„U odnosu na osporavanje da predmetna Suglasnost o zapljeni ima svojstvo ovršne isprave podobne za ovrhu na nekretninama ovršenika, valja navesti da ... i odrediti ovrhu i na nekretninama dužnika kao što je to ovrhovoditelj predložio, a sud prvog stupnja odredio i u konkretnom slučaju.“
... zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Sukladno stav.5. cit. odredbe - suglasnost o zapljeni koja je potvrđena po javnom bilježniku ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim
provedbe ovrhe, ta se radnja neće provesti.
I prema stajalištu ovog suda razgledavanje nekretnine nije radnja bez koje se postupka ovrhe na nekretninamane ... .1. „sud će“ propisuje samo obvezu sudu da osobama zainteresiranim za kupnju omogući razgledavanje nekretnine i to, prema potrebi, uz prisutnost sudskog ovršitelja, a ni u kom slučaju iz sadržaja te odredbe, niti iz koje druge odredbe OZ-a, ne proizlazi da se bez razgledavanja nekretninene bi mogla provesti ovrha na nekretninama, odnosno razgledavanje nekretnine nije ovršna radnja bez koje se ovrhane bi mogla provesti.“
odjela Vrhovnog suda od 31. ožujka 2021. u slučaju kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti dostavljati isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje. Kako se u konkretnom slučaju ovrha vodi na temelju presude kao ovršne isprave ne primjenjuje ... „Razlozi za obustavu ovrhe propisani su odredbom čl. 72. OZ-a i u konkretnom slučaju ne postoje razlozi iz čl. 75. OZ-a zbog kojih se ovrha u ovom
„Ovrhovoditelj se žali tvrdeći da je u novom prijedlogu naveo nalog ovršenicima da mu bez odgode predaju nekretninu jer je u prijedlogu navedeno da se traži ispražnjenje nekretnine u cijelosti i predaja iste slobodne od osoba i stvari ovrhovoditelju bez odgode u posjed.
Međutim, takav navod u prijedlogu se ne može smatrati kondemnatornim dijelom iz čl. 124. st. 1. OZ-a jer ne sadrži naredbu drugim osobama koje ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine da je bez odgode predaju kupcu tj. ovrhovoditelju.
Budući da prema toj zakonskoj odredbi sud takvu naredbu može izdati
„Također, neosnovane su žalbene tvrdnje ovršenice o tome da ona nije u obvezi naknaditi troškove ovršnog postupka ovrhovoditelju iz razloga što je ona založna dužnica, a ne osobna dužnica ovrhovoditelja, iz kojih razloga odgovara u okvirima vrijednosti založene nekretnine, a ne preko toga. Naime, ovršenica tvrdi da vrijednost nekretnine koja je bila založena predstavlja svega 2% novčane tražbine ovrhovoditelja, iz kojeg razloga smatra da bi dosuđenjem ... nekretnine koja je bila predmet založnog prava i ovršnog postupka, jer odredbe OZ-a ne predviđaju izuzetak od obveze plaćanja troškova ovršnog postupka u čl
pristup nekretnini koja se razgledava) ali ne i obveza identificiranja i pokazivanja granica nekretnine, a ovdje konkretno poljoprivrednog zemljišta.
Razgledavanje nekretnine nije ovršna radnja, već je to radnja potrebna za provedbu ovrhe bez koje se ovrha može provesti, ali je u korist ovrhovoditelja po čijem se prijedlogu ovrha vodi i koji bi trebao biti zainteresiran za prodaju nekretnine, pa u koliko ovrhovoditelj koji je inače dužan predujmiti troškove ... „Prema odredbi čl. 84. st. 1. OZ-a postoji obveza suda da u zaključku o prodaji odredi vrijeme kad osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu
„Činjenica da je predmetna nekretnine eventualno bračna stečevina ovršenice i njezinog supruga također ne može biti žalbeni razlog kojeg bi ovršenica mogla isticati u žalbi, već samo razlog za podnošenje prigovora iz čl. 59. OZ-a, a koji prigovor ne može podnositi ovršenica.“
provodi postupak nisu ovlašteni otklanjati ovrhovoditeljevo pravo inzistirati na provedbi ovrhe na nekretninama, neovisno o činjenici ranijeg opterećenja predmetnih nekretnina, nego je jedino odlučna okolnost da ovrhovoditelj raspolaže ovršnim nenamirenim potraživanjem, u koju svrhu je ovlašten i na vođenje ovrhe kakva je predmetna, neovisno o činjenici da je nekretnina već otprije opterećena upisanim osiguranjima drugih vjerovnika.“
... „Činjenica da ovrhovoditelj ne raspolaže prioritetnim potraživanjem, nego da se prije njega namiruju založni vjerovnici, ne utječe na njegovu ovlast
nekretninu koja je predmet ovrhe. Zbog toga je potpuno neosnovan ovaj jedini žalbeni navod ovršenika i pravilno je nekretnina dosuđena ovrhovoditelju u ovom ... „Pravilno je prvostupanjski sud donio rješenje o dosudi nekretnina kupcu i ovrhovoditelju O. d.o.o., a temeljem pravilno provedenog postupka druge javne dražbe nekretnina 10. ožujka 2017. godine. Suprotno tvrdnjama žalbe ovršenika nije bilo razloga da kupac i ovrhovoditelj sudjeluje kao kupac na dražbi te da kupi nekretninu. Prema odredbi čl. 101. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - dalje u tekstu: OZ) propisano je
prava predmetne nekretnine u korist ovrhovoditelja sama disponirala predmetnom nekretninom kao osiguranjem za podmirenje kreditne obveze dužnika. Svako drugo tumačenje dovelo bi u dvojbu smisao i svrhovitost ovrhe na takvoj nekretnini, a i izravno do povrede prava ovrhovoditelja propisanih odredbom čl.72 ... „Naime, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je (ne)osnovanost prijedloga za odgodu utemeljio na pravilnoj primjeni materijalnog prava ... nenadoknadive ili teško naknadive štete propisanu odredbom čl.61.stav.1. OZ pa razumijevanja radi valja ponoviti da se pretpostavke iz čl.61.stav.1. OZ-a ne
pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži stranke utvrdile vrijednost nekretnine, ta će se vrijednost uzeti kao mjerodavna, osim ako se stranke drukčije ne sporazumiju u postupku pred sudom najkasnije do donošenja zaključka o prodaji. U konkretnom slučaju stranke su u Sporazumu o osiguranju novčane tražbine sklopljenom 27. srpnja 2000. godine doista suglasno utvrdile da vrijednost nekretnine na kojoj je određena ovrha ... mjerodavna, osim ako se stranke u ovom postupku drukčije ne sporazumiju do donošenja zaključka o prodaji.“
zatraži ovrhu protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine u slučaju promjene osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo što u ovom predmetu nije slučaj obzirom da je ovršenik bio vlasnik predmetne nekretnine u vrijeme upisa založnog prava i vlasnik je iste i u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu, a s druge strane prijedlog za upis promjene ... „Osnovano ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu ukazuje da ovršenik u žalbi ne može na temelju čl.83. OZ-a zahtijevati upis prava vlasništva na ime
„U odnosu na navedeni žalbeni razlog da je predmetna nekretnina njegova jedina nekretnina u kojoj stanuje proizlazi da ovršenik ukazuje na odredbu čl. 75. OZ-a po kojem se ovrhane bi mogla provesti na nekretninama koje su nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je dužan uzdržavati, odnosno da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u kojoj ovršenik stanuje. Međutim, iz ugovora o kreditu koji je ovršna isprava ... tražbine ovrhovoditelja, dakle dao je suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine može provesti ovrha na jedinoj nekretnini ovršenika u smislu
„Ovršenik u žalbi navodi da je nekretnina na kojoj je određena ovrha u njegovom fiducijarnom vlasništvu, pa ne može biti predmet ovrhe. Ovaj žalbeni navod ovršenika je neosnovan. Naime, u ovom slučaju ovršenik "A" d.o.o. upisan je u zemljišnu knjigu kao vlasnik nekretnine na kojoj je određena ovrha 29. svibnja 2019. pod brojem Z-__/2019 i to na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva. Prije toga i to 5. rujna 2018. pod ... upisano pravo fiducijarnog vlasništva ne može imati prednost pred hipotekom koja je ranije zasnovana i upisana u zemljišnu knjigu, jer bi to bilo suprotno
prema shvaćanju ovršenika, da je određivanje ovrhe na nekretninama ovršenika (čija vrijednost premašuje iznos tražbine) suprotna gore navedenim odredbama. Naime, odredba čl. 6 OZ-a odnosi se između ostalog na zaštitu ovršenika kod provedbe već određene ovrhe na nekretninama ovršenika da ista bude što manje nepovoljna za njega. Čl. 69 OZ-a propisano je da se ovrha provodi u opsegu u kojem je određena, a u konkretnom slučaju određena je ovrha na nekretninama ... čega je ovrhovoditelj, u konkretnom slučaju, pravilno procijenio da će se njegova tražbina moći namiriti ovrhom na nekretnini ovršenika.»
koji je preostao nakon prodaje njegove kuće, iako je ovrhovoditelj u cijelosti namiren i ovrha je dovršena te u spisu ne postoji apsolutno nikakav ... nedozvoljeno raspolaganje stranaka, može se zaključiti da je sud predmetnu situaciju pogrešno podveo pod slučaj kada ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede ... na svog punomoćnika koji nema potraživanje prema ovršeniku.
Međutim u predmetnom slučaju ne radi se ni o kakvom nedozvoljenom raspolaganju stranaka
nekretninu razvidno je da je rješenjem zemljišnoknjižnog suda Z-___/03 proveden upis zabilježbe ovrhe koja se provodi pod brojem Ovr. ___/02 na suvlasničkom dijelu nekretnine I-ovršenika B.H.
Prema tome ovrhovoditelj po čijim prijedlozima su kasnije, nakon zabilježbe ovrhe pod br. __/02, pokrenuti ovršni ... . 80. st. 1. OZ-a ne može za namirenje tražbine drugih ovrhovoditelja na istoj nekretnini provoditi posebni ovršni postupak nakon što je upisana ... za čije je tražbine kasnije određena ovrha na istoj nekretnini stupaju u ranije pokrenuti ovršni postupak (čl. 80. st. 2.), time da se pokrenutom ovršnom
ovršeniku N.K., žalitelju, te njegov žalbeni prigovor, da je zemljišnoknjižni vlasnik predmetnih nekretnina J.C. ne može sprječavati provođenje ovrhe u ovom predmetu niti dovodi u pitanje zakonitost pobijanog rješenja o ispravku, rješenje o ovrsi, kojim se zapravo samo dodatno utvrđuje da je nekretnina koja je ... provođenje ovrhe na toj nekretnini radi naplate svog potraživanja prema prvom rješenju o ovrsi iz ovog predmeta.“
... predmetnih nekretnina, ali koji je dostavio valjano zemljišnoknjižno očitovanje, kojim ovlašćuje ovršenike J.K. i N.K. da ishode upis u zemljišnim knjigama
"Protiv ovog rješenja o ovrsi žalbu je podnio ovršenik navodeći da je rješenje nezakonito jer je istim određena ovrha na nekretninama ovršenika protivno članku 80.b Ovršnog zakona, prema kojoj odredbi se može odrediti ovrha na nekretnini ukoliko glavnica tražbine radi čijeg iznosa se ovrha traži ... primjenjuju odredbe članka 15. tog Zakona, kojim je dodan članak 80.b, ovaj sud smatra da je određivanjem ovrhe na nekretninama ovršenika za iznos glavnice ... zatražio promjenu predmeta i sredstva ovrhe na nekretninama ovršenika."
Prema odredbi čl. 6. OZ-a pri provedbi ovrhe pazit će se na dostojanstvo ovršenika i na to da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. U citiranoj odredbi sadržano je načelo zaštite ovršenika koje je formulirano dužnošću tijela koje vodi postupak pri provedbi ovrhe paziti na dostojanstvo ovršenika i da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. Iako se navedena odredba odnosi na zaštitu ovršenika prilikom provedbe ovrhe takvo uređenje ne dovodi u pitanje dužnost primjene ovog načela i u stadiju određivanja ovrhe koje prethodi provedbi.“
„Ovrhovoditelj je prvostupanjskom sudu podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave te je predložio da se ovrha provede na nekretninama ovršenika.
Nekretnine ovršenika nalaze se na području k.o. K. I. i G. V. za koje nisu uspostavljene zemljišne knjige zbog čega ni ovršenik nije upisan u zemljišnim knjigama kao zemljišnoknjižni vlasnik.
Dakle, vidljivo je da odredba čl. 132. OZ-a, a poglavito čl. 132. st. 3. OZ-a, ne nalaže ovrhovoditelju da dostavlja podatke o vlasnicima susjednih nekretnina pa prvostupanjski sud nije imao zakonsku osnovu da ovrhovoditelja poziva da dostavi te podatke.“
„Ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije priložio dokaze iz kojih proizlazi da mu je ovršenik dozvolio uknjižbu prava zaloga na obiteljskoj kući ovršenika upisanoj u zk.ul.br. __ k.o. V. kao u kčbr. __/1 i da se suglasio da se ta nekretnina može prodati radi naplate tražbine ovrhovoditelja. Prema tome, u smislu odredbe čl. 75. st. 5. OZ-a radi se o jedinoj nekretnini ovršenika u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koja je dužan uzdržavati, a na kojoj nije moguće provesti ovrhu jer je suspendirana od
„U žalbi protiv rješenja ovrhovoditeljica je prije svega navela da se ovdje radi o ovrsi koja je započela prije stupanja na snagu zakona koji propisuje ovrhu elektronskim putem - putem FINE. Iz takvog žalbenog navoda moglo bi se zaključiti da ovrhovoditeljica smatra da se na konkretnu ovrhune primjenjuju odredbe o prodaji elektroničkom javnom dražbom putem Financijske agencije. Takav žalbeni navodi nije osnovan jer se ovrha na nekretninama u smislu odredbe čl. 43. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 93/14) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2015. g. provodi isključivo
nekretninama koje su istovjetne onima koje su obuhvaćene rješenjem o konkretnoj ovrsi.
Međutim, i prema stavu ovog suda, a na što pravilno ukazuje ovrhovoditelj, ta činjenica ne utječe na dopustivost ovrhe, već samo na red namirenja koji je određen Ovršnim zakonom.“
„Prvostupanjski sud je ovrhu na ovršenikovim nekretninama odredio prema podacima iz zemljišne knjige koji su postojali u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi. Iz izvatka iz zemljišne knjige kojeg je ovrhovoditelj priložio uz prijedlog za ovrhu proizlazi da su sve nekretnine na kojima je određena ovrha postojale i u to vrijeme bile upisane u zk.ul.br. 3088 k.o. M. Činjenica da je naknadno, nakon donošenja rješenja o ovrsi, došlo do promjena u katastarskom operatu i da je osnovana nova zemljišna knjiga ne čini pobijano rješenje o ovrsi nepravilnim ili nezakonitim jer zbog tog razloga predmetne nekretnine nisu
zajednica civilnom diobom zatražiti ovrhu prodajom nekretnina u suvlasništvu stranaka primjenom odredaba OZ-a koje propisuju ovrhu na nepokretnoj stvari, pa ... „Ovrhovoditeljica je pokrenula ovršni postupak na temelju pravomoćnog rješenja Općinskog suda u S. broj R1-_/2013 od 17. ožujka 2014. kojim je između stranaka razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina kčbr. __/1 i kčbr. __/2 upisanim u z.k.ul. ___ k.o. S. K. civilnom diobom. Navedena sudska odluka ... suvlasničkog dijela ne utječu na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja o ovrsi.“
„Prema odredbi čl. 82. st. 2. OZ-a ako je pravo na nekretnini iz st. 1. tog članka upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava i u tom slučaju će sud po službenoj dužnosti ... ), rješenjem o ovrsi će odrediti konstitutivni upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu i zabilježbu ovrhe na nekretnini.“
... i predloženoj ovrsi odlučiti istodobno, i pokaže li se da je udovoljeno traženim pretpostavkama (ovršni sud je dužan ispitati jesu li se stekle pretpostavke
prestanka osigurane tražbine.
Međutim, tako dugo dok se ne ostvari uvjet prestanka osigurane tražbine, vlasnik nekretnine je fiducijar kao sadašnji vlasnik ... 2019.).
Primjenjujući navedeno stajalište na predmetnu situaciju, slijedi da je prvostupanjski sud, odredivši ovrhu protiv ovršenika kao potonjeg vlasnika/fiducijanta na nekretnini u vlasništvu fiducijara, pogrešno primijenio materijalno pravo.“
„Nadalje, provođenje građevinskog vještačenja nije nužno da bi se utvrdila prometna vrijednost nekretnina, nego je moguće primjenom odredbe čl.92.st.1 Ovršnog zakona (NN. 57/96; 29/99; 42/00-odluka US RH; 173/03; 194/03 - ispr., 151/04; 88/05, 121/05; 67/08; 139/10; 150/11; 154/11; 12/12; 70/12; 80/12 ; 112/12; 25/13; 93/14 - dalje OZ), vrijednost utvrditi na način kako je to učinio prvostupanjski sud, pribavom podataka Porezne uprave (jer se izmjena OZ-a iz NN.93/14, u smislu čl. 82. st. 1 tog Zakona, koja se tiče načina utvrđenja vrijednosti nekretnine koja se prodaje, ne primjenjuje u ovom
se može podnijeti do dovršetka ovršnog postupka, a podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine. Obzirom na tu zakonsku odredbu, nije bilo nikakve zapreke da prvostupanjski sud nakon prodaje predmetnih nekretnina donese pobijano rješenje o dosudi i predmetne nekretnine dosudi kupcu jer se ovrha može provesti i ovrhovoditelj namiriti bez obzira na činjenicu da je treća osoba podnijela prigovor, tim više što je taj prigovor podnesen nakon prodaje predmetnih nekretnina.
su u rješenju prvostupanjskog suda navedeni potrebni razlozi o odlučnim činjenicama. 8. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je ovrha određena na nekretnini oznake k.č.1. zgr. Z.U. 5. k.o. P., u naravi kuća i dvor površine 1024 m2, upisanoj u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela P. Općinskog suda u Š., ispražnjenjem od osoba i stvari i predajom nekretnine, određena u skladu sa zemljišnoknjižnim podacima upisanim u zemljišnoj knjizi, a ne prema adresi na kojoj se ona nalazi. Zato je pravilno zaključio kako ovrha nije postala nemoguća ni neprovediva te je pravilno odbio prijedlog ovršenika
„Osnovni kriterij kod utvrđivanja podobnosti nekretnina ovršenika za provođenje ovrhe u smislu odredbe čl. 201. OZ odnosi se na namjenu korištenja poslovnih prostorija. Nekretnine koje se koriste kao uredske prostorije i nekretnine koje nisu izgrađene ili preuređene radi obavljanja strogo namjenske djelatnosti ne smatraju se stvarima koje su nužne za obavljanje djelatnosti pravne osobe, time da u slučaju kada se ista nekretnina koristi kao uredski prostor i za obavljanje namjenske djelatnosti, ovrha se može provesti na dijelu nekretnine koji se koristi kao uredski prostor.
Nekretnine koje su izgrađene ili preuređene
popis nekretnine za koju je predložena ovrha i na ročište za pljenidbeni popis pozvati ovrhovoditelja, ovršenika i osobe s čijim nekretninama graniči ta ... nekretnini (st. 5.).
Obzirom na navedeno prvostupanjski sud je nepravilno zaključio da je predmetna ovrha neprovediva time što je odbijen upis zabilježbe ovrhe po zemljišnoknjižnom odjelu, a koja obzirom na činjenični sadržaj prijedloga za ovrhu u kojem se navodi da nekretnine nisu upisane kao vlasništvo ... zemljišnoknjižnom odjelu rješenja o ovrsi i zapisnika o pljenidbenom popisu nekretnina po službenoj dužnosti i to bez obzira što nekretnine nisu upisane u zemljišne
predmetu primjenjiva je samo u kontekstu zabrane prisilne provedbe ovrhe radi predaje u posjed, te stoga nije od utjecaja u ovoj fazi postupka činjenica da se u nekretnini ovršenice, a koja je predmet ovršnog postupka, nalazi navedeno ministarstvo, pa je neosnovan prijedlog ovršenice za obustavu ovrhe ... namještaj i druga imovina koji se u tim prostorijama nalaze kao i prijevozna sredstva misije ne mogu biti podvrgnuti pretresu, oduzimanju, zapljeni ili mjeri
posebnom Zakonu i ovim odredbama ne može obustaviti ovrha na nekretninama budući se ovrha na nekretninama obustavlja iz razloga predviđenih upravo OZ-om.
U ... „No, međutim prvostupanjski sud je, a što pravilno u žalbi ističe ovrhovoditelj, pogrešno obustavio ovrhu na nekretninama pozivajući se na prije ... nekretnine na drugoj dražbi iz čl. 97. OZ-a niti je prijedlog za ovrhu povučen u smislu čl. 36. OZ-a, niti je nekretnina prodana, a što predviđa odredba čl ... kamate te je usvojen prijedlog za reprogramiranje naplate glavnice duga.
Po Zakonu čl. 11. st. 1. Zakona samo postupci ovrhe pljenidbom i prijenosom
„Prije svega valja istaknuti da je u ovom konkretnom postupku predmet ovrhe prodaja nekretnine na kojoj postoji založno pravo. Prvostupanjski sud je odlučujući o prijedlogu ovrhovoditeljice primijenio samo odredbu čl. 80.b st. 1. OZ-a kojom su propisani posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini, dok uopće nije cijenio priloženi ugovor o najmu sa osiguranjem založnim pravom, a temeljem kojeg ugovora je ovrhovoditeljica na predmetnoj nekretnini upisala založno pravo, a kako to proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu upisanu u zk.ul.br. ___ k.o. R. Naime, odredbom čl. 77. st. 1. OZ-a
ovršenika, već ovrhu na nekretninama ovršenika, slijedom čega je dopuštena sudska ovrha i nije potrebna potvrda Financijske agencije u smislu odredbe čl. 211. OZ-a, jer se ovdje ne primjenjuju opća pravila o ovrsi na novčanoj tražbini po računu iz čl. 204. do čl. 213. OZ-a.“
... „Odredbom čl. 211. OZ-a propisano je da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima po računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona na temelju kojih se može od
postupku jedini i namiruje, a to su tražbine osigurane založnom pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha, troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu određeni ovršnom ispravom, te troškovi ovršnog postupka osim onih koji se prvenstveno ... radnji, a nikako ne troškovi odnoseći i na zastupanje ovrhovoditelja koje je sud prvenstveno namirio u cijelosti prema specifikaciji ovrhovoditelja od 30
ovršenice, već ovrhu na nekretninama ovršenice, slijedom čega je dopuštena sudska ovrha i nije potrebna potvrda Financijske agencije u smislu odredbe čl. 211. OZ-a, jer se ovdje ne primjenjuju opća pravila o ovrsi na novčanoj tražbini po računu iz čl. 204. do čl. 213. OZ-a.“
... „Odredbom čl. 211. OZ-a propisano je da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima po računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona na temelju kojih se može od
predložena jedna nekretnina ovršenika ne može doći do primjene čl. 5. st. 2 OZ- a kojim je regulirana mogućnost ograničenja predmeta ovrhe samo na neki od ... nekretnina ovršenika čest. zem. __/41 upisane u zk.ul __ k.o. I., to doista nije jasno na koji to drugi predmet ovrhe ovršenik predlaže ograničiti ovrhu ... ali na drugim predmetima ovrhe (drugim nekretninama) može imati značaj samo u koliko po pravomoćnosti ovog rješenja dođe po prijedlogu jedne od stranaka ... „Prema odredbi čl. 5. st. 1. OZ- a propisano je da sud određuje ovrhu, odnosno osiguranje, onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u
, odnosno kada treća osoba kupi nekretninu. Takvo stajalište ovršenika ovaj sud ne nalazi osnovanim. Sukladno odredbi čl. 100 a st. 1 i 2 OZ-a (NN br. 57/96 ... nekretnina ima pravo na prijeboj onog dijela kupovnine koji se odnosi na njegov suvlasnički dio. Ističe da je kupac na takav prijeboj imao pravo i prije nego ... radi civilne diobe nekretnina njihovom prodajom stranke imaju isti pravni položaj bez obzira na njihove procesne pozicije, pri čemu je doista njihova ... koji se neće položiti na sud, jer da „neće valjda ovršenik sam sebi vraćati troškove“. Naime, valja istaknuti da su predmet prodaje bile nekretnine čkbr
suvlasničke zajednice nekretnina, koje su predmet civilne diobe u ovom postupku na način da se iste procijene i prodaju te polučena kupovnina podijeli između ... zemljišnoj knjizi, koja prestaju prodajom nekretnine. Naime, u konkretnom slučaju, kada je ovršna isprava odluka o razvrgnuću, sve stranke, a to znači i ovršenici, tretiraju se na jednak način, a to znači da se i oni mogu pojaviti kao ponuditelji te eventualno i postati kupci nekretnina koje su predmetom ... ovršnu ispravu kojom je kao što je konkretni slučaj – određeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina svih suvlasnika – stranaka u postupku, kao
„Nakon što je sud dana 25. listopada 2010. godine u ovome postupku donio rješenje o dosudi nekretnina koje su predmet ovrhe najpovoljnijem ... dostavljen zaključak o prodaji koji se je odnosio na drugu dražbu od 25. listopada 2010. godine na kojoj su nekretnine prodane. Tvrdi, naime, da je ovaj ... dražbi istekom trećega dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči, ovršenik smatra kako se ne može smatrati da mu je objavom rješenja o dosudi na ... dostavio rješenje o dosudi sukladno odredbi čl. 98. st. 4. OZ-a, tj. putem oglasne ploče suda. Pri tome ne navodi zašto smatra da se radi o valjanoj dostavi
podnesen najkasnije 8 dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovno utvrditi vrijednost nekretnine ako stranka učini vjerojatnim da ... , sadržane u svega jednoj rečenici podneska od 23.06.2003. godine, prema kojoj je vrijednost nekretnine porasla za najmanje 1/3, obzirom na «stupanj dovršenosti stambenog objekta, lokaciju i kvalitetu gradnje», te ponavljanjem navedene tvrdnje da je «opća poznata situacija promjene vrijednosti nekretnina ... čega, i po ocjeni ovog suda, ovršenik nije učinio vjerojatnim da se vrijednost nekretnine do dana podnošenja prijedloga za utvrđivanje nove vrijednosti
između nekretnina stranaka ne postoje međašne oznake, slijedom čega je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da su ispunjeni uvjeti za provođenje postupka ... zemljišnoj knjizi, nije sporno da je predlagatelj upisan u zemljišnoj knjizi, no sve to ne znači da između nekretnina predlagatelja i nekretnina susjednih nekretninane može postojati spor oko međašne linije. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke jasno proizlazi da je predlagatelj sa protustrankom pokušao mirnim ... „Predlagatelj u žalbi tvrdi da je postao vlasnikom nekretnine na način da je istu kupio na javnoj dražbi kod suda prvog stupnja, kojom prilikom je
“8. Nadalje, iz spisa proizlazi da je u podnesku od 15. listopada 2020. odvjetnica I. B. obavijestila sud da je tijekom ljetnih mjeseci ovršenik preuzeo spis radi traženja drugog mišljenja, a što bi značilo da ga više ne zastupa. 9. U članku 101. OZ je propisano da kupac ne može biti ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može steći nekretninu koja je predmet ovrhe.“
, na predmetnoj nekretnini koja je u to vrijeme bila u naravi oranica. Naknadno je na toj oranici izgrađena kuća pa je došlo do promjene izgrađenosti te nekretnine i ona je sada u zemljišnoj knjizi upisana ne kao oranica već kao kuća i dvorište. Međutim, promjena izgrađenosti predmetne nekretnine na nikakav način ne utječe na pravo ovrhovoditelja da predloži provođenje ovrhe na toj nekretnini a na to pravo također ne utječe niti činjenica da je izgradnjom kuće uvećana sadašnja tržišna vrijednost predmetne nekretnine u odnosu na tržišnu vrijednost kakva je bila u vrijeme sklapanja Ugovora o namjenskom
i ovaj sud smatra da ne postoje zapreke za određivanje ovrhe na nekretnini, sadržane u odredbi čl. 76. OZ jer predmetna nekretnina na kojoj je određena ... ) pučka otvorena učilišta mogu osnivati tijela lokalne samouprave. 10.3. Prema čl. 241. st. 2. OZ nekretnine koje su izgrađene ili preuređene za obavljanje ... nekretnine nužne za obavljanje djelatnosti ovršenice. Nadalje, nema niti zapreke da se obavljanje djelatnosti iz prostorija koje koristi P. o. u. u svrhu ... "10.1. Prema odredbi čl. 76. OZ-a ovrha se ne može provesti na stvarima i pravima pravnih osoba radi ostvarenja novčane tražbine ako su te stvari ili
kojih će proizlaziti vjerojatnost da je narušena pravična ravnoteža.
Za svoje tvrdnje da se ovrha na nekretninine bi mogla provoditi jer je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, ovršenica ne prilaže nikakve dokaze iz kojih bi se mogli dobiti podaci na temelju ... s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.“
„U odnosu na prilaganje e-izvatka iz zemljišne knjige valja navesti da je ovrhovoditelj, sukladno odredbi čl. 82.stav.1. OZ-a koja određuje da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, dostavio ... sadržaj istog u smislu svog knjižnog vlasništva ne osporava, valja navesti da je zahtjevu iz prethodno citirane odredbe OZ-a u potpunosti udovoljeno i to ... u digitalnom obliku s aktivnim stanjem iz ručno vođene zemljišne knjige. Odredba čl.82. OZ-a niti ne zahtijeva ovjereni zk. izvadak.“
