pravo vlasništva. Takav stav, prema mišljenju ovog suda, nije osnovan. Ukoliko je posjed stečen, tada posjednik ima posjednekretnine bez obzira da li na ... određeno vremensko razdoblje ima posjednekretnine pri čemu nema mjesta razlikovanju onog posjednika koji izvršava konkretne posjedovne radnje na nekretnini ... „Drugi razlog zbog kojeg je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev je taj što iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da predmetne nekretnine ... , toga što za to nema vremena jer je zaposlen kao pomorac, kako je to tužitelj bio. Posjednik ne bi mogao steći pravo vlasništva nekretnine dosjelošću
"11. Naime, da bi tužitelj od tuženika posjednika mogao osnovano tražiti predaju u posjed te nekretnine nužno je bilo da dokaže da je vlasnik nekretnine ili barem da je predmnijevani vlasnik iste, odnosno da dokaže da ima "jači" pravni temelj za posjedovanje iste od tuženika (čl. 162. i čl. 166 ... za posjedovanje predmetne nekretnine od tuženika odnosno takav valjani pravni temelj koji bi dao osnovu da se naloži tuženiku posjedniku da taj posjed preda ... nekretnini spram tuženika koji je podnio, očito, pravodoban prigovor u ispravnom postupku, ne "proizvodi" pravne učinke (čl. 198. st. 2. Zakona o zemljišnim
“10. Na savjesnost posjeda nije od značaja što prednici tužitelja i tužitelj nisu bili upisani kao vlasnici u zemljišnim knjigama, a niti kao posjednici jer je Vrhovni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka (primjerice Rev-2246/90, Rev-494/2021) zaključio da je posjed savjestan i to neovisno o tome što u zemljišnim knjigama nisu bili upisani prednici revidenta (ovdje tužitelja), kada su se prednici tužitelja oduvijek ponašali kao vlasnici nekretnine, da im tuženici nisu nikad osporili pravo vlasništva, i ako su oni vlasničko pravna ovlaštenja manifestirali na očigled. Stoga prednici tužitelja
tužitelja nije bilo sporno, a da tužena drži posjed stvari utvrđeno je prilikom komisijskog pregleda nekretnine 7. prosinca 2017., kao i uručenjem poziva za glavnu raspravu 30. listopada 2020. koji je tuženoj od strane policijskih službenika uručen u nekretnini tužitelja. Stoga je osnovano je prvostupanjski sud ... "Suprotno navodima žalbe, pregledom nekretnine. od strane tročlane komisije Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu, koji ... propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, kao i članka 162. ZV-a kojim je
prednje činjenice nisu sporne. 5.1.Tuženik u odgovoru na tužbu usprkos prednjih nespornih činjenica odbija predaju nekretnine i ističe prigovor zadržanja (retencije) nekretnine do po tužitelju nadoknade uloženih sredstava u nekretninu tužitelja. Bez obzira što je tuženik ovaj prigovor stavio i u formi protutužbe ... obzira na njegovo pravo naknade uloženih nužnih troškova u nekretninu tužitelja prigovor zadržanja kojim se tužiteljev zahtjev zaustavlja ne bi bio osnovan, u suprotnom u koliko se u ovom postupku utvrdi da je tuženik pošteni posjednik time i njegov prigovor zadržanja osnovan, zahtjev za predaju nekretnine
izvedenih dokaza ne proizlazi da bi tuženica bila u posjedu sporne nekretnine i bespravno koristila sporni prostor, bez plaćanja naknade. Slijedom toga
"14.1. Nesporno je među strankama da predmetnu nekretninu, zajedno sa I. tuženicom, koriste i II., III. i IV. tuženici, bez odobrenja tužiteljica, što je protivno odredbi članka 41. stavak 1. ZV. 14.2. Tužiteljice predaju u posjed od II., III. i IV. tuženika mogu zahtijevati prema odredbi članka 46 ... odredbama članka 46. stavak 2. ZV i članka 64. stavak 2. ZOO, odnosno ne mogu zahtijevati da se nekretnina preda samo njima, a ne svim suvlasnicima, iako II., III. i IV. tuženici nekretninu koriste bez njihovog odobrenja, kako su to zatražile tužbenim zahtjevom. 15. Stoga je žalba u tom dijelu odbijena kao
ubuduće. 7.1. Obzirom da tužitelj, i po ocijeni ovoga suda, nije dokazao da je tuženik ogradio dio nekretnine koji do tada nije držao u posjedu, odnosno da je tužitelja uznemiravao u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je ... . k.o. O.-S. i to na tri lokacije, te da iz isprava priloženih spisu proizlazi da je tuženik u posjedu 31 ha te čestice od 2017. Predmetna kč. br. 3. k.o ... u posjedu. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se ta činjenica mogla dokazati jedino uviđajem na licu mjesta uz vještaka geodetske struke koji
kakvo je zemljišnoknjižno stanje glede predmetne nekretnine samo za sebe ne može dovesti do toga da posjed ne bi bio pošten, jer za poštenje posjeda potrebno je uvjerenje da je stvar (konkretno predmetni dio nekretnine 239 m2) koju drži njegovo utemeljeno na opravdanim okolnostima a koje u konkretnom ... uzme u obzir iskaz samog tužitelja da je druga nekretnina faktički izvlaštena 1975 kada je prešla preko nje cesta iako nije proveden propisani postupak za takvo izvlaštenje, te da je odmah potom pokrenuo postupak da se u zamjenu da druga nekretnina, da je od strane tadašnje općine 1978. rečeno da je
"10. Međutim, u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na smetanje posjeda nekretnine tužiteljica postavljanjem stiropor fasade koja ulazi u ... nekretnini tužiteljica, zračnom prostoru iznad nekretnine tužiteljice, a pogotovo ne u krovištu nekretnine tužiteljica, pa su postavljanjem stiropor fasade ušli, ne samo u zračni prostor posjeda tužiteljica već i u samo krovište, a kojim činom su oduzeli tužiteljicama posjed njihove nekretnine dijela ... o pružanju posjedovne zaštite zračnog prostora i prostora unutar krovišta nekretnine tužiteljica. 11. Nekretnine tužiteljica i 1. i 2. tuženika graniče
prema vlastitom iskazu vidjeli u travnju 2015. da su tada vidjeli i porušen dio suhozida kao i izgrađenu šahtu tužene, te da nisu poduzimali nikakve pravne radnje u cilju zaštite posjeda. Po mišljenju ovog suda, kada su parnične stranke 2014. dogovorile i obilježile pravac međe i pravac budućeg zida, time su definirale stanje posjeda svojih nekretnina. Sporne građevinske radove, kako to proizlazi iz skice svjedoka T. R. str. lista 19) i skice sudskog ... pripao u posjed, a tužitelji nisu dokazali suprotno. Budući su tužitelji još u travnju 2015. vidjeli radove i dio izgrađenog zida, a tužbu za smetanje
„Ispitujući stoga pobijano rješenje u odnosu na ispunjenje pretpostavaka vezanih uz pravilnost stajališta prvostupanjskog suda izraženog u pobijanom prvostupanjskom rješenju valja tek kratko navesti da je predmetna ovrha (predajom u posjednekretnine) dovršena provođenjem posljednje ovršne radnje normirane odredbom čl.256.stav.1. Ovršnog zakona (dalje: OZ - „Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14 i 73/17), dakle predajom nekretnine u posjed ovrhovoditelju na očevidu održanom na licu mjesta 5. srpnja 2019. pa je prvostupanjski sud pravilno i zakonito, pozivom na odredbu čl. 73.stav.1. i 2. Ovršnog zakona utvrdio
odredio da pripadne u samostalan posjed predlagatelju nalazi nekretnina u njegovom suvlasništvu, a preko puta dijela predmetne nekretnina koju je odredio da pripadne u samostalan posjed protutuženicama nalazi nekretnina u suvlasništvu protutuženice pod 1). Predloženice u žalbi ukazuju da predmetni dio nekretnine označen slovom B (za koji je prvostupanjski sud odredio da pripadne u samostalan posjed predlagatelju) graniči i sa nekretninom u suvlasništvu predloženice ... sporazumjeti o načinu korištenja tenekretnine, u kojem postupku se privremeno odlučuje o podjeli posjeda stvari, ovdje zemljišne čestice, odnosno uređuju odnosi
2008. godine na temelju kojeg je tuženik bio u posjedunekretnine ne obvezuje ovdje tužitelja i da je tuženik u odnosu na tužitelja nepošteni posjednik ... , u konkretnom slučaju tužitelj je 15. srpnja 1997. stekao (su)vlasništvo predmetne nekretnine na temelju zakona, odnosno ispunjenjem zakonom propisanih ... (pravomoćno) deklarirano da je tužitelj u odnosu na nekretnine upisane u zemljišne knjige vlasnik nekretnine. Tužitelj nije stekao vlasništvo u trenutku ... . koje je u trenutku uknjižbe prava vlasništva za korist tužitelja bilo upisano u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine. S obzirom na to da tužitelj nije
“10.2. Zaključak je prvostupanjskog suda da je prednik tuženika znao da mu ne pripada pravo na posjed te da nije bio savjestan posjednik, budući je s tuženikom vodio spor što je zaustavilo gradnju objekta na spornoj nekretnini i što je sama tužiteljica potvrdila u svom iskazu, navodima žalbe te analizom provedenih dokaza, kako ih žaliteljica vidi, nije s uspjehom dovela u sumnju, pa prema tome, i ovaj sud prihvaća da nije dokazano da bi tužiteljica i njezini ... Ustavnog suda te činjenicu da je posjed bio pošten do zaključno 17.11.1999. 10.3. Isto tako, niti zaključak prvostupanjskog suda utemeljen na provedenim
spornoj nekretnini dosjelošću, pa tako ni za stjecanje prava vlasništva tužiteljice temeljem nasljeđivanja iza smrti svog oca, to se pravilnom primjenom ... “8.1. Ujedno, nije protekao rok od 40 godina iz članka 159. stavka 4. ZV ni računajući vrijeme potrebno za dosjelost od 8. listopada 1991. godine pa do podnošenja tužbe u ovom predmetu - 8. veljače 2021. godine. 8.2. Naposljetku, valja navesti i to, da je sud prvog stupnja ispravno zaključio da tužiteljica nije dokazala da je posjed sporne garaže njenog oca bio zakonit i time kvalificiran (pa da je rok za dosjelost 20 godina), jer ne samo da nije
"Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja kao suvlasnika nekretnine za iseljenje i predaju u posjed stana kojeg tuženik koristi bez pravne osnove ... priložiti ovlaštenje ostalih suvlasnika. Valja reći i to da okolnost da se za istu nekretninu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi postupak radi utvrđenja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave, nije odlučan za odluku o iseljenju tuženika i predaju u posjed prostora koji drži bez pravne osnove.".
... zahtjev sukladno odredbi čl. 46. st. 2. ZVDSP-a, pa ga je sud osnovano prihvatio i naložio tuženiku da iseli iz stana i preda ga u posjed tužitelju
predmetu uređenja međa ne predstavlja prethodno pitanje u ovoj parnici tužitelja koji kao uknjiženi vlasnik traži predaju u posjed određenog dijela te nekretnine koju u posjedu drži tuženik."
... mirnom posjedu. 8. Imajući u vidu odredbu članka 103. ZV-a razvidno je da prilikom uređenja međa predmet raspravljanja ne može biti pravo na posjed pojedinih stranaka, a niti stranke mogu raspravljati o pravu vlasništva nad predmetnim nekretninama, već se u tom postupku raspravlja samo o činjenicama
tužitelj- prvotuženik Poljoprivredna zadruga J. bez pravne osnove drži u posjedu dio navedene nekretnine, pa se ovaj sud slaže sa pravnim stajalištem ... postoji obveza tužitelja- prvotuženika Poljoprivredne zadruge J. da tuženiku- protutužitelju Općini G.K. preda u posjed sporne nekretnine, koji je tijekom postupka dokazao da su te nekretnine njegovo vlasništvo i da se nalaze u posjedu tužitelja – protutuženika Poljoprivredne zadruge J. koji tijekom postupka nije uspio dokazati da bi imao pravo na posjed spomenutih nekretnina.
Stoga su nižestupanjski pravilno primijenili materijalno pravo kada su prihvatili
da stvar koju posjeduje nije njegova.
U provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da se tužiteljica nalazi u posjedu predmetnih nekretnina te da je na predmetnim nekretninama upisana kao suvlasnik u 90/120 dijela, i da je taj upis izvršen temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je ona ... suda, tužiteljica je tijekom vršenja posjeda predmetnih nekretnina znala da joj ne pripada pravo na posjed cijele nekretnine, već da joj kao suvlasniku ... rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da je E. M. vlasnica predmetnih nekretnina u 60/120 dijela te da navedenu ostavinsku imovinu nasljeđuju suprug
sam ovršenik u žalbama protiv rješenja o ovrsi i protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe navodi da je bio u posjedu poslovnog prostora, dakle da se radi o realnom dijelu nekretnine, stoga pogrešno navodi da je ovrhovoditeljica zatražila predaju u posjed idealnog dijela nekretnine ... dijelom nekretnine oznake kčbr. 1. u naravi zgrada i dvorište površine 3761 m2 koja je upisana u zk. ul. 4. k.o. T., dakle jasno slijedi koja je obveza ovršenika i u odnosu na koju nekretninu koja je označena u izreci prvostupanjske presude, pa kako je rješenje o ovrsi doneseno na temelju valjane ovršne
daljnjem tekstu: ZV) ocijenio neosnovanim zahtjev tužiteljice za predaju u samostalni posjed dijela nekretnine u ¼ dijela (kako je zatraženo tužbenim ... da joj prvotuženica i drugotuženik predaju u samostalni posjed "dio nekretnine iz k.o. L. zk.ul. __ čkbr. __ K. oranica sa 16406 m2 u ¼ dijela ... suvlasništva nema pravo na samostalni posjed dijela nekretnine, te da je u postupku uviđajem i na temelju iskaza tuženika i svjedoka utvrđeno da se radi ... se poziva u obrazloženju pobijane presude zahtjev tužiteljice za predaju u posjed "dijela nekretnine u ¼ dijela" ocijenio neosnovanim. „
odredbom čl. 167. st. 6. ZVDSP-a propisano je da vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine, a u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da ... čestici samostalna uporabna cjelina. Kako na nekretnini još uvijek nije uspostavljeno etažno vlasništvo za uspostavu kojeg je sukladno čl. 73. st. 3. ZVDSP ... 2005. kupiti posebni dio nekretnine i dio dvorišta. Konačno, prema odredbi čl. 388. st. 2. ZVDSP-a koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. propisano je
„U konkretnom slučaju nema nikakve dvojbe da je tužba tužitelja utemeljena na tvrdnji da tuženikov provoz preko njegove nekretnine u konkretno vrijeme predstavlja čin smetanja posjeda njegove nekretnine. Tuženik, naprotiv, tvrdi (priznajući da je izvršio sporni provoz) da taj njegov provoz nema obilježje smetanja (uznemiravanja) posjeda tužiteljeve nekretnine, nego da je on ovlašteno vršio provoz, dakle tuženik implicitno tvrdi da je provoz vršio u ... nekretnine za onoga tko je u posjedu tog prava znači izvršavanje sadržaja tog prava, pa se takav čin ne može podvesti pod čin smetanja posjeda, jer čin
po nekretnini tuženika pravcem označen u skici mjerničkog vještaka slovima A-B-C-D. Međutim, u konkretnom slučaju ne postoji stvarna služnost pristupa ili prilaza javnom vodovodu, jer ne postoji povlasna nekretnina.
Naime, prema odredbi čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasne nekretnine) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine
tužbe, u kojima se ističe da su u tom razdoblju na svoju nekretninu dolazili morskim putem, tj. barkom. Dakle, iz samih navoda tužbe proizlazi da su tužene tužiteljima dana 29. listopada 2008. godine oduzele posjed prava služnosti puta.
Sporno je bilo da li su tužitelji, nakon što im je posjed oduzet 29. listopada 2008. godine, koristeći se dopuštenom samopomoći, vratili navedeni posjed prava služnosti puta 23. studenog 2008. godine, u kojem slučaju ... posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je do tada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini
, ishodivši za to rješenje o izvedenom stanju nadležnog tijela. 6. Dakle, tužitelj svoje pravo na predaju u posjed spornog prostora zasniva na nespornoj tvrdnji da je on suvlasnik nekretnine i kao takav ovlaštenik prava na posjed spornog prostora, te na spornoj tvrdnji da tuženici nisu stekli pravo na ... "5. Tužitelj, kao vlasnik stana i suvlasnik nekretnine na kojoj se nalazi zgrada, z.k. čbr. 2./6. iz z. k. ul. 1. k.o. G., u ovom postupku traži predaju u posjed prostorije koja je u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora upisana kao sastavni dio stana u istoj zgradi
nekretninama, pa je upravo zbog toga mjesno nadležan za predmetni spor Općinski sud u P., obzirom da se na njegovu području nalaze nekretnine koje su predmet
29
Posjed; 3.9.2020 · Sentence županijskih sudova u RH
predmetnoj nekretnini, pa stoga oni nisu izgubili posjed predmetne nekretnine već je on održan i treba smatrati da je majka tužitelja vršila posjed sve do ... . Budući da se do tog časa već navršilo 20 godina posjedovanja predmetne nekretnine, uračunavši tu temeljem čl. 160. st. 2. ZV-a i vrijeme kada su roditelji tužitelja posjedovali predmetnu nekretninu, proizlazi da su tužitelji stupanjem u suposjed nakon smrti svoje majke stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću temeljem čl. 159. st. 3. ZV-a, i to 1997. godine budući da je njihova majka umrla te godine.“
30
Posjed; 7.4.2016 · Sentence županijskih sudova u RH
vlasti nad nekretninom, a tuženik ne tvrdi niti ne dokazuje da bi nastupile neke druge okolnosti zbog kojih bi tužiteljev kao i posjed njegove prednice ... suda, zaključuje da je prednica tužitelja u času smrti bila posjednica predmetne nekretnine.
Njezin posjed, koji prigovorima tuženika nije osporen ... činjenice neredovitog održavanja nekretnine.
Stoga za ovaj sud nema nikakve dvojbe da je tužitelj u ovoj parnici dokazao svoj posljednji mirni posjed pa kako činjenično nije bilo sporno da je tuženik po izvršitelju Krešimir projekt d.o.o. Varaždin radove na predmetnoj nekretnini u posjedu tužitelja izveo bez
31
Posjed; 8.11.2018 · Sentence županijskih sudova u RH
„Međutim, time što je povremeno ulazio u kuću koja je nesporno u vlasništvu tužitelja, odnosno time što su u kući ostale neke njegove stvari, tuženik prema mišljenju ovoga suda nije bio u posjedu kuće, jer on na opisani način nema faktičnu vlast nad stvari. Takav zaključak potvrđuje i stranački iskaz tužitelja koji navodi da je tri puta zvao policiju radi toga što je njegov brat (tuženik) provalio u njegovu kuću u nekoliko navrata. Dakle, sam tužitelj ne smatra da bi tuženik bio u posjedu sporne nekretnine (kuće), već njegov povremeni ulazak u kuću smatra provaljivanjem.“
32
Posjed; 6.3.2019 · Sentence županijskih sudova u RH
time što je njihov pravni prednik odselio sa prijepornih nekretnina u N. S. ne znači da je njegovo pravo vlasništva koje je prešlo na njegove nasljednike prestalo na bilo koji način propisan čl. 169. - 173. ZV-a.
Iako nije sporno da je pravni prednik tužitelja odselio sa predmetnih nekretnina isto ne znači da je on odnosno da su njegovi pravni slijednici napustili posjed iste jer su ga u svakom trenutku mogli koristiti obzirom da im taj posjed nitko nije
da stvar koju posjeduje nije njegova.
U provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da se tužiteljica nalazi u posjedu predmetnih nekretnina te da je na predmetnim nekretninama upisana kao suvlasnik u 90/120 dijela, i da je taj upis izvršen temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je ona ... , tužiteljica je tijekom vršenja posjeda predmetnih nekretnina znala da joj ne pripada pravo na posjed cijele nekretnine, već da joj kao suvlasniku pripada samo ... rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da je E. M. vlasnica predmetnih nekretnina u 60/120 dijela te da navedenu ostavinsku imovinu nasljeđuju suprug
nalazi u posjedu (pod upravom) tuženika i identitet nekretnine. 18. Tuženik u ovakvoj vrsti parnice ima pravo istaknuti prigovore u smislu odredbe čl. 163 ... o posjedu u slučaju otuđenja nekretnine ustupom (stavak 3.), da bi tuženik bio nesamostalni posjednik te da je kao takav imenovao posrednog samostalnog ... njihovom nekretninom da im preda svoj posjed iste. 28. Zbog navedenog pravnog statusa predmetne nekretnine pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da ista "ne može biti objekt prava vlasništva" te da "...kako je održavanje predmetne nekretnine u djelokrugu tuženika...to nije moguća predaja u posjed
upisan u zemljišnoj knjizi, isto ne predstavlja zapreku za provođenje ovrhe ispražnjenjem i predajom dijela nekretnine u posjed ovrhovoditelju, sve ... razlog za žalbu, budući da je poslovni prostor, odnosno dio nekretnine iz koje se traži ispražnjenje jasno definiran ukupnom površinom, lokacijom, ali ... predmetne zgrade, te da je ovršenik samo korisnik poslovnog prostora, koji je onda valjda kao takav jasno određen, jer je u posjedu ovršenika. Upravo zbog ... ovršnom ispravom. Valja dodati da su prigovori ovršenika u smislu prava na posjed spornog poslovnog prostora, bili predmetom raspravljanja tijekom parničnog
posjednekretnine čime je prema odredbi čl. 28. ZV-a izgubila pravo na posjed. Ove žalbene tvrdnje nisu osnovane jer iz utvrđenih činjenica tijekom postupka proizlazi da je tužiteljica i nakon što je otišla radi školovanja sina u Švicarsku, povremeno dolazila na sporne nekretnine, a da nije napustila posjednekretnine ukazuje i činjenica što je imala ključeve i uređaj za daljinsko otvaranje vrata, čime je jasno izrazila volju da zadrži u suposjedu sporne nekretnine, unatoč nespornoj činjenici da tijekom 2017. i 2018. na spornim nekretninama nije stanovala.“
„Međutim, kako je u parnici za smetanje posjeda, kako to pravilno ističe tužitelj, pasivno legitimiran počinitelj smetanja, njegov nalogodavac kao i onaj u čijem interesu je počinjeno smetanje ako se od toga nije ogradio, a nesporno je da je tuženik promijenio bravu na navedenoj ogradi te da tužitelj ne može u posjednekretnine koju je prije koristio, pogrešno za sada prema mišljenju ovog suda prvostupanjski sud zaključuje da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika tvrdeći da tuženik kod mijenjanja brave nije postupao kao fizička osoba već kao ovlaštena osoba tvrtke R.“
„U odnosu na utuženi čin smetanja posjeda postavljanjem cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnina tužiteljica, valja ... zadiru 0,15 m. Međutim, postavljanje cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnine tužiteljica i to za 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može se okvalificirati kao čin oduzimanja ili uznemiravanja posjeda, obzirom na neznatno zadiranje u zračni prostor iznad nekretninetužiteljica. Kako se ... prostor iznad nekretnine tužiteljica svega 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može predstavljati čin smetanja posjeda nekretnina tužiteljica, pa se ntii
„Kod pravilno utvrđene odlučne činjenice posljednjeg stanja posjeda predmetnog dijela nekretnine tužiteljice, po ocijeni ovoga suda, prvostupanjski ... ) tužiteljicu u posjedu njezine nekretnine. Naime, i ovaj sud smatra da je tužena time što je nespornog dana 19.06.2008. po trećoj osobi poduzela radnju rezanja grana na stablu tužiteljičinog oraha od dijela koji su nadvisivali zračni prostor njezine nekretnine pa do samog debla toga stabla kao i radnju rezanja do ... već naglašeno, prekoračila svoja vlasnička ovlaštenja iz čl. 105. st. 1. ZV-a, pa je takvim radnjama počinila samovlasno smetanje posjeda nekretnine
„Smetanje posjeda je počinjeno. Tužitelji se nalaze u posljednjem mirnom posjedunekretnine stana koji je opisan u izreci rješenja, no nije tužitelj dužan dokazivati namjeru tužitelja za počinjenje smetanja u smislu prije citirane odredbe čl. 22. ZVDSP-a, već naprotiv tuženik je dužan dokazivati temeljem njegovog prigovora da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
To će biti najčešće u situacijama kod posjedovnih sporova suposjednika iz čl. 24. ZVDSP-a ili kad neposredni posjednik smeta posrednog posjednika.“
nekretnini. Prema tome, objekt posjedovne zaštite je nekretnina koja se nalazi u posjedu tužitelja temeljem ugovora o zakupu sklopljenog s društvom A. (kao ... itd.). Da je tužitelj na taj način koristio zakupljenu nekretninu potvrđuje iskaz svjedoka D. H., direktora zakupodavca, pa je žalbeno osporavanje činjenice posljednjeg stanja posjeda nekretnine tužitelja potpuno neutemeljeno i u suprotnosti sa sadržajem provedenog dokaznog postupka.
U posjedovnoj ... električne energije na sporednom brojilu (označenom u skici lica mjesta slovom B) izmijenjeno je dotadašnje posjedovno stanje na nekretniniuposjedu tužitelja
postojećeg posjedovnog stanja i sprječavanja i ograničavanja tužitelja u posjedu njihovih nekretnina.
Takva činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegov zaključak u cijelosti prihvaća i ovaj sud, smatrajući također da u radnjama tuženika nema elemenata smetanja posjeda, jer nasipavanjem ulegnuća koja ... ograničavanje tužitelja u njihovu posjedunekretnina, pa kako je sukladno odredbi čl. 181. ZV-a tuženik kao ovlaštenik prava služnosti, dužan snositi troškove ... ograničavanju tužitelja u posjedu njihovih nekretnina.“
„Međutim, načelno se ne može prihvatiti prvostupanjska ocjena, da sadržaj postupka uređenja međe ne utječe na sadržaj postupka pružanja pravne zaštite radi smetanja posjeda nekretnina u dijelu koji zahvaća uspostavljena međna linija u postupku uređenja međe.
Točno je da sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem mirnom stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika…, kako je to ... ).
Međutim, opće je prihvaćeno pravno stajalište da se u postupku smetanja posjeda primjenjuje načelo: „petitorium apsorbet possesorium“, što znači da se u
na posjed upravo radi činjenice jer je prednica tužitelja posjedovala predmetne prijeporne nekretnine za koje je utvrđeno pravomoćnom presudom da su njeno vlasništvo koje nekretnine je prodala prvom, a kasnije drugom zetu tužitelja M. D.. Činjenicom da je prednica tužitelja D. F. uvedena u posjed ... prodala prvom pokojnom zetu tužitelja D. Đ., a zatim drugom pokojnom zetu tužitelja M. D. od kojega je i tužitelj te nekretnine kupio 2005. godine, govori ... , jer su od predaje u posjed prijepornih nekretnina 5. lipnja 1989. i postavljanjem ograde koja je predstavljala među između tuženikovih nekretnina
izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (posjed prava).
Iz stilizacije tužbenog zahtjeva, odnosno izreke pobijanog rješenja, u konkretnom slučaju, razvidno je da je predmet posjedovne zaštite tužiteljice posjed stvari odnosno nekretnine.
Cilj posjedovne zaštite koje se pruža prema ... čega je tužiteljica ostala s posjedovnom zaštitom u postupku neprijeporno učinjene na naznačenoj nekretnini ali po svojoj prirodi upućuju na objektivnu ... nedvojben posjed tužiteljice u odnosu na istu.
S druge strane okolnost što se tuženik pod 1. spretno snalazi na dijelu predmetne nekretnine na kojem je uz
46
Posjed prednika; 21.11.2022 · Sentence županijskih sudova u RH
nije stupila u posjed predmetne nekretnine, a niti izvršavala posjedovne čine na predmetnojnekretnini, a faktičnost posjeda proizlazi iz same činjenice ... “14. Pri tome je sada pok. I. B. stekao u suvlasništvo predmetnu nekretninu najkasnije u trenutku svoje smrti 1971. (kada je proglašen nestalim ... o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91), poštenim i samostalnim posjedovanjem predmetne nekretnine ... sada pok. M. B. suvlasnički dio predmetne nekretnine stekao najkasnije do 2014., poštenim i samostalnim posjedovanjem predmetne nekretnine najmanje 20
vlasništvo predmetne nekretnine te da su u njenom posjedu od 1971. kada su temelju Ugovora o kupoprodaji od 23. travnja 1971. kupili susjednu nekretninu označenu kao čest. zem. 811/4 K.O. Ž. na kojoj su sagradili kuću, a na predmetnoj nekretnini, koja je u naravi put površine 41 m2 i u čijem posjedu da se nalaze od 1971., a da su 2005. sagradili ogradni zid i postavili ulazna vrata prema nekretnini označenoj kao čest. zem. 811/4 K.O. Ž. . Slijedom navedenog prvostupanjski sud smatra utvrđenim da su se na strani tužitelja ostvarile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine kupnjom
48
Posjed stvari; 2.4.2025 · Sentence Visokog trgovačkog suda RH
tužiteljevih činjeničnih tvrdnji ne proizlazi da on ukazuje na suposjedovanje nekretnine s tuženikom. Suposjednici su osobe koje imaju isti posjed stvari ili ... posjedu ima jedan dio, a tuženik drugi dio nekretnine. Iz navedenog proizlazi da prema tužiteljevim navodima faktična vlast tuženika koncentrirana upravo na ... odnosi na predaju u posjed stvari - cijele nekretnine, tuženik osnovano tijekom postupka ističe prigovor promašene pasivne legitimacije s obzirom na ... obuhvaćene tužbom. Predmet tužiteljevog zahtjeva jest opisana nekretnina te bi odlukom kojom bi tuženiku naložio predaju u posjed stvari različitog opisa od
tužitelju svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini tako da suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda po ocjeni ovog suda posjed tužitelja na predmetnoj nekretnini je zakonit, a kako nije pribavljen ni silom, ni potajno ni prijevarom, a niti zloporabom povjerenja, taj posjed tužitelja je i istinit. Također na temelju provedenih dokaza i utvrđenih činjenica posjed tužitelja je pošten jer u trenutku kada je tužitelj stekao posjed sporne nekretnine nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed jer je nekretninu kupio od isključivih posjednika te
„Zakonitost posjeda kao pretpostavku stjecanja vlasništva dosjelošću dužan je dokazati tužitelj, pa obzirom da tužitelj ne raspolaže odlukom bivše općine B. o dodjeli predmetne nekretnine na korištenje u svrhu izgradnje stambene zgrade, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da ima valjani pravni temelj posjedovanja odnosno da mu je posjed zakonit u smislu odredbe čl. 18.st.1. ZV dok okolnost da je isti upisan kao posjednik predmetne nekretnine nije dokaz zakonitosti pojeda u smislu te zakonske odredbe.“
