„Na ostavinskom sudu je da utvrdi ostavinskuimovinu kako su je prijavili nasljednici, osim ako se radi o predmetima koji se ne mogu naslijediti zbog ... se na strani ostavitelja, za nekretninu koja je prijavljena kao ostavinskaimovina, a nije upisana u zemljišnu knjigu kao vlasništvo ostavitelja, ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Ukoliko se prijavljuju kao ostavinskaimovina nekretnine koje nisu upisane u zemljišnu knjigu ... nekretnine prijave u ostavinskuimovinu i da ih ostavinski sud rasporedi.“
„Prvostupanjski sud je donoseći pobijano rješenje utvrdio da žaliteljice nisu dokazale knjižno vlasništvo ostaviteljice nad prijavljenom predmetnom nekretninom. Međutim, kako iz stanja spisa proizlazi da među nasljednicima nema spora o tome da predmetna nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo predstavlja ostavinskuimovinu ostaviteljice, tada nema ni zapreka da se i takvo izvanknjižno vlasništvo smatra i utvrdi ostavinom jer i izvanknjižno vlasništvo može biti predmet nasljeđivanja prema odredbi čl. 2. ZN. Kako iz presuda priloženih u spis predmeta proizlazi da je Klinički bolnički centar ''S.'' upisan vlasnikom
“Obzirom da iz zemljišnoknjižnog izvatka kao javne isprave proizlazi da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo treće osobe za koju vrijedi presumpcija vlasništva to prema ocjeni ovog suda nisu ostvarene pretpostavke za prekid ostavinskog postupka i upućivanja na parnicu već svoja prava u svezi te nekretnine nasljednici mogu u skladu sa čl. 224.st.2. ZN-a ostvarivati u posebnoj parnici neovisno o ostavinskom postupku.”
„Naime, prema odredbi čl.5. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15 - dalje u tekstu: ZN) onaj tko je naslijedio neku osobu njezin je sveopći pravni slijednik (st.1.), a ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika čime postaje njegovo nasljedstvo (st.2.) dok se prema st.3. istog članka ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. Dakle, ostavinskomimovinom ne smatra se samo ono što je navedeno u rješenju o nasljeđivanju već sve što je
kao posjednik tih nekretnina. Kako nasljednici u ostavinskom postupku nisu dužni dokazivati da je ostavitelj doista bio vlasnik onih stvari koje prijavljuju u ostavinskuimovinu, odluku o nasljednikovom prijedlogu za raspored naknadno pronađene ostavinskeimovine treba donijeti na temelju njegovih činjeničnih tvrdnji o sastavu naknadno pronađene ostavinskeimovine.“
naknadno pronađenu ostavinskuimovinu, jer to ne proizlazi iz navedenog članka. Kao ostavinskaimovina mogu se prijaviti ne samo nekretnine koje su upisane ... nasljednici takvu nekretninu prijavljuju kao ostavinskuimovinu. Na ostavinskom sudu je da utvrdi ostavinskuimovinu kako su je prijavili nasljednici osim ako ... ostavinskom postupku. Ostavinski sud ne utvrđuje je su li na strani ostavitelja, za nekretninu koja je prijavljena kao ostavinskaimovina, ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva, ukoliko ostavitelj nije upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi. Ukoliko se kao ostavinskaimovina prijavljuje
„Prvostupanjski sud je pobijano rješenje donio temeljem čl. 224. i 225. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03, 163/03 i 35/05 - dalje: ZN). Te zakonske odredbe uređuju upućivanje stranaka u parnicu zbog spora o sastavu ostavinskeimovine. Odredbom čl. 179. ZN-a je propisano da se ... ulaze u sastav ostavinskeimovine budući da u času ostaviteljeve smrti nisu bile njegovo vlasništvo. Stoga nije bilo pravnog osnova za upućivanje R. V. u parnicu, kako je to prvostupanjski sud učinio pobijanim rješenjem i ona svoja prava može ostvarivati izvan ovog ostavinskog postupka u kojem niti ne može
„Iz stanja spisa proizlazi da u ostavinskuimovinu između ostalog ulazi i stan ostaviteljice u Z., L. Z. 1. (pobijanim rješenjem utvrđen ostavinskomimovinom) koji je zapečaćen od strane djelatnika policije dana 29. srpnja 2020. i ključevi istog pohranjeni kod suda do završetka ostavinske rasprave što su okolnosti zbog kojih je sud, imajući u vidu da je ostaviteljica oporukom raspolagala svim svojim pokretninama koje se u stanu nalaze, uključujući zlatninu, i bez zahtjeva nasljednika bio dužan izvršiti popis svih pokretnina koje se nalaze u predmetnom stanu obzirom da je prema odredbi čl. 181.st.2. ZN sud
„Odredbom čl. 174. ZN-a određeno je da se u ostavinskom postupku utvrđuje tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama. Dakle, suprotno tvrdnjama žaliteljica, u ostavinskom postupku se ne vrši dioba ostavinskeimovine prema sporazumu stranaka već se utvrđena ostavinskaimovine ostavitelja raspoređuje zakonskim ili/i oporučnim nasljednicima sukladno njihovom zakonskom/oporučnom dijelu i u skladu s danim nasljedničkim izjavama kojima prihvaćaju svoj nasljedni dio ostavinskeimovine i ustupljeni
„Slijedom iznesenog, prvostupanjski sud je ocijenio da činjenica naknadnog pokretanja parničnog postupka od strane žalitelja radi utvrđenja sastava ostavinskeimovine, nije od utjecaja na okončanje predmetnog ostavinskog postupka.
To stoga što je odredbom čl. 225. st. 4. ZN-a jasno propisano da ukoliko ... , dok ta stranka može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena.
Nadalje, budući ostavinskuimovinu ostavitelja sačinjava sve ono što je u ... ostavinskuimovinu ostavitelja ulaze nekretnine čest. zem. __ i ___ u omjerima kako su isti označeni u izreci pobijanog rješenja (toč. I), pa budući pok
nasljedničke zajednice u ostavinskom postupku, ako ne postoji spor između nasljednika. Kako nema naknadno pronađene imovine u konkretnom slučaju, to nema niti ... "Nekretnina za koju predlagatelji tvrde da je naknadno pronađena imovina, to nije, jer je obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, a koje je doneseno nakon što su se nasljednici iza pok. Vinke Rukavina suglasili što čini njezinu ostavinu. U tom ostavinskom postupku koji je okončan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, ovdje žalitelji nisu isticali prigovor uračunavanja darova, a kako ne postoji naknadno pronađena imovina, taj prigovor ne mogu sada
zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju. 14.1. Navedenu odredbu prvostupanjski sud dovodi pravilno u
nekretnine upisane u k.o. B. u posjedovnom listu 2., iako upisane kao suposjed ostavitelja ne predstavljaju njegovu ostavinskuimovinu budući su iste ... utvrdio da je naprijed citiranim djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju raspoređena cjelokupna ostavinskaimovina ostavitelja, a prema kazivanju svih ... ostavinski postupak iza pok. A. L.. 10. Slijedom svega navedenog proizlazi da žalbeni navodi žalitelja nisu osnovani budući je pravilno utvrđeno da iza pok. ostavitelja, izvan ranije raspoređene ostavinskeimovine druge imovine nema, a nekretnine upisane u posjedovnom listu broj 2., k.o. B. koje glase na ime
da se radi o zajedničkoj imovini bračnih drugova (koja se stečena po ZBPO mogla samo zajednički otuđiti) tužeći darovatelja, stjecatelja i sestru sunasljednicu. Polazeći od stanja ostavinskeimovine u času smrti ostaviteljice smatra da je nakon utvrđenja svih odlučnih činjenica (ne navodi kojih) trebalo nasljednika (ne navodi kojeg) uputiti u parnicu uz prekid ostavinskog postupka. Pravilno je sud održao na snazi rješenje javne bilježnice, doneseno sukladno ... (i ne sudjeluje u ostavinskom postupku), te se ostvaruje samo u parničnom postupku, koju je već pokrenuo žalitelj. Okolnost što žalitelj sada raspolaže
“9. Iz navoda prigovora i sada žalbe je razvidno da žalitelj smatra da u ostavinskom postupka iza ostaviteljice nisu obuhvaćene i nekretnine koje je ... i djelomično rješenjem o nasljeđivanju. Ugovor o doživotnom uzdržavanju je proveden u zemljišnim knjigama i te nekretnine su predmet ovog ostavinskog postupka ... ostavinskom postupku. 12. Navodi žalbe nisu u sumnju doveli pravilnost prvostupanjsku odluku, a žalitelj, kako je i upućen, treba u ostavinskom postupku iza ... se raspravljati u ostavinskom postupku iza njega.”
prijedlogom za naknadno pronađenu imovinu nisu bile nesporno suvlasništvo ostaviteljice u 1/2 dijela kako se to navodi u prijedlogu već da glede obima te ostavinskeimovine postoji spor. Zbog toga niti nema uvjeta da se na temelju navedenog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, a u smislu članka 234. ZN-a rasporedi imovina na temelju rješenja o nasljeđivanju od 26. veljače 2013. navedenog javnog bilježnika R. V.“
... „U svojoj žalbi nasljednik T. S. osporava pravilnost primjene materijalnog prava iz članka 232. stavak 1. ZN-a tvrdeći da je ostavinski postupak
„Iz prethodno citirane odredbe čl. 234. st. 1. ZN proizlazi da se naknadno pronađena ostavinskaimovina u pravilu uručuje nasljednicima na temelju ranije donesenog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju uz izuzetke propisane tom odredbom pa imajući u vidu da se oporučna nasljednica ostaviteljice V. O. odrekla nasljedstva u korist unuka ostaviteljice to je prvostupanjski sud trebao povodom prijedloga zakazati ročište na koje će pozvati sve zakonske i oporučne nasljednike ostaviteljice radi raspravljanja o podnesenom prijedlogu…."
trenutku podnošenja prijedloga ne postoji imovina koja bi predstavljala naknadno pronađenu ostavinskuimovinu pok. ostavitelja i koju bi sud mogao rasporediti nasljednicima. Sama činjenica što je imovina postojala u trenutku smrti pok. ostavitelja nije dostatna da bi se u konkretnom slučaju tretirala kao naknadno pronađena ostavinskaimovina, jer u trenutku kada bi se takvom trebala utvrditi ona ne postoji, u konkretnom slučaju iz razloga što je novčani iznos podignut s računa, pa se ne može rasporediti nasljednicima imovina koja ne postoji. Žalitelj nema pravni interes za donošenje rješenja u okviru ostavinskog
„I po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju nije bilo osnova da se bez provođenja rasprave donese rješenje o naknadno pronađenoj ostavinskojimovini ... ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.
Uvidom u ostavinski postupak iza S. P. koji se vodio kod Općinskog ... . i F. P. ustupili svoj nasljedni dio A. P..
U takvoj situaciji prvostupanjski sud je trebao provesti raspravu u odnosu na naknadno pronađenu ostavinsku
vrijeme smrti ostavitelja, ako se po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Dakle, primjenom citirane zakonske odredbe naknadno pronađenu ostavinskuimovinu predstavlja samo ona imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja o nasljeđivanju ... , koje su bile predmetom nasljeđivanja u ostavinskom postupku i koje su uručene nasljednicima temeljem rješenja o nasljeđivanju, nisu upisane temeljem
„Prema sadržaju i smislu navedenih zakonskih odredbi treća osoba nema legitimaciju (nema procesnu niti materijalno pravnu legitimaciju) uključivati se u ostavinski postupak iza ostaviteljice, a time niti prigovarati opsegu utvrđene ostavinskeimovine i načinu njenog raspoređivanju između zakonskih nasljednika i to kako u temeljnom ostavinskom postupku tako ni u odnosu na naknadno pronađenu ostavinskuimovinu.
Činjenica da je treća osoba predložila raspoređivanje naknadno pronađene ostavinskeimovine (Z. Š. ovdje žalitelj) nije osnova od utjecaja za mogućnost na njegovo stjecanje materijalno pravne odnosno
o nasljeđivanju objavljenog u NN 48/03) ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja tog rješenja nije znalo da pripada ostavini sud neće ponovno raspravljati ostavinu već će i tu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Prema stajalištu sudske prakse, ukoliko je imovina ranijim rješenjem o nasljeđivanju raspoređena temeljem zakona a sukladno sporazumu nasljednika, prilikom rasporeda naknadno pronađene ostavinskeimovine potrebno je ispitati pravu volju nasljednika vezano uz postignuti sporazum.“
„Naime, prema odredbi čl.232. ZN-a - ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja tog rješenja nije znalo da pripada ostavini sud neće ponovno raspravljati ostavinu već će i tu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju.
No ukoliko je između nasljednika sporno da li naknadno pronađena ostavinskaimovina spada u ostavinu, odredba čl.232. ZN-a ne nalazi svoju ... primjenu instituta prekida postupku jer je ostavinski postupak pravomoćno okončan.“
. 10. Ostavinski postupak se vodi po službenoj dužnosti, pa kada je poznata imovina, a radi se o novčanim sredstvima u iznosu od 17.854,67 kuna, koji su ... vrijednijoj imovini od tada utvrđene, onda je i trebalo ovu naknadno pronađenu ostavinskuimovinu rasporediti, pa ukoliko bi se zakonski nasljednici prvog ... 2021. (list 53. spisa). kojim je odbio prijedlog vjerovnika P. C. d.o.o. za provođenjem ostavinskog postupka iza pok. B. V., pa je protiv tog rješenja P ... “8. Nadalje je javni bilježnik, iako nije ponovno pozvao zakonske nasljednike prvog nasljednog reda da dadu svoje nasljedničke izjave o ovoj imovini
raspoređena ostavinskaimovina koja nije bila predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju te je nasljednikom proglašen ostaviteljev sin D. Š.. Na ročištu od 11 ... . Iz ostavinskog spisa iza pokojne N. Š. je utvrđeno da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđena ostavinskaimovina te je nasljednikom proglašen ... ostavinskeimovine dok pravo korištenja grobnog mjesta se uopće nije niti spominjalo kao dio ostavinskeimovine. 6. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog ... ostavinskomimovinom u ovome postupku niti se radi o sporu između zakonskih nasljednika. Osim navedenog žalitelj je bio stranka u ostavinskom postupku iza
„Kako iz stanja spisa predmeta nedvojbeno proizlazi da je ostavitelj za života raspolagao sa svom svojom imovinom koju će imati u trenutku smrti, to je pravilno prvostupanjski sud ocijenio da su ostvarene pretpostavke iz čl.215. ZN-a za donošenje rješenje da se ne provodi ostavinska rasprava te da nisu ostvarene pretpostavke iz čl.234. ZN-a za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinskeimovine iza pok. I. Š.“
"U odnosu na tvrdnje nasljednica da ostavinskuimovinu čine dvije grobnice u T. od kojih je jedna u suvlasništvu (1/3 dijela), sa ukupno šest grobnih mjesta, valja navesti da se smrtovnicom ne utvrđuje ostavinskaimovina, već se ista utvrđuje sa nasljednicima na ostavinskoj raspravi. Na raspravi održanoj 27. lipnja 2016. utvrđena je u nazočnosti nasljednice M. O. ostavinskaimovina pok. T. Š. pa tako i „pravo korištenja dva grobna mjesta - grobnice na ... utvrđene ostavinskomimovinom pok. T. Š., a prema rezultatu ostavinskog raspravljanja i navodima svih nasljednika, kao i navodima žalbe, nisu ni trebale biti
„Podnositeljica prijedloga podnijela je ustvari prijedlog za naknadno pronađenu ostavinskuimovinu iz čl. 234. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, br. 48/03.). Prema odredbi tog zakonskog propisa, ukoliko je podnesen takav prijedlog sud neće ponovno provesti ostavinsku raspravu, nego će eventualno naknadno pronađenu imovinu rasporediti rješenjem na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Pri tome taj prijedlog mora podnijeti netko od osoba koje imaju status nasljednika iza ostavitelja. U konkretnom slučaju doista predlagateljica ni na koji način nije dokazala da bi ona imala status
upravni akt kojim se određuje naknada odnosno povrat imovine njenom vlasniku. Pa u slučaju kada je vlasnik preminuo i kada je na ostavinskoj raspravi ... javnom bilježniku. Naime, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je dio ostavinskeimovine koji se pojavljuje kao naknadno pronađena imovina bio poznat ... što ulazi u ostavinskuimovinu, tako da je između ostalog navedeno da su predmet nasljeđivanja i prava na naknadu za oduzetu imovinu temeljem Zakona ... ostavinskeimovine. Prvostupanjski sud je zbog svega toga osnovano primijenio odredbu članka 234. stavak 1. ZN te rasporedio i predmetne nekretnine bez
jasno što to točno ulazi u ostavinskuimovinu i u kojem suvlasničkom udjelu čime je počinjena bitna povreda ostavinskog postupka iz čl. 354. st. 2. toč ... nekretnina ili njen dio ulazi u sastav ostavinske i imovine, te u kojem suvlasničkom udjelu je ostavitelj bio suvlasnik iste. Ako je na nekretnini ostavitelj ... utvrditi što ulazi u ostavinskuimovinu ostavitelja i u kojem suvlasničkom udjelu kako mu je to ukazano ovom odlukom pri čemu će uzeti u obzir da je nasljednik S. Ž. prigovarao sastavu ostavinskeimovine te će nakon toga donijeti pravilnu i zakonitu odluku.“
“7. Kada je sporan sastav ostavine prvostupanjski sud je bio dužan pozvati I. P. da točno navede koje stvari ne trebaju ući u ostavinskuimovinu ... , tako i u pogledu suvlasničkog dijela, što točno I. P. smatra da ne treba ući u ostavinskuimovinu, prvostupanjski sud je bio dužan, suglasno odredbi čl ... . o sastavu ostavinskeimovine, tada sud treba razmotriti da li su ispunjene pretpostavke za prekid postupka iz čl. 224. st. 1. ZN ili se o sastavu ostavinske ... ostavinskuimovinu - a nasljednika koji tvrdi suprotno od javne isprave se upućuje da to dokaže u parnici.“
stanja spisa kao i iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio ostavinskuimovinu koju je u času smrti imao ostavitelj, te u ... svojom imovinom opisnim nazivima nekretnina kojima raspolaže oporukom. 6.1. Na ročištu održanom 19. travnja 2021., žalitelj je u odnosu na identifikaciju
"Polazeći od utvrđenja da nije sporna ostavinskaimovina koja je utvrđena pod točkom 1. izreke pobijanog rješenja a da su kao nasljednici na temelju ... ostavinskuimovinu svaka u ½ dijela a kako je oporukom ostavitelj ostavio u cijelosti nekretninu u k.o. S. izvanbračnoj supruzi S. K. koja je umrla tijekom ... ¾ dijela istih, a nasljednici D. G. temeljem prava na nužni dio ¼ dijela navedene ostavinskeimovine. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima valja istači, s obzirom da nasljednica D. G. uopće ne prigovara načinu nasljeđivanja utvrđene ostavinskeimovine predloženog od strane nasljednika V. K
njena bračna stečevina, nasljednici nisu osporili kao niti njeni nasljednici koji su stupili u ovaj ostavinski postupak po njenoj smrti. 8. Nadalje, suprotno žalbenim navodima da bi sud u ostavinskom postupku mogao odlučiti da li je nekom od nasljednika povrijeđen nužni dio potrebno je prethodno utvrditi što sve ulazi u ostavinsku masu ostavitelja, a što čini ostavinsku masu među nasljednicima je sporno, a i o potrebi spajanja predmetnog ostavinskog postupaka s ostavinskim postupkom iza pok. K. B. koji se vodi pod brojem O-2./2020, odlučit će prvostupanjski sud. “
koji su temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju br. O. __/05 naslijedili njegovu ostavinskuimovinu na jednake dijelove (svaki u 1/3 dijela ... i materijalne štete dosuđen njihovom predniku pravomoćnom sudskom odlukom, jer se radi o ostavinskojimovini pok. V.M., budući da se u smislu odredbe čl. 5. st. 3 ... ostavinskeimovine a ostaviteljevom smrću njegova ostavina prelazi na nasljednike, čime postaje njihovo nasljedstvo, slijedom čega se na strani drugo, treće
predlaže zabilježba spora ne ulazi u ostavinskuimovinu ostavitelja čije zakonske nasljednice su stranke u tom parničnom postupku, što je potpuno jasno ... „Iz podataka u spisu slijedi da je predlagateljica zatražila upis zabilježbe spora, parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Z., posl.br. P-____/05 na pokretanje kojeg je upućena u ostavinskom postupku iza pok. Š.V. rješenjem br. O-__/02 Š.S. zakonska nasljednica iza pok. Š.V., protiv ... zaprimljene kod Općinskog suda u Z. dana 14. ožujka 2005.g. pod brojem P. __/05 (na koju tužbu je Š.S. upućena ostavinskim rješenjem O-398/02) da se kod suda
41
Oblik odluka; 8.4.2008 · Sentence županijskih sudova u RH
odlučivanja o prijenosu imovine, odnosno imovinskih prava s ostavitelja na nasljednike, odnosno eventualno i druge osobe koje na taj način stječu određena imovinska prava.
Prema tome, rješenje o obustavi postupka, jer nema ostavinskeimovine predstavlja procesno rješenje kojim se ne odlučuje o sadržaju i načinu prijenosa ostavinskeimovine, pa ne može imati oblik rješenja o nasljeđivanju.“
42
Nužni dio; 12.5.2010 · Sentence županijskih sudova u RH
vrijednost ostavinskeimovine, koja će se moći utvrditi tek nakon što bude utvrđen njen opseg, da bi se, nakon toga, utvrdilo u kojoj vrijednosti je potencijalna nužna nasljednica namirena za života ostaviteljice dijelom njene imovine, sve u smislu odredbi čl. 69. do 84. ZN-a.
Dakle, prije nego se utvrdi opseg ostavinskeimovine, nije moguće prići izračunavanju visine nužnog dijela nasljednice V.H., te da li je ona namirena u svom nužnom dijelu ili nije ... osnovom, taj izračun bit će zadatak ostavinskog suda (tako i Vrhovni sud RH u Rev-1142/60 od 9. studenog 1960. i Okružni sud u Zagrebu br. Gž.8363/76 od 8
i revizijskog suda, činjenici što su tužitelji potraživanje koje nastoje ostvariti u ovoj parnici prijavili kao dug ostavinskeimovine ostavitelja S.Š., odnosn činjenici što je u ostavinskom postupku iza S.Š., a na zapisniku sačinjenim kod javnog bilježnika 13. studenog 2007., tuženik izjavio da je s ostaviteljem S.Š
proizlazi da bi oporučiteljica svoju majku isključila iz nasljedstva, to dakle ne postoji spor o činjenicama, već o primjeni prava, pa ostavinski sud mora sam raspraviti o pravu majke ostaviteljice M.L. na nužni dio sukladno čl. 221. st. 3. ZN. Pravo na nužni dio je nasljedno pravo (čl. 32. ZN), pa sud u ostavinskom postupku mora raspraviti i pravo nužnog nasljednika na nasljedstvo (čl. 218. ZN). Majka ostaviteljice M.L. je tijekom ostavinske rasprave umrla, pa ako ona ... nasljednik ostaviteljice P.K. je također tijekom ostavinskog postupka umro, dakle nakon ostaviteljice. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika E.P., kao
temeljem zakona na preostaloj ostavinskojimovini.
Odredbom čl. 139. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 52/71, 47/78 i 56/00) određeno je da odricanje od ... dio ostavinskeimovine, već se u smislu te odredbe odricanje od nasljedstva može odnositi jedino na cjelokupnu ostavinskuimovinu. Pri tom valja ukazati ... se njihovo odricanje od nasljedstva odnosi samo na određeni dio ostavinskeimovine, a temeljem kojih nasljedničkih izjava je prvostupanjski sud donio ... temeljem zakona na nekretninama čkbr. __/1, čkbr. __/3 i čkbr. __/19 k.o. D.M., dok su se u odnosu na ostalu imovinsku imovinu odrekli nasljedstva, a
radnja tuženika B.A. – nasljednička izjava o ustupanju ostavinskeimovine iza pok. B.F., prema rješenju o nasljeđivanju od 12. kolovoza 2008.g. br ... prvo tuženika u žalbi da u ostavinskom postupku O. __/08 iza pok. B.F. nije bilo oporuke, te da je jedina nasljednica bila njegova majka, u direktnoj je suprotnosti sa sadržajem toga ostavinskog postupka, ali i danom nasljedničkom izjavom prvo tuženika.
Naime, prvo tuženik je tijekom ostavinskog postupka dao nasljedničku izjavu kojom se prihvatio nasljedstva i svoj dio ustupio sunasljednici, svojoj maci B.M., radi čega je ista u cijelosti naslijedila ostavinsku
na odredbu čl. 234. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (dalje: ZN) ukazujući da se naknadno pronađena imovina može, bez ponovnog provođenja ostavinske ... imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije ... predmetnom slučaju, upravo obzirom na sklapanje nasljedničkog sporazuma glede nekretnina koje su predstavljale ostavinskuimovinu, prvostupanjski sud i povodom prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene predmetne ostavinskeimovine, trebao ponovno provesti ostavinsku raspravu i tek nakon toga odlučiti
48
Ostavinska masa; 8.3.2016 · Sentence županijskih sudova u RH
nedostacima, a ukoliko utvrdi da postoje sporna pitanja (glede opsega ostavinskeimovine), konkretno ako uistinu postoji spor o tome da li spomenuto grobno mjesto i novčano potraživanje u iznosu od 10.000,00 EUR ulazi u ostavinskuimovinu, donijeti će rješenje o upućivanju u parnicu onog nasljednika čije je pravo manje vjerojatno sukladno čl. 225. st. 1. ZN-a.
U odnosu na zahtjeve o uračunavanju darova u nasljedni dio, valja napomenuti da ostavinski sud može postupati sukladno odredbi čl. 91. st. 1. i 3. ZN-a u vezi čl. 71. istog Zakona nakon što je ostavinskaimovina u potpunosti utvrđena (čl. 5. st. 3. ZN-a
„Iz tih odredbi proizlazi da sud prilikom vođenja ostavinske rasprave nije dužan sam istraživati od čega se sastoji ostavinskaimovina već sastav ostavinskeimovine utvrđuje na temelju izjava stranaka. Gore rečeno se odnosi i na postupak pred javnim bilježnikom budući da je odredbom čl. 242. Zakona ... . Dakle, javni bilježnik može pružiti pomoć nasljednicima prilikom utvrđivanja ostavinskeimovine, no prvenstveno je obaveza nasljednika da u ostavinskuimovinu prijave sve stvari, a i tražbine, koje tu imovinu sačinjavaju. Stoga su i žaliteljica i ostale nasljednice trebale na ročištu za ostavinsku raspravu
utvrđenja da nije namiren u nužnom dijelu, jer ga na takvu parnicu nije uputio sud koji vodi ostavinski postupak iza pok. M. K.. U parničnom postupku ne raspravlja se o tome je li zakonski nasljednik namiren u nužnom dijelu, već se o tome isključivo odlučuje u ostavinskom postupku i to ako su činjenice o opsegu ostavinskeimovine i o tome što je koji od zakonskih nasljednika dobio za života od ostavitelja nesporne, odnosno ako te činjenice postanu sporne u ostavinskom ... , o tome je li zakonski nasljednik namiren u nužnom dijelu odlučuje sud u ostavinskom postupku.“
