„Sud je također utvrdio da se tužitelj nije javio na posao pet dana uzastopce, te da nakon 1. srpnja 1991. godine nije postojao radniodnos tužitelja u smislu izvršavanja prava i obveza koje čine sadržaj radnogodnosa, a što proizlazi i iz navoda samog tužitelja, koji je od 29. listopada 1991. godine do 30. rujna 1995. godine radio u SUP V., što znači da je u listopadu 1991. godine zasnovao radniodnos na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske, dakle bio je zaposlen kod drugog poslodavca, čiji je rad bio usmjeren na rušenje pravnog poretka Republike Hrvatske“.
radniodnos tužiteljice prestao Odlukom o prestanku Ugovora o radu od 20. ožujka 2014.. Međutim, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da radniodnos ... primijenio materijalno pravo kada je dan prestankaradnogodnosa odredio s danom 9. listopadom 2017. Naime, iz iskaza tužiteljice proizlazi da se tužiteljica ... prestankaradnogodnosa odrediti 7. listopad 2017., te u tom dijelu temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP prvostupanjsku presudu preinačiti.”
... ističe tuženik. Pravilno je sud prvog stupnja na temelju iskaza tužiteljice utvrdio da joj zbog zasnivanja radnogodnosa kod drugog poslodavca više nije
o unutarnjem redu Gradske uprave Grada U. („Službene novine“ Grada U. 1/14.), kojim je radno mjesto spremačice (dva izvršitelja) ukinuto a Pravilnik je stupio na snagu 1. veljače 2014.
Nadalje je utvrđeno da nakon donošenja ovog Pravilnika tužiteljica ne može biti raspoređena na niti jedno drugo radno mjesto sukladno svojim kvalifikacijama jer nije bilo slobodnih radnih mjesta za koje tužiteljica ispunjava stručne i druge uvjete za raspored pa je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje o prestankuradnogodnosa zbog poslovno uvjetovanih razloga, koje rješenje je tuženik povodom tužiteljičine žalbe potvrdio“.
disciplinske mjere prestankaradnogodnosa ili ne. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je da je tužiteljima izrečena disciplinska mjera prestanka ... tuženika kojima je izrečena mjera prestankaradnogodnosa tužiteljima. Naime, drugostupanjski sud je na temelju svih provedenih dokaza ocijenio da su mjere prestankaradnogodnosa koje je tuženik izrekao tužiteljima donijete u zakonito provedenom postupku, te da je pravilna ocjena tuženika da su tužitelji svojim ... prestankaradnogodnosa (čl. 52. u vezi čl. 47. st. 2. toč. 6., 7. Pravilnika). Osnovan je prigovor tužitelja da im se nije moglo staviti na teret da su
radniodnos prestao nastupom zakonskih razloga iz čl. 112. st. 4. ZR-a. 17. Ispravan je zaključak prvostupanjskog suda da je Odlukom o prestanku Ugovora o radu od 25. rujna 2018. tuženik obavijestio tužiteljicu o činjenici da su se ispunili propisani uvjeti za prestanak Ugovora o radu u smislu odredbe čl ... naravi kojom se samo deklarira prestanakradnogodnosa po sili zakona zbog ispunjavanja uvjeta koje propisuje Zakon o radu. 19. Stoga na žalbene navode ... "15. Kako je tužiteljica dana 11. listopada 2018. napunila 65 godina života i imala više od 15 godina radnog staža, to je Ugovor o radu sklopljen
u slučaju prestanka ugovora o radu, dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, dosudio tužitelju zatraženi iznos sa zakonskom zateznom kamatom od 10. svibnja 2010., dakle dan nakon što je tužitelju prestao radniodnos kod ... s obzirom na to da je zatražio sporazumni raskid ugovornog odnosa, na što je poslodavac pristao te je u roku od 5 dana realizirao sporazumni prestanakradnogodnosa, a nije zatražio da iskoristi neiskorišteni dio godišnjeg odmora za 2010.
Zaključno je mišljenje tuženice da ne postoji krivnja poslodavca
„Naime, u konkretnom slučaju se radi o naknadi nematerijalne štete, a čija obveza naknade prema čl. 1103 ZOO (NN 35/05, koji je stupio na snagu 01. siječnja 2006.g.) koji se primjenjuje na konkretan pravni odnos, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako se radi o šteti za duševne bolove izazvane nedopuštenim otkazom, takva je šteta nastala donošenjem nezakonitog otkaza, zbog čega bi tužiteljica uz pravilnu primjenu materijalnog prava imala pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe, a kako je i zatražila u tužbi.“
osporava pravilnost odluke sudova da se ugovor o radu raskida s danom zaključenja glavne rasprave te se ističe da je kao dan prestankaradnogodnosa stranaka ... poslodavca za sudski raskid ugovora o radu u skladu sa odredbom čl. 123. st. 2. ZR-a sud treba odrediti dan prestankaradnogodnosa koji ne mora biti dan ... zasnovao radniodnos s drugim poslodavcem, po ocjeni ovog suda kao dan prestankaradnogodnosa opravdano je odrediti s danom zasnivanja radnogodnosa ... presuda kojim je odlučeno o danu prestankaradnogodnosa stranaka, pa je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP u to dijelu nižestupanjske presude valjalo
12
Otpremnina; 30.10.2013 · Sentence županijskih sudova u RH
s danom prestankaradnogodnosa. Ističe da se tijekom rasprave decidirano obvezao na isplatu otpremnine od 24 jednaka mjesečna obroka te da je to u ... .g. prihvaćeno pravno shvaćanje da obveza poslodavca na isplatu otpremnine dospijeva s danom prestankaradnogodnosa, tj. istekom otkaznog roka ako ... ugovora o radu (poslovno uvjetovani otkaz) od 15. listopada 2012.g. u toč.4. navedeno da isplata otpremnine u iznosu od 17.495,28 kn dospijeva s prestankomradnogodnosa, to bilo kakvo tuženikovo osporavanje dospijeća otpremnine s danom prestankaradnogodnosa koji je nesporno prestao istekom otkaznog roka s
odnosa.
Protiv odluke o privremenom prestankuradnogodnosa podnositelj je pokrenuo parnični postupak, u kojem je drugostupanjski sud više puta ukidao ... protiv odluke dekana o trajnom prestankuradnogodnosa. Vrhovni sud odbio je reviziju koju je podnositelj uložio, a Ustavni sud odbacio njegovu ustavnu tužbu.
U paralelnom postupku koji je podnositelj pokrenuo protiv odluke dekana o trajnom prestankuradnogodnosa predsjednik vijeća bio je sudac D. M ... o privremenom prestankuradnogodnosa, budući da je ishod tog postupka bio presudan za predmet.
Europski sud je utvrdio da je navedena situacija dovela u
sporazumom nje i poslodavca, već je predmet njihovog sporazuma bilo isključivo vremensko određenje prestanka njezinog radnogodnosa, dogovorom o korištenju ... prestanka njezinog radnogodnosa tužiteljice (odnosno njezinog ugovora o radu) zbog stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka opće sposobnosti za rad, jer je do prestankaradnogodnosa došlo po sili zakona. Upravo zbog dogovornog određenja datuma prestanka tužiteljičinog ugovora o radu, u ... Odlukom o otkazu tužiteljičinog ugovora o radu – njezin radniodnos prestao sporazumom, tumačeći sadržaj navedene Odluke u smislu odredbi čl. 319 – 321
- u daljnjem tekstu: ZOR), osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnogodnosa više nije moguć - jer je opozivom s mjesta predsjednika uprave ... ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnogodnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnogodnosa nije moguć. Razlog za izvanredni otkaz u smislu odredbe čl.114.st.1. ZOR-a mogu ali ne moraju nužno biti radnje radnika kojima on čini neku tešku povredu obveza iz radnogodnosa
prestankaradnogodnosa sa 30. rujna 2006., pa stoga odluka nazvana „otkaz ugovora o radu tužiteljice“ može imati samo deklaratoran značaj utvrđenja datuma ... . tražiti isplatu plaće ili pak otpremnine, shodno uvjetima navedenim u tim točkama Ugovora zaključenog između stranaka.
Načini prestankaradnogodnosa propisani su čl. 110. ZR, a prava i obveze stranaka mogu, za slučaj odgovarajućeg načina prestankaradnogodnosa propisanog zakonom, biti dogovorno utanačena ... i odgovarajući iznos otpremnine, tužiteljica mogla ostvariti jedino ukoliko bi do prestankaradnogodnosa došlo otkazom od strane poslodavca, ali razlog otkaza
zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91), nego specijalna pravila o mjerodavnom pravu za radneodnose članova ... odnosu na zahtjev usmjeren na obvezu tuženika da za tužitelje uplate doprinose u korist fondova zdravstvenog te mirovinskog i invalidskog osiguranja ... isplatiti zaostala povremena davanja, u visini iznosa koji se odnose na sporne doprinose. Odnos tužitelja i tuženika temelji se na dvije međusobno povezane ... ugovora, a niti na temelju izravne primjene prisilnog pravila mjerodavnog prava.
Valja naglasiti kako se u ovoj parnici, u odnosu na prvotuženika radi
. Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09 - dalje:ZR), određene su temeljne obveze i prava iz radnogodnosa, pa je stavkom 1. tog članka određeno da je poslodavac obvezan u radnomodnosu radniku dati posao, te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Dakle, plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, kao što to ... .
Odredbom čl. 135. ZR-a određeno je da ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, potraživanje iz radnogodnosa zastarijeva za 3 godine. Nadalje, odredbom čl. 215. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br: 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO) određeno je da zastara počinje teći prvog dana poslije
«Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno odredio početak tijeka zastarnog roka za podnošenje zahtijeva za isplatu plaća s danom pravomoćnog poništenja tuženikove odluke o prestankuradnogodnosa tužitelja jer je tog dana potvrđen kontinuitet radnogodnosa tužitelja, te su time ostvarene pretpostavke za postavljanje tužbenog zahtijeva za isplatu isplaćenih iznosa plaća i drugih primanja iz radnogodnosa, a koje pravo se temelji na pozitivnoj ... čl. 131. Zakona o radu i čl. 131. Zakona o obveznim odnosima.»
prema osobnom zahtjevu tužitelja, pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužitelju radniodnos kod tuženice prestao 17. siječnja 2005.g., dakle, prije prestankaradnogodnosa utvrđenog odlukom tuženice o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 08. veljače 2005.g. Kao što je navedeno, deklaratorna tužba moguća ... , te da je prema zahtjevu tužitelja radniodnos tužitelja kod tuženice prestao s danom 17. siječnja 2005.g., pri čemu je tuženici naloženo da tužitelju ... smatrati negativnom deklaratornom tužbom (utvrđenje nedopuštenosti otkaza). Kako deklaratorna pravna zaštita ne stvara nove pravne odnose, niti preinačuje
«Naime, u Glavi XXVII Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) navedene su odredbe koje se primjenjuju u parnicama iz radnihodnosa, pri čemu iz odredbi navedene Glave proizlazi određena terminološka distinkcija između parnica iz radnihodnosa i sporova iz radnihodnosa, iako se iz odredbi Glave XXVII ne može uopće razabrati koji su to postupci koji se odnose na parnice iz radnihodnosa, a o kojima se to postupcima radi, kada se radi o sporu iz radnihodnosa. Naime, iz odredbe čl. 434 st. 3 ZPP-a vidljivo je jedino to, da u sporu iz radnogodnosa, koji pokreće radnik protiv odluke o prestanku
«Prije upuštanja u ocjenu žalbenih navoda tuženika, valja navesti da je predmet ovog spora novčano potraživanje radnika tuženika prema tuženiku (poslodavcu), zbog čega se, sukladno izmijenjenoj odredbi čl. 434. ZPP-a, ne radi o postupku u parnicama iz radnihodnosa, jer se sporovi iz radnihodnosaodnose samo na odluke o prestanku ugovora o radu, odnosno ukoliko se radi o kolektivnim radnim sporovima.»
/14., 127/17., 98/19, dalje: ZR) upozorenje poslodavca radniku na obveze iz radnogodnosa nije odluka protiv koje bi radnik imao pravo na sudsku zaštitu. 8. Naime, takvo upozorenje poslodavca radniku nema neposredni pravni učinak i kojim još uvijek nije povrijeđeno pravo tužitelja iz radnogodnosa, te se opravdanost takvog upozorenja ne može neposredno pobijati pred sudom nego se može dokazivati u eventualnom sporu protiv odluke o prestanku ugovora ... upozorenje zbog povrede radne obveze iz ugovora o radu i odluke tuženika od 17. kolovoza 2021. kojom je zahtjev za zaštitu tužitelja za zaštitu prava tužitelja
o prestanku ugovora o radu.
Kako dakle nije povrijeđeno nikakvo pravo tužitelja iz radnogodnosa niti je u tom pravcu donijeta odluka, to je valjalo odbiti ... poslodavac je dužan istog upozoriti na obveze iz radnogodnosa i ukazati na mogućnost otkaza u slučaju tih obveza.
Upozorenje koje daje poslodavac radniku je izjava koja nema neposredni pravni učinak i istom nije povrijeđeno pravo radnika iz radnogodnosa. Takova izjava je odraz zakonske obveze poslodavca u slučaju da radnik krši obveze iz radnogodnosa jer bez takvog upozorenja nema pretpostavke za otkaz ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika, a
«Prije svega, ne može se zaključiti da je tužiteljica «ponovno primljena u radniodnos», kako to navodi prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja, budući da se u smislu odredbe čl. 13 st. 1 Zakona o radu (dalje: ZR) radniodnos zasniva ugovorom o radu, zbog čega tuženik nije mogao jednostrano zasnovati radniodnos s tužiteljicom. Ugovor o radu može prestati na jedan od načina predviđenih odredbom čl. 110 toč. 1 -7 ZR-a, među ostalim i otkazom. Glavna posljedica odluke o otkazu ugovora o radu je prestanakradnogodnosa. Iako Zakon o radu nema izričite odredbe o tome kada nastupa učinak otkaza
strane ovlaštene prava i obveze iz navedenog ugovora utvrditi bilo navedenim ugovorom, bilo pravilnikom o radu, pri čemu se, u odnosu na sklapanje, valjanost, prestanak, odnosno druga prava i obveze stranaka iz navedenog ugovora moraju primijeniti, a sukladno odredbi čl. 6. ZR-u, opći propisi obveznog ... na njezin zahtjev prije isteka vremena, načelno, i u smislu odredbe čl. 107. st. 3. ZR-a i u smislu odredbe čl. 124. Zakona o obveznim odnosima (dalje
. prosinca 2009. godine nedopušten, odnosno je li tužitelj počinio osobito teške povrede obveze iz radnogodnosa ili postoje neke druge osobito važne činjenice zbog kojih, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnogodnosa nije moguć, kao što to propisuje odredba čl. 108. st ... tužitelju otkazuje Ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnogodnosa, jer je nakon provedene inventure poslodavac u poslovnici B. utvrdio ... je tužitelj obavljao poslove zamjenika poslovođe, a prema čl. 8. tog Ugovora o rasporedu radnog vremena odlučuje uprava društva. Iz čl. 12. Ugovora
poslodavac nije dostupan ili jednostavno ne želi upisati dan prestankaradnogodnosa radnika, radnik ovlašten tražiti od HZMO da donese rješenje o prestanku ... konkretnom slučaju ne radi o upisu dana prestankaradnogodnosa u radnu knjižicu radnika u slučaju kada je poslodavac nedostupan ili ne želi upisati dan prestankaradnogodnosa, a time i uspostaviti odjavu u mirovinskom i invalidskom osiguranju, nego se radi o ispravku pogrešno upisanog podatka u radnu knjižicu koji se odnosi na dan prestankaradnogodnosa tužitelja kod tuženika. Dakle, slučaj na koji ukazuje mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi
Predmetni spor vezan je za prestanak tužiteljevog radnogodnosa kod tuženika. Naime, tužitelj tijekom čitavog parničnog postupka pokušava prikazati ... za slučaj prestanka njegovog radnogodnosa bez njegovog skrivljenog ponašanja, a i način otkazivanja njegovog radnogodnosa (redovitim ili izvanrednim otkazom ... tuženikove uprave, odnosno povodom odluke o prestanku njegovog radnogodnosa.
Naime, u predmetnom Ugovoru kako je to čest slučaj, sjedinjuju se dva pravna ... prava i obveze stranaka kako u pogledu tužiteljeve funkcije predsjednika uprave tako i njihova prava i obveze u pogledu tužiteljevog radnogodnosa, koji
U odnosu na potraživanje s osnove otpremnine, budući da nije utvrđeno kako bi Odluka o prestankuradnogodnosa tužitelju, potvrđena Odlukom drugostupanjskog tijela tuženika, bila nezakonita, a iz navedenih Odluka proizlazi da je navedena disciplinska mjera prestankaradnogodnosa tužitelju donesena zbog ... prvostupanjskog suda kako uslijed takvog prestankaradnogodnosa tužitelju ne pripada pravo na otpremninu.
Naime, sukladno odredbi članka 118. stavak 1. Zakona ... prestankaradnogodnosa zbog razloga navedenih u tuženikovim Odlukama tužitelju ne bi pripadalo pravo na otpremninu ni prema ranije važećom propisima, odnosno
poslodavca da im isplati plaću ili da donesu odgovarajuću odluku.
Očito je u tom trenutku tužitelj Sporazum o prestankuradnogodnosa smatrao načinom ... , u smislu odredbe čl. 103. /Čl. 110./ st. 1. toč. 5. i čl. 104. /111./ ZR-a. Nakon takvog prestankaradnogodnosa i po ocjeni ovoga suda, parnične ... radnogodnosa i prema otkazu ugovora o radu prestanakradnogodnosa određen dana 28. veljače 2009.g., kada su akti i sastavljeni.
Tužitelj se neosnovano ... tužitelj navedenom Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nije prezentirao pravno relevantan dokument u vezi prestankaradnogodnosa po tuženiku, a činjenica da
32
Prestanak službe; 24.11.2010 · Sentence Visokog upravnog suda RH
„Kako je rješenje o prestanku službe doneseno zbog odlaska tužiteljice u prijevremenu starosnu mirovinu, to tužiteljici pripada pravo na otpremninu iz članka 63. Kolektivnog ugovora, u visini 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene u upravnim tijelima za prethodnu godinu, kako je prvostupanjskim rješenjem i odlučeno. Članak 85. Kolektivnog ugovora odnosi se na službenike i namještenike kojima služba odnosno radniodnos prestaje zbog organizacijskih, poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga, što ovdje nije bio slučaj“.
odnosu na pravnu osobu koja nastavlja obavljati istu djelatnost. Prema ocijeni ovog suda nije nužno da između ta dva poslodavca postoji ugovor, dakle izravni ugovorni odnos koji bi bio temelj za prestanak djelatnosti jednog poslodavca i prelazak njegovih obveza na drugog poslodavca. Kada je Republika ... M.Z.l.Z. d.d. te da se naloži tuženiku da tužiteljicu vrati na rad na radno mjesto na kojem je radila prije nezakonitog prijenosa ugovora o radu, a prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje:
-da je tužiteljica imala zaključeni ugovor o radu s tuženikom za radno mjesto samostalni referent
odnosa pobijajući odluku o otkazu u odnosu na dan prestankaradnogodnosa, koju mogućnost nije iskoristila, pa je nastupila prekluzija njezinog zahtjeva ... omogućiti izbor za : a) primjenu načela preraspodjele radnog vremena s isplatom mjesečnog fonda sati uz produženje radnogodnosa za ostvarene sate u ... primjenu načela preraspodijele radnog vremena s isplatom mjesečnog fonda sati uz produženje radnogodnosa za ostvarene sate u preraspodijeli iznad punog ... „Naime, tuženik u žalbi ističe nespornu činjenicu da je krajem 2005. g. donesena valjana Odluka o preraspodjeli radnog vremena za 2006. g. uz
"9. Žalbe tužitelja gotovo u cijelosti pokušavaju, dakako bez uspjeha, a polemizirajući sa utvrđenim činjeničnim stanjem dovesti u pitanje pravilan zaključak prvostupanjskog suda da prestanakradnogodnosa tužitelja nije posljedica kaznenog postupka odnosno neosnovanog lišenja slobode već toga što je u zakonito provedenom postupku pravomoćno utvrđeno da je tužitelju radniodnos prestao zbog utvrđene teške povrede službene dužnosti. Prema tome to što je kad je vođen kazneni postupak pokrenut i disciplinski postupak u povodu istog događaja ništa ne dovodi u pitanje jer predmet jednog i drugog postupka je
Sporazuma o prestankuradnogodnosa tuženik, kao poslodavac, primio privremeno rješenje iz kojeg je vidljivo da je kod tužitelja nastupila opća nesposobnost za rad i to zbog povrede na radu koju je pretrpio kod tuženika, kao poslodavca, tada radniodnos tužitelju nije prestao prema Sporazumu o prestankuradnogodnosa nego po sili zakona temeljem odredbe čl. 110. toč. 4. Zakona o radu pravomoćnošću rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu, u kojem
„Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, prvostupanjski sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o prestankuradnogodnosa izvanrednim otkazom po članku 136a Zakona o državnim službenicima jer se pobijano rješenje ne poziva na ovaj članak, niti je takvo ponašanje tužitelja utvrđeno u postupku. Na tužitelja su primijenjene odredbe Zakona o državnim službenicima koje propisuju prijem u državnu službu na određeno vrijeme bez prethodne provedbe javnog natječaja, ali i mogućnost prestanka državne službe prije isteka mandata na temelju odluke ministra“.
sposobnostima u skladu sa nalazom i mišljenjem nadležnog tijela, već temeljem čl.108 st.1 ZR-a zbog osobito teške povrede obveze iz radnogodnosa, neopravdanog ... i nastavak radnogodnosa tužitelja uopće bio moguć u situaciji kada radnik ne dolazi na posao a svoj izostanak ne opravda.“
... , niti je tužitelj tuženiku iako je tražio „predaju radne knjižice“ dao otkaz ugovora o radu, te iako tužitelja nitko od strane tuženika nije obavijestio ... ustvrdio da bi tužitelj da je došao na posao bio raspoređen na poslove vozača već da bi obavljao do konačnog rješenja njegovog radno pravnog statusa sukladno
, u nepunom radnom vremenu od 25 sati tjedno i s mjestom rada V. županija; da tužiteljica ovu ponudu tuženika nije prihvatila, da nije pobijala spornu Odluku tuženika, tako da joj je radniodnos kod tuženika prestao istekom otkaznog roka 01. siječnja 2017. 8.5.Obzirom na sve prednje navedeno, a cijeneći ... postojanje opravdanog razloga za osobno uvjetovani otkaz Ugovora o radu tužiteljici s ponudom izmijenjenog Ugovora za obavljanje poslova radnog mjesta Starija ... poslova i rezultata rada tužiteljice. Slijedom izloženog, sud zaključuje da tužiteljica poslove svog radnog mjesta nije bila u mogućnosti uredno izvršavati
njegova prava iz radnogodnosa (članak 109. stavak 2. Zakona o radu) pa mu je dužan naknaditi štetu, što je pravilno zaključio i prvostupanjski sud.
... mjeseci neprekidnog rada te dalje ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana (članak 47. stavak 1. Zakona ... i razonodu radnika. Prilikom prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora (članak 52. stavak 2. Zakona ... odgovarajuću naknadu, a u slučaju prestanka ugovora o radu dužan mu je izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora, kako bi to pravo radnik mogao ostvarivati
. i 118. Zakona o radu, pa su slijedom toga ništave temeljem članka 103 Zakona o obveznim odnosima.
Protiv uvodno označene presude tuženik je izjavio žalbu ... što su se u tužbi i tijekom ovog postupka pozivali, pripada otpremnina u iznosu do visine neoporezivog dijela za svaku godinu radnog staža provedenu kod ... 103. Zakona o obveznim odnosima. (...)
Usvojivši tužbeni zahtjev tužitelja u točki I izreke presude pravilno je pr-vostupanjski sud primijenio ... prvostupanjskog suda da su sporne nagodbe ništave temeljem članka 103. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99
da tužiteljev radniodnos kod tuženika utemeljen navedenim Ugovorom o radu nije prestao, te kondemnatorni zahtjev da sud naloži tuženiku da tužitelja ... I. I. izreke pobijane presude kojom je utvrđeno da otkaz dan tuženikovom odlukom od 12. siječnja 2007. nije dopušten i da radniodnos tužitelju nije prestao ... stranke sklopile 2. srpnja 2002. na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu je dvostrano obvezni ugovor kojim se zasniva radniodnos, a sklopljen je kad su se ... sastojcima radnogodnosa kojeg su zasnovale predmetnim ugovorom, budući da njegovo trajanje nisu ograničile niti bilo čime uvjetovale. Nije među strankama
„Revident je pravilno istakao da je oblik sporazumnog raskida radnogodnosa propisan čl. 104. ZR prema kojemu sporazum o prestanku ugovora o radu ... u pisanom obliku, a druga strana u pisanom obliku prihvati prijedlog. Tužitelj je predao upravi tuženika molbu za sporazumni prestanak ugovora o radu koju je osobno potpisao 5. travnja 2005. godine, a tuženik je prihvatio molbu i u pisanom obliku odlučio o prestanku tužiteljevog ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme 1. listopada 1984. Time su radnik i poslodavac kao stranke ugovornog odnosa izrazile suglasnu volju za prestanakradnogodnosa
„Nadalje, tuženik u obrazloženju osporavnog rješenja navodi da se odredba članka 51. stavka 1. Zakona ne može primijeniti na tužiteljičinu privremenu nesposobnost za rad budući joj je prestao radniodnos dana 12. prosinca 2018., a u konkretnom slučaju se radi o privremenoj nesposobnosti za rad od 20. prosinca 2018., dakle tužiteljici nije otvorena privremena nesposobnost za rad najmanje osam dana prije prestankaradnogodnosa".
„U odnosu na Odluku o rasporedu tužitelja od 9. lipnja 2014. kojom je tužitelj raspoređen na radno mjesto do 31. svibnja 2018., valja navesti da je tužitelj raspoređen u skladu s odredbom članka 50. Zakona o službi u OSRH kojim su regulirani uvjeti i rokovi raspoređivanja na ustrojbeno mjesto, a kojim je propisano da se djelatnu vojnu osobu raspoređuje na rok do četiri godine. Pravilno tuženik tvrdi da to ne znači da djelatna vojna osoba mora biti na tom ustrojbenom mjestu do isteka tog roka".
ukazuju da je tužitelj potajno napustio radno mjesto ne vodeći računa o tome da zbog karaktera radnogodnosa mora biti dostupan tuženiku – nije se javljao ... obzir zadatke njegovog radnog mjesta s jedne strane, te tužiteljev odnos prema poslu, odnosno prema tuženiku s druge strane i po pravnom stajalištu ovog ... „S obzirom na naprijed iznijeta utvrđenja, tj. da je tuženik odobrenjem tužitelju za njegov svakodnevni prestanak rada jedan sat prije isteka radnog vremena iskazao humanost i tolerantnost, uvažavajući tužiteljeve osobne okolnosti, a da tužiteljev odnos prema tuženiku nije bio takav, jer je tuženik
„Prijeporno je i u ovom stadiju postupka da li je tuženik povrijedio dostojanstvo tužiteljice kao svoje radnice, da li ju uznemirava u vršenju radnih ... broj bodova radnog mjesta, dok su tijekom tog perioda na radu napredovali drugi radnici.
Isti temelji i na činjenici što da je uz poslove kontrolora ... i napredovati u radu. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je tužiteljica plaću primala u visini vrijednosti bodova predviđenih za njezino radno mjesto, a da je bila zaposlena na radnom mjestu više stručne spreme koju stručnu spremu je i imala.
Dakle, u tijeku postupka je utvrđeno da je
«Međutim, po ocjeni ovog suda osnovano tuženik (poslodavac) ističe da radnici tuženika, u vrijeme raskida tužiteljevog radnogodnosa još nisu ... postojanjem radnogodnosa u vrijeme u kojem je odluka o isplati regresa donijeta, odnosno predmetno pravo dospjelo. Naime, u vrijeme tužiteljevog raskida radnogodnosa nit jedan od radnika još nije ostvario pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, jer takva odluka tuženika još nije bila donesena. U tom smislu tuženik osnovano može otkloniti isplatu radniku koji u vrijeme donošenja takve odluke više nije u radnomodnosu (a realizirao je pravo na godišnji
"10. Prema čl. 12. Zakona o radu (''Narodne novine'' broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje ZR) ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnogodnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni Ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom Ugovoru o radu mora navesti. Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi Ugovor
