osoba, to nema pretpostavki za vođenje postupka u ovom predmetu.
Ovakvo utvrđenje prvostupanjskog suda nije pravilno, jer u prijedlogu kojim se pokreće pojedinačniispravnipostupak u skladu sa odredbom čl. 200. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 ... odbacio prijedlog kao nedopušten.
Stoga je valjalo uvažiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak u kojem će prvostupanjski sud ocijeniti da li su ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o otvaranju pojedinačnogispravnogpostupka, odnosno da li je prijedlog opravdan
- dalje: ZZK) kad za to postoji opravdani razlog, može se provesti pojedinačniispravnipostupak glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška. Iz takove zakonske definicije nesumnjivo proizlazi da je postupakpojedinačni, jer se, za razliku od ispravnogpostupka (čl. 186. -197. ZZK) provodi u odnosu na ... uložaka, a tako predloženi upis je nedopušten, odnosno prijedlog je neuredan, jer se u njemu provođenje pojedinačnogispravnogpostupka predlaže provesti u ... je prijedlog trebao biti odbačen, jer je predloženo provesti pojedinačniispravnipostupak, ne u jednom nego u devet zemljišnoknjižnih uložaka, te je
inozemstvu, te navoda o stvarnom vlasništvu trećih osoba na nekim od predmetnih nekretnina, ne predstavljaju opravdan razlog za pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka, odnosno prijavni list kojim je izvršena parcelacija i novoformirane nekretnine, čije vlasništvo traže predlagatelji, ne predstavlja ... zemljišnoknjižnom postupku nakon provedenog razvrgnuća suvlasničke zajednice zajedno sa ostalim suvlasnicima, bilo u sudskom postupku, bilo ispravama sačinjenim ... riješiti postupkom razvrgnuća suvlasništva.“
„Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 200. ZZK-a. Opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je primjerice javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom učinjeno samo vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu ... . Za pokretanje zemljišnoknjižnog ispravnogpostupka po ovoj odredbi kao pretpostavka traži se razina vjerojatnosti da predlagatelju to pravo pripada kada ne ... interesa u zemljišnoknjižnom ispravnompostupku utvrđivati postojanje tog svog prava i ostvarivati upis tog prava.“
„Nadalje, kako je odredbom čl. 208. st. 3. ZZK-a propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je nekom ... opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka ne dostavlja nikakve druge dokaze, slijedom čega je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka na nekretnini koja je predmet ovog postupka, a ista svoje pravo vlasništva može dokazivati u parničnom postupku, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud u svojoj odluci.“
„Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja također navodi da za predmetni zemljišnoknjižni uložak nije moguće voditi i obnovu zemljišne knjige i pojedinačni zemljišnoknjižni ispravnipostupak jer je već u postupku obnove sud pozvao sve osobe za koje je ocijenio da imaju pravni interes. Tu treba reći da je ZZK/96 u članku 200. stavak 3. imao odredbu prema kojoj se pojedinačniispravnipostupak ne može voditi glede zemljišnoknjižnih uložaka u ... zaključiti da je postupak obnove zemljišne knjige za predmetne nekretnine proveden, a nema zakonske zabrane vođenja pojedinačnogispravnogpostupka glede
„Predlagatelj izričito u žalbi tvrdi da pravni temelj stjecanja nekretnine na suvlasničkim omjerima na kojima su upisane druge osobe, a ne prodavatelji iz ugovora o kupoprodaji, je miran i nesmetan posjed njega osobno i preko prodavatelja kao prednika više od 100 godina, pa bi pravni temelj stjecanja prava vlasništva bila dosjelost. Ugovor o kupoprodaji ne može biti pravni temelj za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka, jer iz tog ugovora doista proizlazi jasno i određeno koje suvlasničke dijelove predmetne nekretnine je predlagatelj kupio te u ugovoru ne postoji navod kako prodavatelji
„Po ocjeni ovog suda, nije bilo osnove za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka odnosno ispravno je navedeni prijedlog predlagateljice trebalo odbaciti, jer ista nije ovlaštena tražiti upis prava vlasništva odnosno suvlasništva pokretanjem pojedinačnogispravnogpostupka na ime druge osobe. Iz odredbe čl. 209. proizlazi kako opravdanost pokretanja pojedinačnogispravnogpostupka mora proizlaziti iz priloženih isprava, pri čemu se nabrajaju isprave ... ispravak upisa u zemljišnoj knjizi. Iz svega toga proizlazi da predlagateljica ne bi mogla pokretati pojedinačniispravnipostupak tražeći da se za korist
„Kako je u čl. 99. st. 1. ZZK-a izričito propisano da u zemljišnoknjižnim postupcima svaka stranka snosi svoje troškove to je iz tog razloga valjalo odbiti zahtjev protustranaka da im se dosudi trošak postupka te nije bilo mjesta primjeni pravnih pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934., kako je to pogrešno zaključio zemljišnoknjižni sud. U tom kontekstu valja dodati da je pojedinačniispravnipostupak zemljišnoknjižni postupak u smislu odredbe čl. 98. st. 2. ZZK-a.“
provode u redovitom ili posebnom zemljišnoknjižnom postupku, a u st. istog članka je propisano je da se posebnim zemljišnoknjižnim postupkom, između ostalih, smatra pojedinačniispravnipostupak. Odredbom čl. 99. st. 3. ZZK propisano je da u zemljišnoknjižnim postupcima svaka stranka snosi svoje troškove. Ovaj postupak je, dakle posebni zemljišnoknjižni postupak u kojem svaka stranka snosi svoje troškove što znači da protustranke nemaju pravo na naknadu troška postupka od predlagatelja zbog čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev protustranaka za naknadu troška
reguliraju otvaranje i provođenje toga postupka (čl. 200.b-g ZZK). Specijalne odredbe kojima je propisano postupanje suda u pojedinačnomispravnompostupku ne ... „Naime, prije svega je predlagateljica bila dužna svoj prijedlog sastaviti u skladu sa odredbama čl. 200.a st. 2.-5. te st. 6. ZZK, kojima je detaljno propisan obvezatni sadržaj prijedloga (st. 2. i 3.) i fakultativni (st. 4.) kao i isprave koje je nužno priložiti, sve to za ocjenu opravdanosti pokretanja toga postupka (st. 5. u vezi čl. 200. st. 1. ZZK), pri čemu je za slučaj promjene podataka u zemljišnoknjižnom izvatku - posebno posjedovnici nužno
„Odredbom čl. 200.a. st. 5. ZZK-a propisano je koje isprave treba priložiti prijedlogu za pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka na način da treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnogispravnogpostupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost ... se potvrđuje pravo predlagatelja.
Pravna prednica predlagatelja je uz prijedlog za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka priložila posjedovni list ... postupka, zbog čega je po ocjeni ovoga suda predlagatelj dokazao da ima opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka pa je sud pogrešno
„Da bi se uopće mogao otvoriti pojedinačniispravnipostupak predlagateljica bi trebala raspolagati ispravom koja bi nesporno upućivala na vjerojatnost postojanja njezinog prava, a uz postojanje posjedovnog lista koji je trenutačno važeći, i kojim je izvršena promjena u posjedu kakav je on bio na temelju isprave kojom raspolaže predlagateljica, ne postoji osnova za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka. Odbijanjem prijedloga za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka predlagateljica nije onemogućena da ishodi promjenu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi provođenjem parničnog postupka protiv
„Prema daljnjoj odredbi čl. 209. st. 1. ZZK, pojedinačniispravnipostupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je stavkom 4. istog članka određeno da prijedlogu za pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja tog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, pa tako, primjerice, isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist ... za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka može udovoljiti kada predlagatelj ima pravni interes i opravdani razlog za vođenje takvog postupka, a kao dokaz u
pretpostavci postojanja opravdanog razloga za pokretanje postupka predmetnog sadržaja jer predlagatelj upis svog prava (su)vlasništva može ishoditi izvan instituta pojedinačnogispravnogpostupka.“
... „Naime, opravdanim razlogom za pokretanje postupka predmetnog sadržaja smatra se svaka situacija u kojoj predlagatelj raspolaže ispravom koja nije podobna za zemljišnoknjižni upis pa obzirom da je u konkretnom slučaju prijedlogu priložio Ugovor sklopljen sa prodavateljicama M. L.-Š. i A. P. na kojemu
„Razumijevanja radi valja navesti da predlagatelji u konkretnom slučaju zahtijevaju pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka, zbog čega valja navesti, da se sukladno odredbi čl.200.stav.1. ZZK pojedinačniispravnipostupak provodi kad za to postoji opravdani razlog te da se takav postupak može provesti u pogledu jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.
Prema stav.3. citirane odredbe opravdanim razlogom za vođenjem pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti
„Člankom 200. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačniispravnipostupak provodi onda kada za to postoji opravdan razlog, a opravdan razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka prema st. 3. iste odredbe postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije ... potvrđuje pravo predlagatelja i sl. Treba naglasiti da je takvom zakonskom regulativom pojedinačniispravnipostupak definiran kao postupak u kojem se u određenom zemljišnoknjižnom ulošku ispravljaju zemljišnoknjižni upisi po pravilima o ispravnompostupku, a cilj pojedinačnogispravnogpostupka je da se u
propisuje da se na pojedinačniispravnipostupak na odgovarajući način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka u ispravnompostupku, a da je čl. 180. st. 2 ... , ukoliko je u vrijeme podnošenja prijedloga predlagatelja već bio u tijeku postupak obnove zemljišne knjige za k.o. P., ali ako u to vrijeme u tom postupku još nije donesena odluka o otvaranju zemljišne knjige te otvaranju postupka ispravljanja upisa u njoj (ispravnipostupak) tada ta činjenica nije od utjecaja na mogućnost vođenja pojedinačnogispravnogpostupka u smislu odredbe čl. 200. ZZK-a iz kojih razloga je u tom slučaju o prijedlogu potrebno
„Stoga je, rukovodeći se razlozima zbog kojih predlagatelji predlažu pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka, prvostupanjski sud odbivši prijedlog pravilno primijenio odredbu čl. 200. ZZK-a obzirom da se u smislu odredbe čl. 10. st. 4. ZZK-a promjene katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti ... prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta, pa kroz ispravnipostupak nije moguće ispravljati prijavni list niti kroz taj postupak vraćati prijavni list nadležnom uredu za katastar već takav postupak predlagatelji mogu pokrenuti kod nadležnog Ureda za katastar.“
„Kako se pojedinačniispravnipostupak provodi kad za to postoje opravdani razlozi jer je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada ... suvlasnici J. Č. i A. Č. očito pokojni ide samo u prilog tezi da postoji opravdan razlog za provođenje i otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka u odnosu na ... stranka je u postupku pokretanja pojedinačnogispravnogpostupka samo predlagatelj, dok isti može u svom prijedlogu naznačiti u odnosu na koje osobe upisane u zemljišnim knjigama predlaže provođenje pojedinačnogispravnogpostupka, s obzirom da je odredbom čl. 200.a ZZK-a propisano da se u prijedlogu
„Naime, u navedenom postupku predlagatelji Đ.I. i Đ.V., podnijeli su prijedlog za pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka u pogledu čkbr. __ k.o. I., sukladno čl. 200 ZZK. Prema čl. 200 st. 2 ZZK-a na pojedinačniispravnipostupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o ispravnompostupku, s time da ... slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 186 do 196 ZZK-a, koje govore o ispravnompostupku prilikom postupka osnivanja, obnove ili dopune ... sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. U konkretnom slučaju, rješenje suda prvoga stupnja br. Z
„Osnovane su žalbene tvrdnje predlagatelja da za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka uz prijedlog nije bio dužan podnijeti izvornike, odnosno ovjerene prijepise posjedovnog lista na kojima temelji prijedlog za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka, jer se odredbe čl. 102. st. 1. i čl. 109. st. 6. ZZK-a ne odnose na pojedinačniispravnipostupak.
Naime, i po ocjeni ovoga suda, predlagatelj je uz prijedlog za otvaranje pojedinačnogispravnog ... posjednik nekretnine u odnosu na koju traži provođenje pojedinačnogispravnogpostupka te posjedovni list nije bio dužan priložiti u izvorniku, kako to
„U kontekstu pravilnog pravnog pristupa pojedinačnomispravnompostupku, ovaj sud ne može prihvatiti niti "ekstenzivno tumačenje" odredbe čl. 200. ZZK-a, kako to čine predlagatelji u žalbi.
Predlagatelji smatraju da odredbu čl. 200. ZZK-a, valja tumačiti na način da se omogući svakome tko je izvanknjižni vlasnik da upiše svoje vlasništvo, jer za to ima "opravdan razlog".
Naime, postojanje opravdanog razloga odlučno je u stadiju donošenja odluke o provedbi (otvaranju) pojedinačnogispravnogpostupka, dok činjenice pripada li nekoj osobi pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa
„Kada se navedeno uzme u obzir, stajalište je ovog suda da odredba čl. 200. st. 1. ZZK, kada se tumači smisleno i povezano s drugim odredbama tog Zakona, ne sadrži prepreke provođenju pojedinačnogispravnogpostupka u pogledu samo nekih čestica iz određenog zemljišnoknjižnog uloška (odnosno suvlasničkog dijela tih čestica), jer će u slučaju eventualnog pozitivnog ishoda tog postupka doći do otpisa onih čestica u pogledu kojih se taj postupak provodi i pripisa istih čestica u novi zemljišnoknjižni uložak, u kojem će biti upisano i novo zemljišnoknjižno stanje.
Slično tome, primjera radi, premda nije
„Protivno stajalištu prvostupanjskog suda, za ocjenu dopuštenosti prijedloga za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka u konkretnom slučaju nije ... o okolnostima koja će postati relevantne tek u nastavnom stadiju predmetnog postupka, dakle u postupku ocjene osnovanosti prava predlagateljica u fazi rasprave za ispravak. Naime, ispravnipostupak podijeljen u dva dijela - postupak otvaranja pojedinačnogispravnogpostupka i ispravnipostupak u kojem se na ... za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka a ne raspravlja niti odlučuje o osnovanosti samog prijedloga.“
pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg ... .
Prema tome, predlagatelj nije dužan u svrhu opravdanja razloga za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka prilagati javne ili javnoovjerovljene isprave
„U odnosu na čest. zem. __/2 k.o. B. iz zk.ul. __ treba reći da nije moguće ispravljati upis u zemljišnoknjižnom ulošku u pojedinačnomispravnompostupku na način da se upisuje suvlasništvo na pojedinoj čestici na temelju posjedovanja točno određenog realnog dijela neke čestice, već bi to bilo moguće samo kada bi predlagateljica provela parcelaciju. I u odnosu na tu česticu predlagateljica ima drugi pravni put kojim će moći ostvariti upis suvlasništva u zemljišnoj knjizi ako su točni njezini navodi da upisani vlasnici odnosno posjednici nisu protivni njezinom upisu.“
opravdani razlog, može provesti pojedinačniispravnipostupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška, dok je odredbom čl. 108. st. 1. i 2. Zemljišnoknjižnog poslovnika (NN br. 81/97; 109/02; 123/02; 153/02 i 14/05), određeno da se pojedinačniispravnipostupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi kad za to postoji opravdani razlog, a da opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je javnom ... , a cilj pojedinačnogispravnogpostupka je da se u ulošku glede kojeg se vodi postupak, zemljišnoknjižno pravno stanje nekretnina uskladi sa stvarnim
„Također je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda da se prema odredbi čl. 200. st. 3. ZZK pojedinačniispravnipostupak ne može voditi glede zemljišnoknjižnih uložaka u zemljišnim knjigama koje su na osnovi toga Zakona osnovane, obnovljene, dopunjene ili preoblikovane jer je prvostupanjski sud očigledno zanemario činjenicu da je odredbom čl. 57. Zakona o izmjenama i dopunama ZZK (NN 55/13) koji je stupio na snagu 16. svibnja 2013. g. izmijenjena odredba čl. 200. ZZK i prema važećem tekstu zakona pojedinačniispravnipostupak može se provoditi u svakoj zemljišnoj knjizi, pa i onoj koja je osnovana
„Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo odbacivši prijedlog predlagatelja za pokretanje i provođenje pojedinačnogispravnogpostupka primjenom odredbe čl. 187. ZPP-a u vezi čl. 208. ZZK-a jer i prema stavu ovog suda pojedinačniispravnipostupak bi trebao predstavljati pravno sredstvo za ostvarenje zemljišnoknjižnog upisa samo ako se radi o vlasništvu glede kojeg u stvarnosti ne postoji ... treba riješiti kroz parnični postupak.“
slučaju i učinio. Kako se bez prijavnog lista ne može provesti pojedinačniispravnipostupak samo u odnosu na dio površine neke nekretnine, kako to traži predlagateljica u prijedlogu, pravilan je pravni stav suda prvog stupnja da se na temelju takvog prijedloga nije mogao pokrenuti pojedinačniispravnipostupak. Činjenica koju u žalbi ističe predlagateljica da je nakon podnošenja prijedloga za pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka nadležno tijelo za katastar ... pojedinačnogispravnogpostupka te prijedlog predložiti prijavni list sukladno odredbi članka 206. stavak 6. ZZK-a.“
. 209. st. 4. ZZK-a. Iz odredbi Zakona o zemljišnim knjigama koje reguliraju pojedinačniispravnipostupak nigdje ne proizlazi da se taj pojedinačniispravnipostupak ne može voditi u odnosu na suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini iz čega zaključak prvostupanjskog suda da se na taj način predloži ... sud iz tih razloga odbacio prijedlog predlagateljice za pojedinačniispravnipostupak.“
„Zbog toga je ovaj sud ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem postupku će prvostupanjski sud dati razloge zbog kojih odbija prijedlog s pozivom na odredbe Zakona u kojima nalazi uporište za svoj stav, s time da je mišljenje ovog suda da postupak obnove zemljišne knjige nije zapreka za provođenje pojedinačnogispravnogpostupka jer otvaranjem postupka obnove zemljišne knjige postojeća zemljišna knjiga se ne zatvara, u istoj se provode predloženi upisi, a tek nakon zatvaranja stare zemljišne knjige i otvaranja nove zemljišne knjige pojedinačniispravnipostupak
„Međutim, kako zemljišnoknjižni sud na zapisniku nije naveo sadržaj sporazuma stranaka na koji se poziva i u rješenju koje je donio nakon rasprave za ispravak, a taj sporazum se ne nalazi u spisu, nejasni su razlozi iz kojih je zemljišnoknjižni sud zaključio da se ne radi o omašci u pisanju.
Naime, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, u situaciji kada sud u pojedinačnomispravnompostupku prihvati sporazum stranaka i kada prema tom sporazumu donese rješenje o ispravku upisa, tada sadržaj izreke rješenja mora odgovarati sadržaju sporazuma stranaka, dok bi se u protivnom radilo o omašci u pisanju u smislu odredbe čl
„Dakle, da bi se uopće mogao pokrenuti pojedinačniispravnipostupak predlagatelj je dužan dokazati odnosno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za pokretanje tog postupka, a taj opravdani razlog dokazuje se prilaganjem isprava iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnogispravnog ... postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka te je pravilno primijenio materijalno pravo iz članka 208. i 209. ZZK-a kada je odbio prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka.“
sadržavati prijedlog za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka, dok je u st. 5. citirane zakonske odredbe propisano da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka, te niti jednom zakonskom odredbom nije propisana dužnost suda da poziva predlagatelja na dostavu isprava kojima dokazuje opravdanost pokretanja postupka.“
... opravdani razlog za pokretanje ovog postupka i da nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano na predmetnim nekretninama
„Prema odredbi čl. 208. ZZK-a pojedinačniispravnipostupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačniispravnipostupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st. 1.); opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu ... predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.), a prema čl. 209. ZZK-a pojedinačniispravnipostupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes (st. 1
„Iz odredbe čl. 200. st. 3. ZZK-a jasno proizlazi da opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je nekom ispravom ... pojedinačnogispravnogpostupka ne temelji na ispravama kojima bi njemu pripadalo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, već svoj zahtjev temelji na ... dosjelošću ne može se utvrđivati u pojedinačnomispravnompostupku, već se pravo vlasništva dosjelošću kao stjecanje prava vlasništva na temelju zakona može utvrđivati isključivo u parničnom postupku izvođenjem dokaza i utvrđivanjem činjenica koje se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi.“
„Naime, kako predlagateljica uz prijedlog za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka dostavlja sudu Ugovor o prodaji stana zaključen dana 22. svibnja 2006. između pravne prednice predlagateljice i Fonda za naknadu oduzete imovine iz kojeg proizlazi da je pravna prednica predlagateljice kupila stan ... knjigama trebalo ispraviti, kad je odredbom čl. 200 ZZK jasno propisano da se pojedinačniispravnipostupak provodi kad za to postoji opravdan razlog, a da je opravdan razlog za vođenje navedenog postupka kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezino korist
, predstavlja opravdani razlog za pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka, jer se radi o ispravi kojom je predlagatelj učinio vjerojatnim da mu pripada pravo (pravo vlasništva) darovane nekretnine koje nije u njegovu korist upisano u zemljišne knjige, odnosno dokazao opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka radi čega je nejasan i stanju spisa proturječan zaključak suda da predlagatelj nema pravni interes za otvaranje pojedinačnogispravnogpostupka.“
„Odredbom čl.200. st.1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17 - dalje: ZZK) propisano je da se pojedinačniispravnipostupak provodi kad za to postoji opravdani razlog, a opravdani razlog za vođenje tog postupka prema st.3 ... opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka postoji uvijek kada postoji nesuglasnost zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem, što je predlagatelj dužan dokazati. Ovlaštenje za podnošenje prijedloga za pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka ima osoba koja ima pravni interes, sukladno
„Prema odredbi čl. 200.a st. 1. ZZK-a, pojedinačniispravnipostupak se pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes. Međutim, u situaciji kada se između predlagatelja i zemljišnoknjižnih vlasnika nekretnina (u odnosu na koje se predlaže provođenje pojedinačnogispravnogpostupka), istovremeno ... spor o pravu vlasništva na nekretninama, i prema ocjeni ovoga suda, ne postoji opravdani razlog za provođenje pojedinačnogispravnogpostupka. Posljedično, osoba koja predlaže provođenje pojedinačnogispravnogpostupka, ali istovremeno pokušava svoja vlasnička prava ostvariti u parnici, nema pravni
Prvostupanjski sud je prijedlog predlagateljice (suštinski) odbacio, jer je zaključio da predmet pojedinačnogispravnogpostupka ne može biti suvlasnički dio čestice pozivajući se na čl. 200. st. 1. ZZK, te cijeneći da je za podnošenje njezinog prijedloga bilo potrebno sukladno čl. 200. a) st. 6. ZZK ... , pojedinačniispravnipostupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka, što znači da se može provesti i glede prava na suvlasničkom ... određene nekretnine to već iz tog razloga, bar za sada, nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda da predmet pojedinačnogispravnogpostupka ne bi
„Kao što je prvostupanjski sud u svojoj odluci pravilno naveo, predlagatelj uz svoj prijedlog nije dostavio isprave iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi.
Priložene isprave, a to je izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu iz koje proizlazi da su na predmetnoj nekretnini upisane kao suvlasnici neke druge osobe, a ne predlagatelj te prikaz povijesnog stanja zemljišnoknjižnog uloška nisu isprave kojima se može opravdati pokretanje pojedinačnogispravnogpostupka.“
„Odbijanjem prijedloga predlagatelja za otvaranje i provođenje pojedinačnogispravnogpostupka, zemljišno knjižni sud je pogrešno primijenio odredbu ... ispravnipostupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška, dok je odredbom čl. 108. st. 1. i 2. Zemljišnoknjižnog poslovnika određeno da se pojedinačni ... za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka postoji kad je javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u ... zemljišnoknjižnog upisa.
Na taj način je pojedinačniispravnipostupak definiran kao postupak u kojem se u određenom zemljišnoknjižnom ulošku ispravljaju
pojedinačnogispravnogpostupka i to u pogledu čkbr. ___ upisane u z.k.ul. ____ k.o. K.
Prvostupanjski zemljišnoknjižni sud je povodom prijedloga predlagatelja donio rješenje dana 25. studenog 2008.g. kojim je otvorio pojedinačniispravnipostupak u pogledu predmetne nekretnine, te je izvršena objava oglasa u Narodnim novinama br. __/08, o tome da se vodi pojedinačniispravnipostupak.
Na pojedinačniispravnipostupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ... očitovanje u pogledu 2/8 dijela predmetne nekretnine.
Obzirom na činjenicu da je u pogledu predmetne nekretnine bio pokrenut pojedinačniispravnipostupak
pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Preciznije, prema stanju spisa predmeta određena je i provedena rasprava za ispravak 18 ... koje smatraju da su oštećene u svojim pravima da svoja prava mogu štititi tužbom za ispravak ili u nekom drugom postupku.“
„Prema odredbi čl. 200. st. 1. ZZK-a pojedinačniispravnipostupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog, a opravdani razlog za vođenje pojedinačnogispravnogpostupka u smislu st. 3. istog članka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu ... i provoza pa je utoliko pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da uknjižba prava stvarne služnosti na bi mogla biti predmetnom pojedinačnogispravnogpostupka.“
„Obzirom da je predlagatelj uz svoj prijedlog priložio isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnogispravnogpostupka u smislu st. 3., 4. i 5. čl. 209. ZZK-a to je u nastavku postupka sud prvog stupnja dužan postupiti prema odredbama 209. st. 7., čl. 210. do 216. ZZK-a, donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnogispravnogpostupka te nakon provedenog postupka donijeti rješenje o prijedlogu predlagatelja za upis njegovog prava vlasništva ovisno o utvrđenjima na raspravi za ispravak.“
