tužene tužiteljima dana 29. listopada 2008. godine oduzele posjed prava služnosti puta.
Sporno je bilo da li su tužitelji, nakon što im je posjed oduzet 29. listopada 2008. godine, koristeći se dopuštenom samopomoći, vratili navedeni posjed prava služnosti puta 23. studenog 2008. godine, u kojem slučaju bi se, u skladu sa odredbom čl.21.st.5. ZVDSP, smatralo da zbog čina smetanja poduzetog 29. listopada 2008. godine nije došlo do prekida posjeda prava ... utvrđuje da tužitelji dana 23. studenog 2008. godine, kada su pokušali ponovno ukloniti prepreku sa spornog puta, nisu vratili oduzeti im posjed prava
posjed tužitelju jer mu je druga osoba oduzela stvar a on nije tražio ostvarenje zaštite svog posjeda, pa da su time ispunjeni uvjeti iz čl. 28. st. 2 ... ovom trenutku se ne može složiti i ovaj Sud drugog stupnja.
Naime, čl. 28. st. 2. ZV-a propisano je da dotadašnjem posjedniku prestaje njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svoga posjeda.
Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da posjed prestaje kad posjedniku druga osoba oduzme stvar a on nije ostvario zaštitu
3
Posjed; 24.4.2018 · Sentence županijskih sudova u RH
„Po ocjeni ovog suda, a na temelju činjenica koje su utvrđene u prvostupanjskom postupku, tuženik je bio pošteni posjednik sve do trenutka dok ga tužitelj nije pozvao na iseljenje, predaju u posjed i povrat stečenog bez pravnog osnova, a što je bilo u rujnu 2013. godine obzirom da do tog trenutka tuženik, a s obzirom na ponašanje tužitelja u odnosu na navedeni poslovni prostor, nije imao opravdanog razloga sumnjati da se u istom nalazi bez pravnog ... tuženika osnovano stvorilo dojam da se isti nalazi u posjedu spornog prostora voljom vlasnika tog poslovnog prostora.“
4
Posjed; 12.10.2011 · Sentence županijskih sudova u RH
(svjesnog) zadiranja u tuđi posjed, ističući tzv. animus turbandi kao pretpostavku za posjedovnu zaštitu. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, određujući u čl. 10. st. 1. posjed kao faktičnu vlast glede neke stvari, prihvaća objektivni koncept sadržaja posjeda, što prihvaća i pravna doktrina (npr. prof.dr. Nikola Gavela u knjizi: Stvarno pravo; Informator 1998.g., (autori Nikola Gavela i suradnici); str. 112, navodi: „Postoji li (faktična) vlast kao ... , po ocjeni ovoga suda, na identičan način treba tumačiti i pitanje zadiranja u tuđi posjed – dakle, po ocjeni ovoga suda, za počinjenje smetanja
5
Posjed; 8.11.2018 · Sentence županijskih sudova u RH
„Međutim, time što je povremeno ulazio u kuću koja je nesporno u vlasništvu tužitelja, odnosno time što su u kući ostale neke njegove stvari, tuženik prema mišljenju ovoga suda nije bio u posjedu kuće, jer on na opisani način nema faktičnu vlast nad stvari. Takav zaključak potvrđuje i stranački iskaz tužitelja koji navodi da je tri puta zvao policiju radi toga što je njegov brat (tuženik) provalio u njegovu kuću u nekoliko navrata. Dakle, sam tužitelj ne smatra da bi tuženik bio u posjedu sporne nekretnine (kuće), već njegov povremeni ulazak u kuću smatra provaljivanjem.“
6
Posjed; 6.3.2019 · Sentence županijskih sudova u RH
je on odnosno da su njegovi pravni slijednici napustili posjed iste jer su ga u svakom trenutku mogli koristiti obzirom da im taj posjed nitko nije
7
Posjed; 26.3.2018 · Sentence županijskih sudova u RH
„Objekt posjedovne zaštite je konoba s WC-om u posjedu tužiteljice i u ovom slučaju oznaka katastarske čestice nije bitna jer je sud prvog stupnja proveo očevid na adresi na kojoj se konoba nalazi.
Međutim, električna energija ne može biti samostalni predmet posjedovne zaštite pa tužiteljica ne može tražiti posjed prava korištenja električne energije.
Posjedovna zaštita korištenja električne energije može se ostvariti jedino zaštitom posjeda stvari u funkciji kojoj služi (npr. kuća, stan, poslovne prostorije itd.), a to je nesporno konoba s WC-om u posjedu tužiteljice kojoj je prekinut dovod električne
8
Posjed; 30.10.2020 · Sentence županijskih sudova u RH
„Naime, polazeći od odredbe čl. 10. stav. 1. ZV-a koja posjednikom određuje osobu koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, to je nužno utvrditi na koji način parnične stranke kao suposjednici izvršavaju takav suposjed zajedničkog dvorišta pri čemu faktična vlast podrazumijeva aktivnu radnju jer se faktična vlast nad stvari (posjed) ne može ispoljavati nečinjenjem odnosno neizvršavanjem iste, već aktivnom manifestacijom koja objektivno ukazuje da je neka stvar u posjedu određenog ovlaštenika.“
9
Posjed; 3.9.2020 · Sentence županijskih sudova u RH
„Međutim, ovaj sud ne prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da je posjed tužitelja prestao 1991. godine kada su izbjegli zbog ratnih prilika. U to vrijeme je na snazi bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je u čl. 74. st. 1. propisivao da se posjed gubi kad vlasnik prestane vršiti faktičnu vlast na stvari, a u st. 2. je propisivao da se posjed ne gubi ako je posjednik privremeno spriječen vršiti faktičnu vlast neovisno o svojoj volji ... predmetnoj nekretnini, pa stoga oni nisu izgubili posjed predmetne nekretnine već je on održan i treba smatrati da je majka tužitelja vršila posjed sve do
10
Posjed; 7.4.2016 · Sentence županijskih sudova u RH
vlasti nad nekretninom, a tuženik ne tvrdi niti ne dokazuje da bi nastupile neke druge okolnosti zbog kojih bi tužiteljev kao i posjed njegove prednice prestali pa kako neodržavanje samo po sebi ne predstavlja osnovu prestanka posjeda u smislu čl. 28. st. 2. ZV-a ovaj sud, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, zaključuje da je prednica tužitelja u času smrti bila posjednica predmetne nekretnine.
Njezin posjed, koji prigovorima tuženika nije osporen, časom smrti prešao je na tužitelja kao nasljednika temeljem odredbe čl. 17. st. 1. ZV-a čiji posjed tuženik također neosnovano osporava samo zbog
, 153/09 i 143/12 - dalje:ZVDSP) je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu taj posjed ne pripada. Isto tako, i odredbom čl.72.st.2. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN br. 53/91 - dalje: ZOVO) bilo je propisano da je posjed savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.
U provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da se tužiteljica nalazi u posjedu predmetnih nekretnina te
, 153/09 i 143/12 - dalje:ZVDSP) je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu taj posjed ne pripada. Isto tako, i odredbom čl.72.st.2. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN br. 53/91 - dalje: ZOVO) bilo je propisano da je posjed savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.
U provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da se tužiteljica nalazi u posjedu predmetnih nekretnina te
„Tužitelj u tužbi navodi da se nalazio u posljednjem mirnom posjedu poslovnog prostora na T.b.J.J. br. 15, površine oko 50 m2, a dana 22. ili ... postupka utvrđeno je da se tužitelj, ne samo u vrijeme podnošenja tužbe, nego i u vrijeme zaključenja glavne rasprave u ovom predmetu, nalazi u posjedu predmetnog poslovnog prostora od momenta kada se poslužio samopomoći i vratio oduzeti posjed. Dakle, iz navoda tužbe, kao i činjenica koje je punomoćnik ... , vratio oduzeti posjed poslovnog prostora, te se u posjedu istoga nalazi od tog momenta pa do zaključenja glavne rasprave u ovom predmetu.
Ne mogu se
o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 - dalje ... trebao držati zakonskih propisa ZVDSP kao i tamo propisanih rokova za podnošenje tužbe za smetanje posjeda, i u roku od 30 dana podnijeti tužbu bez obzira ... smetanje, a ne rok koji je sud odredio u okviru odlučivanja o privremenoj mjeri, jer je taj rok određen za opravdanje podnesene privremene mjere, a nije mogao produžiti tužitelju njegovo pravo za podnošenje tužbe za smetanje posjeda. Kako je smetanje posjeda izvršeno 3. kolovoza 2010.g., a tužba
“11. Ujedno, prema odredbi članka 18. stavak 5. ZVDSP-a poštenje se presumira osim ako se ne dokaže suprotno. 12. Žalbeni navodi tužitelja koji upućuju da posjed tužitelja nema kakvoću poštenog posjeda nisu osnovani. To iz razloga jer tužitelj nije mogao posumnjati niti znao da mu ne pripada pravo na posjed upravo radi činjenice jer je prednica tužitelja posjedovala predmetne prijeporne nekretnine za koje je utvrđeno pravomoćnom presudom da su njeno vlasništvo koje nekretnine je prodala prvom, a kasnije drugom zetu tužitelja M. D.. Činjenicom da je prednica tužitelja D. F. uvedena u posjed
16
Posjed prednika; 21.11.2022 · Sentence županijskih sudova u RH
godina, odnosno najkasnije od 1994. pa do 2014. sukladno članku 159. stavak 3. ZV-a. 14. Pri tome poštenje posjeda se presumira u smislu članka 18. stavka 5. ZV-a, osim ako se ne dokaže suprotno, a tuženici niti jednim izvedenim dokazom nisu dokazali suprotno, odnosno da bi posjed tužitelja i njihovih ... žalbi neosnovano ističu žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći kako nije utvrđeno je li postojao kontinuitet ... nije stupila u posjed predmetne nekretnine, a niti izvršavala posjedovne čine na predmetnoj nekretnini, a faktičnost posjeda proizlazi iz same činjenice
oranica zasijana kukuruzom koja se nalazi u sredini kompleksa koje je u vlasništvu i posjedu tužitelja; - da prijepornu nekretninu tužitelj obrađuje dugi niz godina i da ga nitko nije ometao u posjedu koji traje svakako od 1993./1994., kada je tužitelj kupio imanje od obitelji T. koji su se odselili u S ... ., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) prihvatio tužbeni zahtjev. 11. U ocjeni žalbenih navoda da tužitelj nema valjanu osnovu za stjecanje zakonitog posjeda, valja reći da je sud iz provedenih dokaza utvrdio trajanje posjeda i da su se ostvarile
18
Posjed stvari; 2.4.2025 · Sentence Visokog trgovačkog suda RH
dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično. 22. Posjed, dakle, nije stvarno pravo već ... tužiteljevih činjeničnih tvrdnji ne proizlazi da on ukazuje na suposjedovanje nekretnine s tuženikom. Suposjednici su osobe koje imaju isti posjed stvari ili prava. Tužitelj ne navodi da isti posjed stvari, cijele zgrade ili njezinog dijela, imaju tužitelj i tuženik. Upravo suprotno, poziva se na to da on u posjedu ima jedan dio, a tuženik drugi dio nekretnine. Iz navedenog proizlazi da prema tužiteljevim navodima faktična vlast tuženika koncentrirana upravo na
desetljećima nisu bile obrađivane pa stoga tužitelj ima samo tabularni posjed koji se ne izvršava već duže vrijeme, a na temelju takvog posjeda se ne može steći pravo vlasništva. Takav stav, prema mišljenju ovog suda, nije osnovan. Ukoliko je posjed stečen, tada posjednik ima posjed nekretnine bez obzira da li na ... određeno vremensko razdoblje ima posjed nekretnine pri čemu nema mjesta razlikovanju onog posjednika koji izvršava konkretne posjedovne radnje na nekretnini poput njezine obrade od posjednika koji je stekao posjed, ali ne izvršava nikakve konkretne posjedovne radnje zbog, primjerice, kao u predmetnom slučaju
uspostaviti prijašnje posjedovno stanje preko linije razgraničenja iz predmeta R1-__/03, ako su stranke uvedene u posjed u ovršnom postupku broj Ovr-__/13.“
„U podnesenoj žalbi tuženik ponavlja tvrdnju, koju je iznosio i tijekom postupka pred sudom prvog stupnja, da je tužiteljica svojom voljom napustila posjed nekretnine čime je prema odredbi čl. 28. ZV-a izgubila pravo na posjed. Ove žalbene tvrdnje nisu osnovane jer iz utvrđenih činjenica tijekom postupka proizlazi da je tužiteljica i nakon što je otišla radi školovanja sina u Švicarsku, povremeno dolazila na sporne nekretnine, a da nije napustila posjed nekretnine ukazuje i činjenica što je imala ključeve i uređaj za daljinsko otvaranje vrata, čime je jasno izrazila volju da zadrži u suposjedu
„Smetanje posjeda je počinjeno. Tužitelji se nalaze u posljednjem mirnom posjedu nekretnine stana koji je opisan u izreci rješenja, no nije tužitelj dužan dokazivati namjeru tužitelja za počinjenje smetanja u smislu prije citirane odredbe čl. 22. ZVDSP-a, već naprotiv tuženik je dužan dokazivati temeljem njegovog prigovora da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
To će biti najčešće u situacijama kod posjedovnih sporova suposjednika iz čl. 24. ZVDSP-a ili kad neposredni posjednik smeta posrednog posjednika.“
tužitelji bili ovlašteni tražiti montiranje vodomjera za stan u njihovom posjedu, usvajanje tuženog zahtjeva dovelo bi do apsurdne situacije da bi tuženik vjerojatno godinama, a sve do izvršenja odluke o utvrđenju prava vlasništva i predaje u posjed, bio dužan plaćati za utrošenu vodu i pripadajuće naknade, bez
„Posebno valja naglasiti, da bi određeni verbalni izričaj mogao imati značaj verbalnog smetanja posjeda i rezultirati promjenom u faktičnom stanju korištenja nekretnine, da isti mora biti takvog sadržaja i intenziteta da kod prosječne osobe uzrokuje strah za vlastiti integritet takvog značaja da ga objektivno odvrati od izvršavanja posjeda, a čemu u konkretnom slučaju nije udovoljeno.“
„U odnosu na utuženi čin smetanja posjeda postavljanjem cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnina tužiteljica, valja ... zadiru 0,15 m. Međutim, postavljanje cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnine tužiteljica i to za 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može se okvalificirati kao čin oduzimanja ili uznemiravanja posjeda, obzirom na neznatno zadiranje u zračni prostor iznad nekretnine tužiteljica. Kako se ... prostor iznad nekretnine tužiteljica svega 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može predstavljati čin smetanja posjeda nekretnina tužiteljica, pa se ntii
„Međutim, po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud je na temelju činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, tj. da tužiteljica nije dokazala svoj mirni posjed. Prvenstveno valja napomenuti prvostupanjskom sudu da tužiteljica nije trebala dokazati mirni posjed novoizgrađene ograde - zida, već mirni posjed svoje nekretnine, a koji posjed je vršen upravo do linije na kojoj je tužiteljica izgradila novu ogradu - zid iz razloga što novoizgrađena ograda - zid ne može biti poseban predmet posjedovanja, već je ona sastavni dio predmeta posjedovanja cijele nekretnine
„Međutim, kako je u parnici za smetanje posjeda, kako to pravilno ističe tužitelj, pasivno legitimiran počinitelj smetanja, njegov nalogodavac kao i onaj u čijem interesu je počinjeno smetanje ako se od toga nije ogradio, a nesporno je da je tuženik promijenio bravu na navedenoj ogradi te da tužitelj ne može u posjed nekretnine koju je prije koristio, pogrešno za sada prema mišljenju ovog suda prvostupanjski sud zaključuje da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika tvrdeći da tuženik kod mijenjanja brave nije postupao kao fizička osoba već kao ovlaštena osoba tvrtke R.“
posjedu u smislu odredbe čl. 17. st. 1. ZV-a koja propisuje da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegove nasljednike zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja, a kad su ostaviteljevi posjedi prešli na dva ili više nasljednika, svi su oni time
„Kako dakle, i sami tužitelji tvrde da je tuženik postupio po izdanoj privremenoj mjeri, a što tvrdi i tuženik u žalbi, te da su tužitelji povukli tužbu u cijelosti jer nemaju pravni interes na utvrđenje da su smetani u posjedu obzirom su postavljanjem ograde onemogućili tuženika da ih ubuduće smeta u posjedu predmetne nekretnine, po ocjeni ovog suda nema osnove u čl.158. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 89
„Neosnovano nadalje tužena ukazuje na počinjenje bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a, budući izostavljanje datuma smetanja (naveden kao 23. srpnja 2017.) ne predstavlja nedopušteno prekoračenje zahtjeva, već zato jer je isti dio neobvezatnog utvrđujućeg dijela izreke rješenja o smetanju posjeda, obzirom da je za isto obvezatan i pravnorelevantan kondemnatorni dio izreke - naredbe uspostave posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrane takvog ili sličnog smetanja ubuduće, kako je to propisano i čl. 22. st. 1. ZV-a, što i jest pravna priroda rješenja o smetanju posjeda.
Osim toga
„Prvostupanjski sud u nastavku obrazloženja navodi da je temeljem provedenog dokaznog postupka utvrdio da je tuženik izvršio radnje koje ... određenog činjenja ili propuštanje (uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije počinjenja čina smetanja posjeda; zabrana takvog ili sličnog ... . prosinca 2007.g.)).
U žalbi tužiteljica navodi da je ona prodala svoju kuću, te tužiteljica više nije u posjedu te kuće, slijedom čega nije više bila u ... bilo poznato, odnosno te su činjenice bile iznijete u prvostupanjskom postupku, pa je prvostupanjski sud i utvrdio da je tuženik počinio radnju smetanja
35
Posjed stvari; 19.8.2019 · Sentence županijskih sudova u RH
„Naposljetku što se tiče podvođenja predmeta spora koji predstavlja smetanje prava služnosti kanalizacijskog sustava i može se podvesti pod čl. 10. st.5. ZV-a kao načelni propis za takvu specifičnu vrstu smetanja posjeda, po ocjeni ovoga suda, nije bilo osnove isti podvoditi pod služnost vodovoda iz čl. 192. st.2. istog Zakona, jer predmet spora nije služnost crpljenja ili navraćanja vode, koja je u Zakonu zasebno propisana, već služnost sustava kanalizacije.“
. 35. st. 4. i čl. 22. st. 2. ZV-a prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj ne može tražiti posjedovnu zaštitu u parnici za smetanje posjeda zbog ... za korištenje i upotrebu javnih puteva, jer se korištenjem puta za koji je utvrđeno da predstavlja javno dobro ne može steći posjed prava stvarne služnosti
cilju povremenog ulaska u stan radi izvršavanja obveza iz sklopljenog ugovora tužiteljica nije stekla posjed stana u smislu odredbe čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN.91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14 - dalje ZV) pa
„Da je upravo tuženik dao nalog HEP-u da isključi struju u tom stanu i skine električno brojilo nije sporno u ovom postupku, a to proizlazi i iz dokumentacije koja je priložena u spis. I po ocjeni ovoga suda na taj način je tuženik smetao tužiteljicu u posjedu tog stana jer nemogućnost korištenja struje predstavlja uznemiravanje posjeda tužiteljice i na bitan način otežava korištenje te nekretnine, zbog čega u tome postoje bitni elementi smetanja posjeda iz čl. 21. ZOV-a.“
, koje su montažne i služe isključivo zaštiti (zatvaranju) kabla kojim tužitelj pruža TK uslugu svojim korisnicima. Posjed navedenih kanalica ne izvršavaju ... - „Narodne novine“ broj 76/22) što ga nedvojbeno legitimira posjednikom kanalica te nastavno tome i ovlaštenikom zaštite takvog svog posjeda. Posebno valja naglasiti da je stajalište o tužiteljevom posjedu predmetnih kanalica kao elektroničke komunikacijske infrastrukture, koju u smislu odredbe čl.5.toč.1. danas ... kanala koji predstavljaju distributivno-komunikacijske infrastrukture stvari i uvlačenje i postavljanje optičkih kablova drugih operatera pored postojećih
dokazima, zbog čega njezine navode ovaj sud ne može prihvatiti osnovanim. Prije svega, valja navesti da je posjed faktično stanje koje se, u pravilu, može promijeniti isključivo određenim faktičnim radnjama, i to na način da se dotadašnje, postojeće, faktično stanje posjeda mijenja, bilo uznemiravanjem u posjedu
„Konačno, u odnosu na žalbenu tvrdnju da je tužitelj propustio tužbenim zahtjevom tražiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja valja pojasniti da odredba čl. 21. stav. 1. ZV-a propisuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjeduili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. U tom smislu tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda sastoji se od tri elementa - od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja ... ubuduće (kondemnatorni dijelovi tužbenog zahtjeva). Nije sporno da samo utvrđenje posjeda i čina smetanja (deklatarorni preambul) nema karakter samostalnog
43
Zaštita posjeda; 30.7.2021 · Sentence županijskih sudova u RH
/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZOV) pravo na zaštitu posjeda ima ona osoba koju drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu posjed oduzme. Dakle, da bi netko mogao ostvariti posjedovnu zaštitu u smislu naprijed citiranog zakonskog propisa potrebno je da je ta osoba bila u posjedu predmetne nekretnine i da ga je tuženik u tom posjedu smetao tako što mu je posjed oduzeo. Iz navoda tužiteljice u tužbi vrlo jasno proizlazi da ona uopće nije bila u posjedu predmetne nekretnine, već je dana 13. studenog 2019. tek pokušala stupiti u posjed
„Naime, kako je odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a jasno propisano da pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, dok iz odredbe čl. 22. st. 1. ZV-a proizlazi da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, nejasno je i nerazumljivo ... taj način zaštitila svoj posjed.“
„U primjeni zakonske odredbe iz čl. 17. st. 1. ZV-a nije odlučno tko je od njih zakonski a tko oporučni nasljednik jer pravna osnova za nasljeđivanje u nasljedničkom posjedu nije odlučna za suposjedovnu zaštitu.
Nije relevantno niti da li je pravni osnov stjecanja suposjeda tuženice kao oporučne nasljednice temeljem usmene oporuke, koju osporavaju prvo i drugotužiteljica, pravno valjan jer se u parnici za smetanje suposjeda ne raspravlja o pravnom ... posjednica stvari koja je predmetom posjedovne zaštite i da je trenutkom njezine smrti posjed u obimu i kvaliteti kakav je ona imala prešao na njezine
„Dakle, čin smetanja posjedamora biti takav da se može podvesti pod uznemiravanje posjeda ili pod oduzimanje posjeda. U konkretnom slučaju, prema ... i tuženica je ušla u kuću.
Ovdje prestaju sve činjenice koje navode tužitelji kao čin smetanja posjeda i doista i po ocjeni ovoga suda ovim radnjama koje navode tužitelji u svojoj tužbi tuženica nije počinila čin smetanja njihovog posjeda predmetne nekretnine i te radnje tuženice se ne mogu podvesti niti pod uznemiravanje posjeda, a niti je tim radnjama tuženice oduzet posjed tužitelja, niti je na bilo koji način ugrožena faktična vlast nad nekretninom.“
„Nije sporno da samo utvrđenje posjeda i čina smetanja (deklatarorni preambul) nema karakter samostalnog deklaratornog elementa izreke rješenja o smetanju posjeda, već je sastavni dio kondemnatornog dijela. Stoga u okolnostima, kakav je predmetni činjenični supstrat prvostupanjskog predmeta nakon tuženikovog udovoljenja privremenoj mjeri - kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja ali je moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja
"Odredbom čl. 265. st. 1. OZ-a propisano je da, ako je na osnovi ovršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, ovrha provedena, ili je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga učini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, sud će na prijedlog ... je to potrebno, i zaprijetiti ovršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovo počini smetanje posjeda. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju ... ., niti da ovrhovoditelj to sam uradi na trošak ovršenika. Naime, smisao sudske zaštite posjeda sastoji se u vraćanju i uspostavi posjedovnog stanja kakvo
„Tužitelj je u ovom predmetu podnio tužbu radi smetanja posjeda stvarne služnosti pristupa javnom vodovodu (kako je to navedeno u samoj tužbi) i to po nekretnini tuženika pravcem označen u skici mjerničkog vještaka slovima A-B-C-D. Međutim, u konkretnom slučaju ne postoji stvarna služnost pristupa ili prilaza javnom vodovodu, jer ne postoji povlasna nekretnina.
Naime, prema odredbi čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... korist bi trebao postojati pristupni put.
Očito je međutim da se tužitelj nalazi u posjedu služnosti voda – magistralnog vodovoda, koji dijelom prolazi
„U ovom postupku utvrđeno je da su tužitelji bili u posjedu prava služnosti prolaza po dvorištu tuženika radi dolaska do svojih vrata za ulazak u ... posjednici prava služnosti prolaza, a činjenica da su tuženici na ulazna vrata svojeg dvorišta postavili bravu koja se zaključava, a ključeve brave ulaznih vrata nisu dali tužiteljima, predstavlja čin smetanja posjeda, suprotno zaključku suda prvog stupnja, jer je tužiteljima onemogućen dotadašnji način ... tuženika te traže od tuženika da im otključaju ulazna vrata i omoguće ulaz, postavljanje brave na ulazna vrata dvorišta i zaključavanje ulaznih vrata
