materijalnoj legitimaciji povodom postavljenog odštetnog zahtjeva, odnosno o postojanju njegove građansko – pravne odgovornosti tužiteljima za predmetnu štetu.
... o uzroku smrti njihovog sina - udar nepoznatog plovnog objekta.
Prvostupanjski sud je zanemario tuženikove prigovore kojima je on otklanjao svoju odštetnuodgovornost, tvrdnjom da je pokojnik stradao udarom točno određene jahte. To znači da je tuženik bio dužan dokazati činjenice koje čine stvarnu osnovu njegovih ... rješenjem od 24. rujna 1999. odbacilo je kaznenu prijavu zbog nedovoljnih dokaza o postojanju odgovornosti, jer je tijelo nađeno na 400 m od obale i nije se
.) kojima je propisana odgovornost za sudar brodova. Odredbe te glave Zakona primjenjuju se na svaki plovni objekt, bez obzira na njegovu namjenu, uključujući ... vezi sa čl. 754. ZPUP-a). Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost nositelja prava raspolaganja brodom, vlasnika broda i brodara.
Dakle, temelj odgovornosti za štete nastale sudarom brodova je dokazana krivnja broda. Riječ je o krivnji u objektivnom smislu, tako da je objektivni rezultat manevriranja kao ... može utvrditi, tada se odgovornost brodova za štetu dijeli na jednake dijelove. (čl. 757. ZPUP-a). Za primjenu ovog osnovnog pravila odgovornosti
Tuženik ne poriče činjenicu da je tužitelj nesreću doživio prilikom obavljanja posla na brodu, no otklanja svoju odgovornost tvrdnjom da je nesreću prouzročio lučki radnik koji je sudjelovao u radnoj operaciji privezivanja broda, smatrajući da je lučki radnik treća osoba za čiji rad on ne odgovara.
Po ocjeni ovog suda štetna radnja lučkog radnika ne može se smatrati radnjom treće osobe, jer je to osoba s kojom je tužitelj morao nužno doći u kontakt u ... smatra profesionalnim rizikom za koji tuženik snosi odgovornost. (…)
Na temelju provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je utvrdio da je
odštetni zahtjev po osnovi obveznog osiguranja vlasnika od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama neposredno odgovornom osiguratelju, pa trošak sastava odštetnog zahtjeva kojeg je tužitelj uputio tuženiku prije pokretanja ovog postupka, protivno mišljenju prvostupanjskog suda, predstavlja izdatak ... „Osnovano tužitelj ističe u žalbi da mu pripada pravo na naknadu troškova prethodnog postupka.Radi se o troškovima sastava odštetnog zahtjeva ... cijelosti uspio u ovom sporu pripada mu pravo na naknadu troškova sastava odštetnog zahtjeva u zatraženom iznosu od 1.230,00 kn, temeljem odredbe čl. 154. st
navedenoj pravomoćno okonačnoj odštetnoj parnici prejudicijelno odlučeno o odgovornosti tuženika, sud tom odlukom nije vezan u novoj parnici u kojoj oštećenik iz istog štetnog događaja od istog tuženika, zahtijeva naknadu daljnje štete, nego utvrđenje tuženikove odgovornosti iz ranijeg (pravomoćno okončanog ... pitanje odlučeno o odgovornosti tuženika za naknadu štete, prvostupanjski sud u ovom postupku (suprotno vlastitom stajalištu) nije utvrđivao činjenično stanje (ocjenom dokaza), pa niti je raspravio (kao prejudicijelno pitanje) odgovornost tuženika za naknadu štete u konkretnom slučaju.
Naprotiv
Zakonom o lovstvu (Narodne novine broj 140/05, 75/09, 153/09) kojim je uređena objektivna odštetnaodgovornost osobe koja gospodari lovištem i to u čl. 83 ... navodima, odnosi samo na pitanje odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, a da se odštetnaodgovornost ostalih osoba ne procjenjuje po tom već ... prava kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i to konkretno čl. 1045. st. 3. ZOO-a koji određuje da se za štetu od ... štetnog događaja, tuženik se osnovom čl. 1067. st. 2. i st. 3. ZOO-a ne može osloboditi odgovornosti niti djelomično budući da tuženik kao oštećenik nije ni
način da je odštetnaodgovornost za štete nastale zbog neodržavanja autocesta na drugotuženiku, a ostalih (državnih) cesta, koje su bile pod upravljanjem ... odgovornosti na drugotuženika, sve u smislu odredbe čl. 28 Zakona o izmjenama i dopunama o javnim cestama, a u vezi čl. 33, 44 st. 1 i čl. 45 Zakona o izmjenama
, kako odredaba čl. 98. ZZK-a, a time i odredaba o odštetnojodgovornosti koje su sadržane u odredbama važećeg Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 - dalje u tekstu: ZOO) i to odredbama čl. 174. ZOO-a. Objektivna odgovornost se ... obratno da bi tužitelj trebao dokazivati takovu odgovornost. U tom pravcu je prvostupanjski sud pogrešno pravno pristupio cijelom sporu obrazlažući da bi dužnost tužitelja bila dokazivati sve pretpostavke za naknadu štete budući je upravo u smislu citiranih odredaba o objektivnoj odštetnojodgovornosti
prvostupanjski sud, nisu utvrđeni ni dokazani svi bitni elementi odštetneodgovornosti tuženika u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a.
... Po ocjeni ovoga suda, pravilno je prvostupanjsko procesno pravno i materijalno pravno stajalište, prema kojem tužitelj ne može prebaciti na svog punomoćnika materijalno pravnu odgovornost za nastanak troškova protivnoj strani u predmetu radi naknade štete (koji bi nastali njegovom poslodavcu u tom postupku), ukoliko tužitelj ne dokaže da bi, izvjesno, uspio u sporu da je žalba podnesena pravovremeno.
Da takva uzročna veza postoji, tužitelj bi svog
posebnim propisima. Budući da je navedenom odredbom regulirana isključivo odgovornost pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara javne ceste za štetu, i to po načelu krivnje, to je pitanje eventualne odštetneodgovornosti osoba koje gospodare lovištima (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i nadalje ... „Pitanje odgovornosti za naknadu štete pričinjene na vozilima naletom divljači na javnim cestama, unazad nekoliko godina, bilo je normirano od strane ... odnosi na pitanje odgovornosti za štetu od divljači u konkretnom slučaju, propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na
„Osim toga valja istači, a suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, da tuženik u ovom postupku ne odgovara po načelu objektivne odgovornosti, sukladno odredbi čl. 173. i 174. ZOO-a, već po načelu presumirane krivnje, sukladno odredbi čl. 154. st.1. ZOO-a, jer cesta nije opasna stvar u smislu odštetnog prava, pa nema osnove za primjenu objektivne odgovornosti, pri čemu je činjenično u ovom postupku valjalo provjeriti da li je tuženik (s obzirom na nastalu zapreku na cesti) objektivno imao vremena i mogućnosti uklanjanja te zapreke prije nastanka spornog štetnog događaja.“
registracije koje nema valjanu međunarodnu ispravu ili dokaz o osiguranju od automobilske odgovornosti važe odredbe čl. 86. toga Zakona, a u smislu odredbe čl. 86. istoga Zakona oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, podnosi odštetni zahtjev jednom od društava za osiguranje koje se bavi osiguranjem od automobilske odgovornosti.
Drugotuženik – Hrvatski ured za osiguranje ... vozila u smislu odredbe čl. 94. a u vezi s odredbom čl. 86. ZOS-a odgovara jedno od osiguravajućih društava koja se bave automobilskom odgovornošću.
Naime
samo stoga što na zahtjev osobe koja gospodari lovištem nije postavila prometni znak „divljač na cesti“, a niti je odštetnaodgovornost osoba koje gospodare lovištima i načela na kojima se ta odgovornost zasniva uređena Zakonom o lovstvu i već citiranim člancima 1063. - 1067. ZOO-a, tom odredbom ... „Na temelju prednje iznesenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da nema odgovornosti Županijske uprave za ceste osnovom odredbe čl ... žalbe umješača, tuženik nije dokazao činjenice koje ga oslobađaju odgovornosti i zbog čega bi za naknadu štete tužitelju isključivo bila odgovorna pravna
„Po ocjeni ovoga suda primjena instituta oduzimanja imovinske koristi ne kolidira s pravom oštećenika na naknadu štete, obzirom da oštećenik, posebno u situaciji u kojoj je on oštećen izvršenjem kaznenog djela, ima pravo na integralnu naknadu štete od štetnika prema propisima na koje se u utemeljenju predmetne odštetneodgovornosti u obrazloženju presude poziva prvostupanjski sud.
Predmet odlučivanja u kaznenom postupku u navedenom smislu (u ... uspostavlja neposredan odnos odštetneodgovornosti između tužitelja i tuženika (takav odnos je bio uspostavljen ukoliko bi se u kaznenom postupku, adheziono
, ne propisuje kriterije odgovornosti pravne osobe koja gospodari prometnicom, nego načelno određuje postojanje njene odgovornosti (sadržaja mjerodavnih odredbi ZOO-a), a ta se odgovornost, po ocjeni ovog suda, ne može, u odnosu na kriterije odgovornosti, konstituirati protivno bitnim odrednicama općeg sustava odštetneodgovornosti. U tom smislu, i po ocjeni ovog suda, tuženik može odgovarati samo zbog propusta, a da bi se utemeljila takva odgovornost ... , obzirom na vrstu svoje djelatnosti, ne odgovara za štetu od divljači po kriteriju objektivne odgovornosti, jer se tuženik ne može smatrati njezinim
primjena materijalnog prava nije osnova za odštetnuodgovornost države, kada je isključivo rezultat pogrešnog pravnog shvaćanja, a pogrešna primjena ... „Zaključak je prvostupanjskog suda da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan. Sud je najprije razmatrao spornu okolnost postojanja protupravnosti u djelovanju sudaca. Protupravno postupa ona osoba koja svojim djelovanjem i propuštanjem povrijedi neki propis. Osim općih i posebnih pretpostavki odgovornosti za štetu, kod ove posebne vrste odgovornosti mora se raditi i o nezakonitom ili nepravilnom radu suca. Ovdje valja istaknuti da je sudbena vlast samostalna
odštetni zahtjev ili osiguratelju vučnog vozila ili osiguratelju priključnog vozila.
Dakle, jasno je da se takvom odredbom samo želi najmanje tegobnim ... /05 i 41/08; dalje: ZOO) čl. 1072. ZOO-a jer tom odredbom su regulirani međusobni odštetni zahtjevi vlasnika motornih vozila, odnosno nastanak štete ... „Tužitelj i tuženik se potpuno neosnovano u međusobnom razgraničenju odgovornosti pozivaju na odredbu iz čl. 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN. 151/05, 36/09 i 75/09; dalje: ZOOUP), s obzirom da isti regulira osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama
pravno shvaćanje) u pravomoćnoj odluci suda nije osnova odštetneodgovornosti države za rad suca.
Za ocjenu postojanja odgovornosti tuženika za štetu ... razlog zbog kojeg bi tuženik, a podredno suci bili pozvani na odštetnuodgovornost. Naime, treba razlikovati slobodu sudačkog uvjerenja, a što je u temelju
, a da bi se vlasnik stvari ili osoba kojoj je stvar povjerena na čuvanje oslobodio odgovornosti na njemu je i teret dokazivanja ostvarenja pretpostavki propisanih odredbama članka 1067. stavka 2. ZOO koje reguliraju oslobađanje od odgovornosti. 14.3. U odnosu na tvrdnje tuženika iznesene u žalbi da cesta nije dio lovne površine, može se istaći da činjenica da sama cesta ne predstavlja sastavni dio lovišta, nema za posljedicu otklanjanja bilo kakve odštetne ... . Zakona o lovstvu. 14.1. Navedenom odredbom utvrđena je objektivna ovlaštena odgovornost osobe koja gospodari lovištem prema kojim odredbama je za štetu
ozlijedila.
Postojanje odštetneodgovornosti tuženika tužiteljica temelji na tvrdnji da je pod bio izuzetno sklizak zbog otjecanja vode iz stroja za čišćenje ... osnovanim s obrazloženjem da je tužiteljica pretrpjela štetu na radu i da se zbog toga odgovornost za štetu prosuđuje po načelu objektivne odgovornosti ... : ZZR), da tužiteljica nije dokazala postojanje razloga zbog kojih bi se poslodavac mogao osloboditi odgovornosti, te da bi tek u slučaju postojanja razloga za njegovo oslobođenje od odgovornosti za štetu mogla odgovarati treća osoba, ovdje tuženik.
Okolnost da se poslodavac ne može pozivati na štetnu
gruba nepažnja, teret dokaza da postoji taj stupanj krivnje je na vjerovniku - tužitelju. (…) Činjenični navodi na kojima tužitelj temelji odštetnuodgovornost tuženika u bitnome se odnose na ove tvrdnje: - na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja poslovni broj Ovr-6790/10-2 od 6. srpnja 2010. određena je ... štete protiv člana uprave, vjerovnik mora dokazati postojanje svih pretpostavki odgovornosti za štetu: da mu je nastala šteta, zatim radnju ili propust ... on drži u trećem društvu - sama po sebi ne ukazuje na odgovornost tuženika u smislu odredaba čl. 10. st. 3. i 4. ili čl. 430. ZTD-a, a ni čl. 252. ZTD
pravilno da se profesionalno oboljelom radniku dosudi jedan cjeloviti iznos naknade štete po svim odštetnim osnovama neimovinske štete.
Prvostupanjski sud
„U odnosu na primjenu materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje valja ponoviti da odštetnaodgovornost osoba koja gospodare lovištem (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva i to kao objektivna odgovornost, uređena je Zakonom o lovstvu ("Narodne novine" broj ... divljač živi, te općim propisima obveznog prava kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i to konkretno čl.1045. st.3 ... (osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete). Odgovornost osobe koja nanese štetu divljači u lovištu bespravnim lovom ili na drugi način uređena je
odnosi na pitanje odštetneodgovornosti osoba koje gospodare lovištima odnosno da odštetnaodgovornost osoba koje gospodare lovištima (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu predmet uređenja Zakona o cestama, već je njihova odgovornost, i to kao objektivna odgovornost ... „Odgovornost tuženika prvostupanjski sud je prosuđivao kroz odredbu čl.86. Zakona o lovstvu (dalje: ZL - Narodne novine broj 140/05, 75/09, 153/09 i 14/04) koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja a kojom je bilo propisano da je za štetu koju divljač počini u lovištu odgovoran lovoovlaštenik
cijelog Zakona o cestama, nije uređivanje odštetneodgovornosti osoba koje gospodare lovištima, već je odgovornost tih osoba, i to kao objektivna, uređena ... „Žalitelj u žalbi ne osporava da je odgovornost osobe koja gospodari lovištem objektivna, na čemu svoju odluku temelji i prvostupanjski sud, no bitnim smatra što prvotuženik nije postavio prometni znak „Divljač na cesti“ te ističe da je navedena odgovornost supsidijarna odgovornosti vozača vozila odnosno osobe koja upravlja javnom cestom.
Navedeni žalbeni prigovor nije točan jer osoba koja gospodari lovištem odgovara pored osobe koja upravlja javnom
/13, 54/13, 148/13, 92/14), dok predmetom te odredbe, kao ni cijelog Zakona o cestama, nije uređivanje odštetneodgovornosti osoba koje gospodare lovištima, već je odgovornost tih osoba, i to kao objektivna, uređena odredbama Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj: 140/05, 75/09, 153/09 i 14/14 ... „Tuženik u žalbi osporava da je odgovornost njega, kao osobe koja gospodari lovištem, u konkretnom slučaju objektivna te pritom ukazuje i na odredbe Zakona o javnim cestama iz kojih proizlazi odgovornost pravne osobe koja održava i upravlja cestom. Međutim, osoba koja gospodari lovištem odgovara pored
ostalih ovlaštenika, te izostavljajući pribavu potrebne suglasnosti ovlaštenika na neprofesionalan način, uzrokovao svoju vlastitu odštetnuodgovornost.
Navedene bitne činjenične i materijalnopravne okolnosti predmetnog odnosa, osobito one koje se tiču osnove konkretne odgovornosti, niti po ocjeni ovog suda ... o osiguranju sklopljenog između stranaka radi pokrića tužiteljeve odgovornosti, temeljem kojeg odnosa bi tuženik tužitelju trebao refundirati novčane iznose koje ... , što se nije ostvarilo i zbog čega slijedi tužiteljeva materijalna odgovornost.
Po ocjeni ovog suda, pravilna je temeljna prvostupanjska kvalifikacija
, određene su radne obveze tužitelja, pa se radi o specifičnom, ali ipak ugovoru o radu). Iz takvog međusobnog odnosa stranaka proizlazi moguća odgovornost tuženika za naknadu štete nastala tužitelju u smislu općih propisa koji reguliraju odštetnuodgovornost. Prvostupanjski sud je utvrđenjem tuženikove odgovornosti pravilno utvrdio i obrazložio zbog čega tuženika smatra objektivno odgovornim za nastalu štetu (opasni uvjeti treninga za mogućnost povređivanja ... odgovornosti. Po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je na temelju pravilne ocjene provedenih dokaza osnovano zaključio da između tuženika i tužitelja zaključen
od automobilske odgovornosti podnosi odštetni zahtjev jednom od društva za osiguranje koje se bavi osiguranjem od automobilske odgovornosti. Na ... . oznake UNPF ____ kojim je prema navodima tužbe prozročena šteta ne podliježe obvezi osiguranja od automobilske odgovornosti u RH pa se stoga ne smatra ... društava koje se bave automobilskom odgovornošću (tako i odluke VSRH br. 849/97-2 od 18.01.01.g., br. Rev. 2236/00-2 od 29.11.00.g., Rev. 1940/01-2 od
odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a), odnosno od kada je tuženik primio odštetni zahtjev tužitelja (čl. 183. st. 2. ZOO-a)....“
... iznosa osiguranja, troškove spora i druge opravdane troškove radi utvrđenja osiguranikove odgovornosti. Kako su utuženi troškovi upravo troškovi sukladno
„Imajući u vidu da Zakon o obveznim osiguranjima u prometu u odredbi čl. 12. st. 1. doduše određuje da je odgovorni osiguratelj dužan u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete (ako su odgovornost za naknadu štete i visina štete sporni) ili utemeljeni odgovor ukoliko su navedene pretpostavke sporne jer u protivnom oštećeniku pripada pravo na zateznu kamatu od dana podnošenja odnosnog odštetnog zahtjeva, to valja međutim navesti da odredbe čl. 1089. st. 2. ZOO-a razrađuje konkretnu vrstu štete
odštetnuodgovornost. Jednako tako nema osnove niti za prihvaćanje tužiteljevih tvrdnji o tome da je u ovom slučaju sud pogrešnom formulacijom izreke neuredno obavljao svoju dužnost što bi sa sobom dovelo do odštetneodgovornosti tuženice na način kako to propisuje odredba čl. 105. st. 1. ZS. Obrazlažući
se u ovom slučaju primjenjuje, razumijeva neispunjenje obveze ili zakašnjenje s njezinim ispunjenjem.
Za postojanje te odgovornosti osim općih pretpostavki odštetneodgovornosti moraju postojati još dvije - postojanje ugovora, odnosno ugovorne obveze i povrede te obveze. S obzirom na utvrđenje sudova da sporna nagodba nije sklopljena osnovano je zaključiti da te pretpostavke tuženikove odštetneodgovornosti ne postoje i da je stoga materijalno pravo ... tužbene osnove proizlazi da tužitelj traži naknadu štete po osnovi ugovorne odgovornosti za štetu, koja nastaje kad je šteta uzrokovana povredom ugovorne
pretpostavke odštetneodgovornosti prema suprotnoj strani.
Analizirajući postojeći ugovor o prodaji prirodnog plina u 1996., tužitelj se obvezao prema čl. 9. st ... postavi odštetni zahtjev.
U nalazu i mišljenju vještaka V. C.-Ž. od rujna 2002. godine tabelarno su prikazani ulazni i izlazni računi, izvodi iz ZAP-a ... Sud prvog stupnja zauzeo je stajalište da se odgovornost tuženika očituje u tome da nije poštivao odredbu čl. 16. Zakona o obveznim odnosima, a na ... primijenio materijalno pravo kada je djelomično usvojio tužbeni zahtjev.
Budući da se kod tuženika nisu stekle pretpostavke za odgovornost za štetu
za naknadu štete, valja ocijeniti i da li bi tužiteljica uspjela u sporu da je tužba podnesena pravovremeno, jer je za postojanje odštetneodgovornosti, uz ... pravovremeno podnesena, to onda za štetu koja joj je uzrokovana gubitkom radnog spora u spisu Općinskog suda u S. broj P-222/08 ne postoji odgovornost tuženika
i drugostupanjskog suda, da u konkretnom slučaju nisu utvrđene pretpostavke koje bi, u smislu članka 67. Zakona o sudovima, dovodile do odštetneodgovornosti tužene ... odgovornost Republike Hrvatske.
Ocjena je Ustavnog suda da se pravno stajalište, navedeno u osporenoj presudi, zasniva na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju
vozilo postoji valjana međunarodna isprava i dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz čl. 94 st. 1 rečenog Zakona, podnosi odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje (st. 1). Ako Hrvatski ured za osiguranje ne isplati naknadu štete u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog ... . Radi se o posebnoj procesnoj pretpostavci, pa je tužitelj, kao oštećena osoba, trebao prethodno podnijeti tuženiku odštetni zahtjev, a tek ako mu tuženik u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ne bi naknadio štetu, tek tada bi tužitelj stekao pravo da može podnijeti tužbu protiv
„Žalbeni navodi tužitelja kojima ističe da tuženik u konkretnom slučaju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, iz razloga što je cesta na kojoj se nalazi otpala guma opasna stvar, nisu osnovani. U smislu odštetnog prava cesta nije opasna stvar, pa tuženik kao osoba koja upravlja cestom u konkretnom slučaju odgovara za štetu po načelu presumirane krivnje. Obzirom je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da uzrok nastale štete nije u nepropisnom ... zaključio da ne postoji odgovornost tuženika.“
«Naime, prema čl. 97. Zakona o osiguranju oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti i čl. 94. st. 1. rečenog Zakona, podnosi odštetni zahtjev Hrvatskom uredu ... o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti, u tom slučaju za naknadu štete odgovara Hrvatski ured za osiguranje. Isto tako valja reći da se pretežni ... , poricali visinu, odgovornost i sl. Ti žalbeni navodi, kako je već rečeno, nisu od odlučnog značaja glede pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. Tu valja
vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje, dok je st. 5. citiranog članka i zakona
je predviđena odštetnaodgovornost u građanskom pravu...“
... odgovornosti za nematerijalnu štetu uslijed povrede autorskog prava, namjera nije nužna za ostvarivanje odgovornosti pa su irelevantni žalbeni navodi o tome da
uređuje odgovornost za štetu. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju čl. 80. st. 6. ZL-a i odštetnojodgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetneodgovornosti. 11. Slijedom navedenog, na odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju divljač počini na javnoj cesti primjenjuju se odredbe čl. 1064.-1067. ZOO-a kojim je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari jer je prema stajalištu sudske prakse divljač (srna) na
podnošenja odštetnog zahtijeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni ... odštetnog zahtjeva (st. 4. cit. odredbe Zakona).
Obzirom da specijalni propis, u konkretnom slučaju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, određuje da tužitelj ima pravo, uz dužni iznos naknade štete i na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je dosudio kamatu na dosuđeni iznos naknade nenovčane imovinske štete za pruženu tuđu pomoć u razdoblju od podnošenja odštetnog zahtjeva do presuđenja, pa je u
osoba (J. J.) obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom i da je tuženik otklonio obvezu naknade štete, što znači da tužitelj svoje potraživanje ne može ... „Polazeći od čl. 14. st. 1. Uvjeta za osiguranje odgovornosti odvjetnika koji propisuje da je predmet osiguranja zakonska odgovornost odvjetnika ... za osiguranje odgovornosti odvjetnika koji su sastavni dio ugovora o osiguranju, kojima je nedvojben smisao i svrha osiguranje odvjetnika od štete koja nastane ... skladu s čl. 964. st. 1. ZOO-a koji propisuje da u slučaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako
koji je, isplativši svom osiguraniku štetu na temelju zakonske subrogacije legitimiran postaviti odštetni zahtjev tuženiku. 11. Da je tuženik odgovoran u ... „8. Naime, iz razloga koje je sud dao za svoje presuđenje, pravilnom primjenom materijalnog prava valja također odlučiti o tuženikovoj odgovornosti ... članka 1063. ZOO-a kojom je propisana odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Tu se prvostupanjski sud pogrešno poziva na tuženikovu objektivnu odgovornost jer za štetu od opasne stvari po navedenoj zakonskoj odredbi odgovara vlasnik stvari. Državna cesta na kojoj je došlo do štetnog
odbili tužiteljičin odštetni tužbeni zahtjev, a time su materijalno pravo pravilno primijenili. U smislu odredbe čl. 6. tada važećeg Zakona o zaštiti na ... za tuženikovu odštetnu odgovornost.Neosnovano se tuženik poziva i na odredbu čl. 373. ZOO-a koja govori o pretpostavki uzročnosti između opasne stvari odnosno ... nije nastala u vezi s radom tužiteljice kod tuženika. Stoga nije osnovan tužiteljičin odštetni tužbeni zahtjev.“
... razloga koji ih oslobađaju odgovornosti (viša sila, radnja i djelovanje treće osobe i krivnja radnika). U ovom slučaju utvrđeno je da se tužiteljica
„I po ocjeni ovog suda pravilan je pravni stav suda prvog stupnja da na strani tuženika, kao pravne osobe zadužene za održavanje i čišćenje onečišćenja na javnoj cesti, nema krivnje jer su postupali sukladno čl. 26. ZC-a te čl. 3. i 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, dakle, da su u propisanim vremenskim razmacima obilazili i sporni dio ceste, zbog čega ne mogu odgovarati tužitelju za štetu koju je pretrpio. Isto tako, pravilan je pravni stav suda prvog stupnja da javna cesta nije opasna stvar u smislu odštetnog prava, zbog čega tuženik ne može odgovarati za štetu po načelu objektivne odgovornosti.“
imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete, te visina štete nesporni, odnosno utemeljeni odgovor ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni.
Tuženik tvrdi da tužiteljica nije podnijela odštetni zahtjev tuženiku, a tužiteljica doista u tužbi ni ne tvrdi da bi to učinila, a niti je priložila uz tužbu odštetni zahtjev, pa kako je tuženik odmah u odgovoru na tužbu priznao tužbeni zahtjev tužiteljice te očito nije dao povoda za tužbu, to je onda pravilan
doći) koja će dati odgovor na tu dilemu predlagatelja na način kojim neće prevaliti svu odgovornost na građane već će odštetnuodgovornost za štete od divljači tumačiti sukladno općim načelima odštetneodgovornosti, odnosno na način kojim će pridonijeti razvoju i očuvanju prirodnog bogatstva i raspodjeli ... subjekti na koje se primjenjuje mogli prilagoditi svoje postupanje. Dakle, odštetnaodgovornost nije isključivo na vozaču ili lovoovlašteniku jer je ... nije provodio lov (kao što je to u ovom predmetu), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima, na što u žalbi osnovano
. Međutim, ne predstavlja svaki pojedinačni akt koji je kasnijom odlukom proglašen nezakonitim pretpostavku za odštetnuodgovornost Republike Hrvatske. Naime ... „ 8.2. Dakle, za postojanje odgovornosti države, sukladno citiranoj zakonskoj normi, potrebno da se kumulativno ispune tri pretpostavke: a) nezakonit ... suprotnom zakonu i drugim propisima, time da svaka povreda propisa ne dovodi do odštete odgovornosti već mora biti riječ o ozbiljnoj, težoj povredi propisa ... odudara od uobičajenih metoda rada u državnom tijelu.“. 8.4. Stoga, jesu li ispunjene pretpostavke koje bi dovele do odgovornosti države za štetu potrebno
