja prava vlasništva s posjednikom kojem ta stvar ne pripada ili koji nije ovlašten njome tako pravno raspolagati, stekao je vlasništvo te stvari. Prema tome, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je stjecanjevlasništva od ... i zastupnik po zakonu društva G.G. 2010 d.o.o., a koje je društvo bilo vlasnik predmetnih nekretnina do stjecanjavlasništva tih nekretnina od strane tuženika u ... „ ... tužitelj je vlasništvo mogao steći od nevlasnika samo ako su za to ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 118. stavka 1. Zakona o vlasništvu
„ 15. Naime, odredbom čl. 114. ZV-a propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona (st. 1.) te da je na temelju stavka 1. stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (st. 2.). Prema odredbi čl. 115. st. 1. ZV-a na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanjevlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na ... koji su sklopili tužitelj kao kupac i prvotuženik kao prodavatelj nije valjan pravni posao kojem je cilj stjecanjevlasništva s dosadašnjeg vlasnika na
zemljišta u smislu čl. 2. ZPZ-a i koje bi sukladno čl. 3. istog Zakona stupanjem na snagu tog Zakona postalo vlasništvo predlagatelja, obzirom da je pod ... predlagatelj koji je svoj prijedlog utemeljio isključivo na tvrdnji da je pravo vlasništva stekao sukladno čl. 3. ZPZ-a trebao u smislu istog Zakona dostaviti
„Naime, sud je pravilno u smislu odredbe čl. 116. st. 1. ZOV-a zaključio o tome na koji način se stječe vlasništvo pokretne stvari. Međutim, taj propis nije pravno relevantan za obvezu plaćanja dnevne karte za parkiranje, jer su međusobni odnosi organizatora parkiranja i korisnika javnih parkirališta regulirani Odlukom Grada Z.. Prema odredbi čl. 5. Odluke parkiranjem vozila na javnom parkiralištu vozač, odnosno vlasnik vozila (u daljnjem tekstu: korisnik parkirališta) sklapa s organizatorom parkiranja ugovor o korištenju javnog parkirališta s naplatom uz korištenje dnevne parkirališne karte
Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmetom naknade na temelju odredaba Zakona o naknadi glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen.
Iz predmetne zakonske odredbe proizlazi da bi Republika Hrvatska stekla vlasništvo na predmetnoj nekretnini temeljem ... Republika Hrvatska stekla bi vlasništvo protekom rokova za podnošenje zahtjeva iz članka 7. ZOIZON („Narodne novine„/02) a ako je pravomoćno odbijen po ... poslove, Odjel za naknade i izvlaštenja od 24. listopada 2016. kojim se utvrđuje da je Republika Hrvatska stekla vlasništvo po odredbama Zakona o naknadi
. u kojoj je izneseno pravno shvaćanje da je stjecanjevlasništva nekretnine na temelju potvrde o punopravnom vlasništvu izdane na temelju čl. 277. OZ ... izvršiti uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišne knjige, odnosno brisanje ranijeg fiducijarnog vlasništva. Radi se o pretpostavkama iz čl. 129. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08 ... stjecanja ovlaštenja na slobodno vršenje prava čijim je punopravnim nositeljem postao. 9. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća pravno shvaćanje Vrhovnog suda
upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i - koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i - čija je vrijednost procijenjena u ... trenutku ispunjenja tih pretpostavaka (članak 129. stavak 1. ZV-a). Stjecanje prava vlasništva na temelju zakona je izvorno stjecanje tog prava i pravo vlasništva se u tom slučaju stječe u trenutku kad se ispune zakonom određene pretpostavke, a ne upisom u zemljišne knjige (kao kod stjecanja prava vlasništva ... Predmet spora je zahtjev za predaju u samostalni posjed i vlasništvo nekretnine pobliže označene u izreci ove presude, za koju tužiteljica tvrdi da
fonda za privatizaciju o unosu nekretnine u društveni kapital bio bi titulus stjecanjavlasništva nekretnine, dok bi upis u zemljišne knjige bio modus ... poduzeća i akata o pretvorbi društvenog poduzeća M. p.o. u tužitelja donijetog u skladu s rečenim Zakonom te na temelju dosjelosti stekao pravo vlasništva ... pravomoćnosti.“
Tužitelj tijekom postupka u bitnom ističe da je predmetna nekretnina u njegovom vlasništvu i posjedu preko 50 godina te da je unijeta u njegov ... tužitelja u postupku pretvorbe i time postala vlasništvo društva nastalog pretvorbom.
Naime, spisu nije priloženo pravomoćno rješenje Hrvatskog fonda
“9.1. Kako prijedlog za uknjižbu predlagatelj podnosi isključivo radi uknjižbe vlasništva nekretnina navedenih pod točkom I. D) izreke rješenja o nasljeđivanju i kako je prijedlogu priložio isprave kojim dokazuje neprekinuti niz izvanknjižnog stjecanja od knjižnog prednika do sebe (članak 46. stavak 1. ZZK), neosnovani su razlozi zbog kojih je odbijen prijedlog za uknjižbu opisani pod točkom 1.1. obrazloženja pobijanog rješenja. 10. Prema članku 116. ZZK-a, za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu, te je sud nakon što pregleda prijedlog
Pravilno je i zakonito prvostupanjski sud pobijanom dopunskom presudom odbio tužbeni zahtjev za utvrđenjem stjecanja prava vlasništva na predmetnoj ... vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Na tragu ove odredbe je ... 4. kojim je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao ... propisani rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (tj. dvadeset godina), neovisno o kvaliteti tužiteljevog posjeda, nisu ispunjene zakonske pretpostavke
stvari je naslov stjecanja (titulus), bez kojeg se ne može steći vlasništvo. Prema tome, upis u zemljišne knjige je način stjecanja nekretnina (modus). Tužitelj nije uknjižen kao vlasnik u zemljišnim knjigama posljedično čemu njegov zahtjev u dijelu kojim zahtijeva da se utvrdi stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla je neosnovan, jer na temelju Ugovora o kupoprodaji kupac stječe samo pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, a kako navedena ... Predmet spora je zahtjev tužitelja za izdavanje tabularne isprave i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine
„ 10. Nadalje pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da tuženik nije stekao vlasništvo predmetne nekretnine jer građenjem na tuđem zemljištu vlasništvo može steći isključivo pošteni graditelj (čl. 152. - 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14 i 81/15; dalje: ZV). Pošteni je graditelj osoba koja nije ... vratiti tužitelju, što znači da nije mogao steći pravo vlasništva građenjem...“
u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo i kao takva obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ... Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u gospodarskoj jedinci B. za vrijeme od 1982.-1991. godine, a na dan izdavanja ove potvrde 19. ožujka 2012., predmetna čestica je bila obuhvaćana Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike ... Poreču nekretnina označena kao k.č. br. … k.o. V., uknjižena kao vlasništvo Općine V. i da se nalazi unutar granica građevinskog područja grada V. (list 32
„Kako je ovaj postupak vođen u primjeni članka 356. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tužiteljica je državljanka SR Njemačke koja je članica Europske unije, valjalo je temeljem citirane odredbe članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, riješiti kao u izreci ovog rješenja“.
potrebnog za stjecanjevlasništva dosjelošću odredbama stavaka 2. i 3. tog članka, dakle neprekidnim samostalnim posjedovanjem u vremenu od četrdeset godina u ... U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji je sud pobijanom presudom odbio kao neosnovan, predmet spora među strankama je vlasništvo na nekretninama ... vlasništvu, ali je potom tuženik u zemljišne knjige upisan kao njihov vlasnik. S obzirom na to da tužitelj u tužbi za utvrđenje prava vlasništva ističe da predmetne nekretnine koristi od 1958. godine, za zaključiti je da smatra da je vlasništvo stekao dosjelošću, no poziva se i na činjenicu da se radi
“10.2. Zaključak je prvostupanjskog suda da je prednik tuženika znao da mu ne pripada pravo na posjed te da nije bio savjestan posjednik, budući je s tuženikom vodio spor što je zaustavilo gradnju objekta na spornoj nekretnini i što je sama tužiteljica potvrdila u svom iskazu, navodima žalbe te analizom provedenih dokaza, kako ih žaliteljica vidi, nije s uspjehom dovela u sumnju, pa prema tome, i ovaj sud prihvaća da nije dokazano da bi tužiteljica i njezini prednici do trenutka saznanja o nesavjesnosti posjeda stekli pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću kroz vrijeme određeno člankom 159. stavak 4. ZV-a, dakle
Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba ovog Zakona u vezi s kojim zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen, ako zakonom nije drugačije propisano.
Iz navedenog konačnog djelomičnog rješenja o povratu nekretnina u vlasništvo tužiteljima proizlazi ... nacionalizacije. Ovo znači da je već tom prilikom određeni suvlasnički dio ostavljen u vlasništvo predniku tužitelja pri čemu iz obrazloženja u ovom upravnom sporu prvostupanjskog rješenja, proizlazi da je I. F. ostavljen u vlasništvo jedan jednosobni stan na mansardi, s lijeve strane hodnika, s nus-prostorijama (kako je to
postaju vlasništvo javnih ustanova, takav zaključak proizlazi iz općih odredaba o ustanovama u koje se upisuju u registar ustanova i mogu biti vlasnici
broj: 53/91 i 92/94, dalje ZOVO) na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću. Ovaj propis je ukinut 08. listopada 1991., a 1. siječnja 1997. stupio je na snagu (novi) propis iz čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96; ZV) koji je propisao da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopad 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih ... stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme
„Stoga imajući u vidu da je odredbom čl. 116. st. 1. ZV-a propisano da se vlasništvo pokretne stvari stječe predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjereno na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da je tuženik, nakon što mu je od strane tužitelja dana 28.5.2004.g. predano u samostalan posjed predmetno vozilo, kao i da je tuženik potpisao zapisnik o primopredaji te tužitelju isplatio dio kupoprodajne cijene, da je tuženik neovisno o tome što isti nije izvršio prijenos vlasništva
izvanredna dosjelost) završava za vrijeme važenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997.g.), pa sukladno odredbi čl. 388. st. 1. toga Zakona, ovaj sud smatra da konačni završetak toga roka kao i pravo stjecanjavlasništva po tom osnovu treba prosuđivati po tom ... konkretnom slučaju pogrešni zakon, jer je na isti trebalo primijeniti odredbu čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kod toga prije ... o poljoprivrednom zemljištu stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.
Međutim, što se tiče sjecanja prava vlasništva temeljem dosjelosti, a kada je sud uz
„Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Pri tome valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na ... ).
Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO), kao i u smislu odredaba sada ... potrebnog za stjecanje prava dosjelošću. Za redovnu dosjelost sjtecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO potreban je
presudi, koja je bila temelj za stjecanjevlasništva posebnog dijela nekretnine od strane predlagatelja i treće protustranke.
Dakle, prijedlogu ... „Treba prije svega istaći da su na temelju citirane pravomoćne presude predlagatelj i protustranka L.A. stekli vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine i to trosobnom podrumskom stanu koji se nalazi na predmetnoj nekretnini, pri čemu su to vlasništvo stekli zajedničkim građenjem s protustrankom L.M ... Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ili pak prema pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika.
Kako je vlasništvo stečeno na temelju
„Predmet spora u ovoj parnici je zahtjeva tužiteljice za priznanje prava vlasništva ne nekretnini iz zk.ul.br. 641 k.o. M., a koje nekretnine su darovane tuženiku ugovorom o darovanju od 6. ožujka 2009. godine od strane Republike Hrvatske temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi ... radom, a zaključuje i da tužiteljica ne može dobiti suvlasništvo predmetnih nekretnina ni temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog
„O prigovoru je odlučio zemljišnoknjižni sudac pobijanim rješenjem te je odbio prigovor kao neosnovan i potvrdio rješenje broj Z-__/2016 od 18. kolovoza 2017. godine navodeći da odredba čl. 87. st. 1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi nije sama po sebi temelj za stjecanjevlasništva utužene nekretnine od strane Općine O. jer da je navedenom odredbom propisano da općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija, gradova i općina ... jedinica, ali da istom odredbom nije propisano da općine, gradovi i županije stječu prava vlasništva tih nekretnina.
S obzirom na navedeno odnosno da Općina
. tom Ministarstvu podnio zahtjev za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine, no to Ministarstvo je odbacilo njegov zahtjev ... osamostaljenja Republike Hrvatske što znači da on u trenutku stjecanja predmetnih nekretnina nije bio stranac i postoji valjan pravni temelj za uknjižbu njegovog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi pa stoga nema uvjeta za provođenja zahtijevanog postupka i davanja suglasnosti R. N. za stjecanjevlasništva ... ne smatra da je tu nekretninu kupio stranac i nije bila potrebna suglasnost za stjecanje prava vlasništva te nekretnine. To i u slučaju kada je kupac
ugovorile da već i čin predaje knjižice vozila (116.st.2. ZV) predstavlja valjani naslov za stjecanjevlasništva, dok se čin oduzimanja i predaje vozila od strane policije ne može podvesti pod način stjecanja- predajom u samostalni posjed II tuženika tužitelju sukladno sklopljenom pravnom poslu, to u smislu st ... „Neosnovano je i stajalište žalbe, koje sukladno tome, polazi od odredbe čl. 10. st. 3. istog Zakona prema kojem već predaja knjižice vozila predstavlja valjano očitovanje volje usmjereno na prijenos vlasništva pa bi, prema žalbi, ista značila da je tužitelj postao posredni posjednik toga vozila
vlasništvo točno određena nekretnina valjana je osnova stjecanjavlasništva odlukom suda te za stjecanje tog prava nije odlučno što nije izvršen upis u ... ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi što znači da kako se u konkretnom slučaju radi o stjecanju prava vlasništva na temelju pravomoćne odluke suda a ne o stjecanju prava vlasništva pravnim poslom, kada je za stjecanje potreban osim valjanog pravnog posla i način tog stjecanja, a to je upis u zemljišne knjige, vlasništvo je u konkretnom slučaju stečeno kako je to prethodno navedeno sukladno odredbi čl. 126. st. 2. ZV-a u
utvrđivati vlasništvo na nekretninama, pa takvo rješenje nije osnova za stjecanjevlasništva na nekretninama koje su ušle u procjenu (tako i VSRH br. Rev.338 ... o privatizaciji tužitelj nije mogao steći vlasništvo predmetnih nekretnina, budući da za takav način stjecanja prava vlasništva nema uporišta niti u Zakonu ... „Što se tiče tvrdnje tužitelja da je temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća stekao vlasništvo predmetnih nekretnina, valja ukazati da je ... isprava. Međutim, navedeno rješenje nema značenje odluke na temelju koje se stječe pravo vlasništva. Naime, Hrvatski fond za privatizaciju je u stadiju
„U konkretnom predmetu i po ocjeni ovoga suda radi se o primjeni odredbe čl.125. ZV-a, koja regulira pravnu situaciju kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanjavlasništva iste nekretnine. Dakle, u konkretnoj pravnoj situaciji konkurira stjecanjevlasništva temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju u smislu odredbe čl.116. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 52/71, 47/78 i 56/00) koji Zakon se primjenjuje na valjanost ugovora ... prijenos prava vlasništva s jedne na drugu osobu (na davatelja uzdržavanja prijenos vlasništva je odgođen do nastupa smrti na strani primatelja uzdržavanja
koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.
Iz navedene odredbe jasno proizlazi da ista ne određuje stjecanjevlasništva nekretnine na temelju zakona, već samo daje pravo onome koji je stekao pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, da to svoje pravo upiše u zemljišnoj knjizi. Isto ... . bila izvan granica građevinskog područja. U odredbi čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, dok prema st. 2. istog članka vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne
„Treba istaći da glede prodaje pokretnina ugovor nije potrebno sklapati u posebnoj pisanoj formi, niti se vlasništvo na pokretnoj stvari stječe upisom promjene vlasništva na motornom vozilu kod nadležne policijske uprave.
U smislu čl. 116. st. 1. ZV vlasništvo pokretne stvari stječe se predajom te stvari u samostalni posjed na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, dok ... policijom, već je isti opunomoćio I-tužitelja da može prodati, potpisati ugovor o prodaji radi prijenosa vlasništva na novog vlasnika, odjaviti motorno vozilo
„Dakle, navedena odredba regulira pravnu situaciju kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanjavlasništva iste ... . 35/05 i 41/08). U vezi navedenog, ovaj sud još napominje da su navedeni ugovori kojima se vrši prijenos prava vlasništva s jedne na drugu osobu time da je prijenos prava vlasništva na davatelja uzdržavanja (ovdje tužiteljicu) odgođen do nastupa smrti primatelja uzdržavanja, a kod darovanja se ... vlasništva nije dovoljno samo da je neka osoba prva zatražila upis tog prava u zemljišnu knjigu, već je nužno da je to učinila u dobroj vjeri. U tom kontekstu
„Stoga je u pravu tužiteljica kad tvrdi da se na stjecanje prava vlasništva temeljem toga ugovora sklopljenog prije razdruživanja Republike Hrvatske od Jugoslavije ne može primijeniti Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima već se stjecanje stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja prava“.
„S obzirom na to da iz podataka spisa predmeta proizlazi da nije riječ o nekretninama u izuzetim područjima u smislu odredbe članka 358a. stavak 2. Zakona, a postupak pokrenut radi dobivanja suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nije pravomoćno okončan na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, na temelju citirane odredbe članka 5. toga Zakona riješeno je kao u izreci ovog rješenja“.
osnovu za stjecanje prava vlasništva na spornoj nekretnini naznačuje upravo pravni posao tj. kupnju (list 37 spisa), o čemu međutim prvostupanjski sud nije ... i utvrđeno je da je tužitelj stekao pravo vlasništva na spornoj čestici pravnim poslom - kupnjom i sudskom odlukom, dakle, po dva različita pravna osnova, dok se pravo vlasništva stječe odlukom suda ili po samom zakonu ili na temelju pravnog posla ili na drugi zakonom propisani način. Stoga je izreka presude kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je pravo vlasništva nekretnine stečeno na temelju pravnog posla i sudskom odlukom nerazumljiva, pa radi
“Kako tuženo tijelo Sudu nije dostavilo spis predmeta, Sud nema uvida u rečenu obavijest i note Ministarstva vanjskih poslova …………., pa osnovano prigovaraju tužitelji da je osporenim rješenjem nezakonito odbijen njihov zahtjev za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na području Republike Hrvatske“.
eventualni dogovor stranaka glede ulaganja još 1990.g. tada, a obzirom na odredbu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/06, 146/08, 38/09 i 153/09; dalje: ZV) kojom je propisano da se stjecanje, promjene ... primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka tih prava i njihovih pravnih učinaka, za eventualno utvrđenje opstojnosti stvarnopravnog zahtjeva ... volje i namjere stranaka o zajedničkoj gradnji i stjecanju imovine u zajednici se može očitovati i konkludentnim radnjama, odnosno svakim ponašanjem iz
zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva, otpis novonastale čestice u zemljišnim knjigama i upis vlasništva na svoje ime. U konkretnom slučaju to znači da, bez obzira na očitovanje Odjela za katastar nekretnina Đ. od 13. rujna 2016. godine prema kojemu se
„Uzimajući u obzir da su predlagateljice, kao kupci, u vrijeme sklapanja Ugovora o prodaji stana broj 168 od 31. prosinca 1987. s "E." Poslovna zajednica za izgradnju objekata za tržište P., T. s. _ 7, kao prodavateljem, bile državljanke SFRJ, a što znači da u trenutku stjecanja pravnog temelja za uknjižbu prava suvlasništva nisu bile stranci, radi čega je i Ministarstvo pravosuđa rješenjem od 16. prosinca 2014. Klasa: UP/I-____, Ur.br.: ____ odbacilo zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva, pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog suda kojim smatra da je unatoč toj činjenici
i prednika tužitelja (1960.g.) stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla je derivativno, odnosno posredno stjecanje prava vlasništva, a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na nekretninama pravnim poslom su slijedeće: - vlasništvo knjižnog prednika (otuđivatelja) mora biti upisano u zemljišnim knjigama ... uknjižba (intabulacija).
Prema tome, imajući u vidu navedena pravna pravila OGZ-a valja ponoviti da je za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla na nekretninama (derivativno stjecanje prava vlasništva) neophodno potrebno zemljišnoknjižno vlasništvo prednika, valjana tabularna isprava, te
konstitutivni trenutak stjecanja prava vlasništva RH na objektu koji je propisan čl.2. navedenog Zakona, a upravo je tim Zakonom kao posebnim Zakonom u smislu čl ... „Ustavom RH iz 1990.g. ukinuto je društveno vlasništvo no Ustavom nije uređen postupak i način njegove pretvorbe u vlasništvo sa poznatim titularom ... time i njenih nekretnina ili se vršila direktno pretvorba nekretnina koje su postajale vlasništvo pravnih ili fizičkih osoba, ili RH, dok ZV normira samo pretvorbu društvenog vlasništva na nekretninama koje se do njegovog stupanja na snagu nije pretvorilo u vlasništvo sa poznatim titularom i samo ukoliko to
„Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo bez obzira na opstojnost oporuke, s obzirom da je usvojenim tužbenim zahtjevom tužitelj utvrđen vlasnikom groba-grobnog mjesta na mjesnom groblju u R., iako se na grobu-grobnom mjestu prema Zakonu o grobljima, ne može stjecati pravo vlasništva, već samo pravo korištenja.
Zbog toga je u tom dijelu, neovisno o svim ostalim činjenicama koje su relevantne za usvajanje ili odbijanje tužbenog zahtjeva, tužbeni zahtjev trebalo odbiti.“
