Neosnovano tuženik prigovara u žalbi da je prvostupanjski sud kod odlučivanja o visini naknade neimovinskeštete trebao u obrazloženju presude ... izražene u članku 1090. ZOO-a naknada imovinske štete mora biti vrijednosno jednaka pretrpljenoj šteti, novčana naknada kojom se popravlja neimovinskašteta ne predstavlja i ne može predstavljati ekvivalent pretrpljene štete, jer se kod neimovinskeštete radi o povredi dobara i interesa koji se ne mogu procijeniti u novcu, odnosno ne može im se odrediti cijena. U tom kontekstu kod određivanja naknade neimovinskeštete sud nema neki egzaktni, precizni
pravomoćno dosuđenog iznosa naknade štete temeljem presude Županijskog suda u V. br. Gž. __/05-2 od 8. prosinca 2005.g. izvršio prvotuženiku istog dana kada mu ... pripada pravo na isplatu pravomoćno dosuđenog iznosa naknade nematerijalne i materijalne štete njihovom predniku V.M. kao njegovim zakonskim nasljednicima ... prvotuženiku za zastupanje u parnici za naknadu štete, drugo, treće i četvrto tuženik nisu u obvezi vratiti tužitelju isplaćeni iznos naknade nematerijalne i materijalne štete dosuđen njihovom predniku pravomoćnom sudskom odlukom, jer se radi o ostavinskoj imovini pok. V.M., budući da se u smislu odredbe čl. 5. st. 3
; 112/99; 88/01; 35/05; 41/08 – dalje ZOO), kojim je propisano da onaj tko nekome prouzroči neimovinskuštetu, dužan mu je platiti troškove u vezi s ... ističe da prvostupanjski sud pri obrazloženju neimovinskeštete nije vodio dovoljno računa o svim konkretnim okolnostima slučaja, od kojih ovisi visina tužiteljeva prava na naknadu nematerijalne štete, u smislu pravilne primjene odredbe čl. 1100. st. 1 i 2 ZOO-a. Isto tako, osnovano tužitelj navodi da troškovi ... tužitelj, nego čl. 1095. st. 1 ZOO-a (kojim je regulirana naknada štete u slučaju tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja), i koji se odnose na troškove
kao i dopunu tužbe, evidentno je da se radi o tužbi za naknadu neimovinskeštete. Prema ocjeni ovoga suda, činjenični navodi tužbe, kao i postavljeni ... stajalištu prvostupanjskog suda, ne ukazuje na proširenje osnova za naknadu štete, jer se zahtjev tužitelja nedvojbeno odnosi na neimovinskuštetu, što je jasno vidljivo iz sadržaja tužbe, kao i zahtjeva za mirno rješenje spora, a neimovinskuštetu u smislu odredbe čl. 1046. važećeg Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO) predstavlja povreda prava osobnosti. Dakle, neimovinskuštetu u smislu odredbe čl. 1046. u vezi s čl. 19. st. 2. ZOO čini već sama
„Tužitelj u ovom prijeporu potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinskeštete s osnova pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti koju trpi zbog profesionalne bolesti u svezi s radom (čl. 15. Zakona o zaštiti na radu – „Narodne novine“, br. 46/92, 59/96 i 94/96).
U ovom stadiju postupka je sporna visina dosuđene neimovinskeštete s osnova pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životna aktivnost koju trpi zbog ... dosuđene nematerijalne štete tužitelju koju potražuje s osnova pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti do kojih je došlo kao posljedica
„Tuženik u reviziji navodi da je stupanjem na snagu Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05 i 41/08 - u nastavku: ZOO/05) promijenjen koncept neimovinskeštete u odnosu na zakonske odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 - u ... , kao neimovinskeštete, nije utemeljena na pravnom shvaćanju koje nije podudarno s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženim u ... vezano uz određivanje visine pravične novčane naknade štete podudarno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznesenom u Orijentacijskim
„U obrazloženju presude vezanom uz osnovanost duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti prvostupanjski sud obrazlaže okolnost da je tužiteljica zbog posljedica prometne nesreće promijenila radno mjesto (radi u prijamno-odjavnoj službi, a ranije je radila na reanimaciji i hitnim slučajevima) a što da je rezultiralo i smanjenjem njezine plaće, koje obrazloženje je međutim s aspekta sadržaja smanjenja životne aktivnosti (kao pravom priznatog oblika naknade nematerijalne štete) potpuno irelevantna okolnost. Smanjenje životne aktivnosti kao posljedica nanesene tjelesne povrede zbog koje je osobi
„Predmet spora u ovom postupku predstavlja zahtjev tužiteljica da im tuženica naknadi štetu s naslova duševnih boli koje trpe zbog naročito teškog invaliditeta supruga, odnosno oca, koja je nastupila kao posljedica povrjeđivanja u prometnoj nezgodi, koju je skrivio osiguranik tuženice.
U postupku suda prvog stupnja je utvrđeno, a od tih je utvrđenja pošao i sud drugog stupnja – da je osiguranik tuženika, temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u N.M ... tužiteljica, Đ.Š., obeštećen po pojedinim vidovima štete temeljem presuda Općinskog suda u V. broj P. __/00 od 15. veljače 2002. i P-__/02 od 29. lipnja 2005
normama zabranjen. Kako je dakle, diskriminacija u svim svojim oblicima zabranjena to žrtva takvih postupanja kao protupravnih ima pravo na naknadu štete, a
naknade neimovinskeštete obrazložio na način da cjelokupni iznos naknade štete, dosuđen s naslova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ... smislu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a), nije prikazao kao zbroj dosuđenja naknade štete sukladno ranijim kriterijima dosuđenja naknade štete, odnosno ranijim pravno priznatim oblicima naknade štete u smislu odredbe čl. 200 st. 1 ranijeg važećeg ZOO-a, koje stranke sada prikazuju kao tzv. kvalifikatorne okolnosti. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije bio dužan na taj način obrazlagati svoju odluku i time cjeloviti zahtjev za naknadu štete po zakonu
„Pritom valja ukazati da dostojanstvo, čast i ugled predstavljaju neimovinska dobra imanentna svakoj osobi. Nasuprot tome uvreda je svako izražavanje omalovažavanja drugog i nepoštivanja tuđe časti, dostojanstva i ugleda. Pravo na naknadu neimovinskeštete zbog povrede časti i ugleda potrebno je ograničiti na one napade koji prema svojoj jačini, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda. Da bi sud donio zakonitu odluku potrebno je u konkretnom slučaju utvrditi u kojim okolnostima, na koji način i pred kime je tuženik izrekao uvrede na račun tužitelja i da li su uvredljivi
„Kod toga okolnost da je tužitelju istražni zatvor određen temeljem odredbe čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP-a, odnosno jer je već bio osuđivan zbog istovrsnih kaznenih djela te je stoga postojala opasnost od njihovoga ponavljanja nije od odlučnog značaja. Naime, za utvrđivanje osnovanosti zahtjeva za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode primjenom čl. 480. st. 1. toč. 1. ZKP-a, bitan je ishod kaznenog postupka, a ne razlozi zbog kojih je pritvor ... za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode primjenom čl. 480. st. 1. toč. 1. ZKP-a, nisu od utjecaja razlozi zbog kojih je pritvor bio određen te
pripada pravo na naknadu neimovinskeštete i u kojem iznosu. Stoga je u konkretnom slučaju taj dokaz bio jedini mjerodavan dokaz za utvrđenje relevantnih ... tužitelja nije izveden dokaz kojeg je bilo nužno provesti radi utvrđivanja relevantnih činjenica - da li tužitelju pripada pravo na naknadu štete i u kojem
neimovinskeštete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva. Odštetni zahtjev je podnesen, a ... u trenutku podnošenja tužbe 25. srpnja 2016. godine liječenje tužitelja nije bilo završeno, obujam neimovinskeštete mogao se utvrditi tek nakon završetka liječenja i stoga zatezna kamata na iznos dosuđene pravične novčane naknade za neimovinskuštetu u konkretnom slučaju teče od završetka liječenja 28
„Jedini osnovani žalbeni navod tuženika je onaj koji se odnosi na zatezne kamate na neimovinskuštetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Naime, prvostupanjski sud je tužitelju dosudio zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 29. srpnja 2016., što bi bilo sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Međutim, prvostupanjski sud je utvrdio da je liječenje tužitelja dovršeno 29. kolovoza 2016. (što je nakon podnošenja odštetnog zahtjeva), pa se zatezne kamate i nisu mogle dosuditi prije tog datuma, tj. prije 29. kolovoza 2016., kada su se mogle
„Zaključak je suda prvog stupnja da prijetnje tuženika prema tužitelju pobliže opisane u pravomoćnoj kaznenoj presudi predstavljaju uvredu za tužitelja i da tužitelju zbog povrede prava osobnosti pripada pravo naknade štete u iznosu od 10.000,00 kn kao adekvatna satisfakcija za pričinjenu štetu. Prema izloženom, sud prvog stupnja je dosudio naknadu štete za povredu prava osobnosti, ali je naglasak dao na povredu časti i ugleda. Za povredu časti i ugleda pravična novčana naknada se samo iznimno dosuđuje kada je takva povreda po svojem intenzitetu, trajanju i prilikama prouzročila intenzivnu duševnu
„Tužitelj je bio ovlašten zahtijevati objavljivanje presude kojom je tuženica obvezana naknaditi nematerijalnu štetu radi pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti, slobode i prava osoba kao jedinstvenog vida štete kojim su obuhvaćene sve štetne posljedice vezane za ličnost tužitelja proistekle iz neosnovanog lišenja slobode, jer se radi o zakonom propisanom obliku naknade nematerijalne štete, koji je mogao biti zatražen samostalno ili kumulativno s drugim oblicima naknade štete. Pravo na objavu presude ne može se temeljiti na donesenoj pravomoćnoj presudi Pn-__/01 od 14. siječnja 2003. i na
primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, te u st. 4. propisuje pravo oštećene osobe u slučaju neizvršenja obveze osiguratelja za isplatu naknade štete u roku iz st. 1. uz dužni iznos naknade štete i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a kojim se upravo ostvaruje svrha zaštite oštećenih
„Prvostupanjski sud propušta uočiti da je u toč. II. izreke presude odbio (kao neosnovan) deklaratorni tužbeni zahtjev tužitelja i da taj dio predstavlja činjenični supstrat kondemnatornog dijela zahtjeva u kojem tužitelj traži naknadu neimovinskeštete zbog povrede prava osobnosti (a koji je sud ... pravomoćna u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev koji u predstavlja činjenični supstrat kondemnatornog zahtjeva radi isplate naknade neimovinskeštete ... zahtjeva u cijelosti. a koji dio je (sada) pravomoćan. Posljedično, djelomičnim usvajanjem tužbenog zahtjeva radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti
- i povećanje postojećeg zahtjeva. No postupci radi naknade neimovinskeštete zbog povrede prava osobnosti po stajalištu ovog suda specifični su po tome što u trenutku zaključenja prethodnog postupka tužitelj (u pravilu) ne može postaviti potpuno određen tužbeni zahtjev u pogledu visine štete (osim ukoliko tuženik ... nije odredio što namiruje već je uopćeno navodio da podmiruje neimovinsku i imovinsku štetu to je tužiteljica dispozicijom preinake tužbe prilagodila ... ni opseg niti visinu štete pa je tužiteljica upravo zbog toga u konkretnom slučaju već u tužbi predložila provođenje medicinskog vještačenja. Imajući u
„Žalbenim navodima niti tužitelj niti tuženik nisu doveli u sumnju odlučna utvrđenja prvostupanjskog suda da je tužitelj član uže obitelji (sin) S. P., pa sukladno odredbi čl. 1101 . st. 1. ZOO-a ima pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinskeštete uslijed njegove smrti. Prvostupanjski sud kod odmjeravanja naknade neimovinskeštete za duševne boli koje tužitelj trpi zbog smrti oca ima u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, a koje opisuje u toč. 50. obrazloženja presude. Prije svega, nije osnovana žalbena tvrdnja tužitelja da je zaključak prvostupanjskog suda o tome da tužitelj i njegov otac nisu bili u
„Zaključivši da tuženice svojim postupanjem nisu inicirale provođenje kaznenog postupka, prvostupanjski sud ocjenjuje da ne postoji niti uzročno-posljedična veza između njihovog postupanja i po tužiteljima pretrpljene štete (duševnih bolova zbog povrede ugleda i časti trpljenih uslijed provođenja kaznenog postupka), pri čemu potvrdu zauzetog stajališta prvostupanjski sud nalazi i u činjenici što je kaznena prijava tužitelja protiv tuženica radi lažnog prijavljivanja i davanja lažnog iskaza odbačena rješenjem Općinskog državnog odvjetnika od 31. siječnja 2008.g. a tužitelji nisu preuzeli kazneni progon
oštećenika. Svrha je popravljanja neimovinskeštete u nastojanju da se dosuđenim novčanim iznosom postigne što je više moguće pravična i približna djelomična ... „Propisi obveznog prava reguliraju pravo na naknadu štete pa tako ZOO u čl. 19. st. 1. određuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, s time da su u st. 2. iste odredbe pobrojene neke od prava osobnosti koje se štite, između ostalog i pravo na čast, ugled, dostojanstvo, duševno zdravlje, štiti se osobnost svakog čovjeka, ukupnost njegovog psiho - socijalnog stanja, njegov
«Valja ukazati da nematerijalna šteta zbog pretrpljenih duševnih bolova, a zbog povrede ugleda i/ili časti predstavlja štetu koju oštećenik trpi zbog ... druge njegove moralne vrijednosti. Da bi oštećenik imao pravo na naknadu štete zbog povrede ugleda i/ili časti, mora postojati određena štetna radnja štetnika, te uzročna veza između štetne radnje i trpljenja duševnih bolova kao njezine posljedice. Dosuđenje naknade štete s osnove trpljenja duševnih bolova ... novčane satisfakcije. Međutim, opće je prihvaćeno načelo da se naknada nematerijalne štete za povredu ugleda i časti priznaje samo iznimno i to onda kada je
„Prvostupanjski sud pravilno dalje polazi od stava da je utvrđenom liječničkom pogreškom (kada je nesumnjivo prvo postavljena pogrešna dijagnoza, a zatim je tužiteljica kao trudnica ozračena provođenjem RTG pretrage), tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kako to pravo definira odredba čl.19. st.1. i 2. ZOO-a, pa joj je tuženik u smislu odredbe čl.1100. ZOO-a u obvezi isplatiti pravičnu novčanu naknadu, te imovinsku štetu. U pogledu primjene odredbe čl.1100. st.1. ZOO-a tj. dosuđenja pravične novčane naknade, dodatno se ističe da u konkretnoj situaciji kada su
"15. Prema tome, da bi ostvario pravo na naknadu neimovinskeštete, tužitelj je bio dužan dokazati sve pretpostavke za postojanje odgovornosti ... štetnom radnjom povrijeđeno određeno pravo osobnosti, a kada traži naknadu neimovinskeštete u novcu (pravičnu novčanu naknadu) mora kao pretpostavku ... okolnosti povrede koji tu dosudu opravdavaju. 16. U konkretnom slučaju, činjenice utvrđene u postupku ne upućuju na zaključak o postojanju neimovinskeštete u ... tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, takve koja bi opravdavala dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinskuštetu. 18. Stoga je prvostupanjski sud
izraženo u citiranom radu („Pristup vještačenju naknade za neimovinskuštetu prema ZOO/05), u sudskom postupku može imati isključivo takav značaj – dakle
„Protivno navodima žalbe, prvostupanjski sud iznio je jasne, iscrpne i logične razloge zbog kojih činjenicu da je sada pok. sin tužiteljice u školskoj dobi bio povjeren na čuvanje i odgoj djedu nije od nikakvog značaja na pravo tužiteljice na pravičnu novčanu naknadu neimovinskeštete zbog njegove smrti jer ni odredba čl.1101. st.1. ZOO-a, a niti bilo koja druga odredba ZOO-a to pravo tužiteljici ne uvjetuje postojanjem trajne zajednice života i stupnjem emocionalne povezanosti majke i djeteta.
Stoga prvostupanjski sud nije trebao niti utvrđivati postojanje ekonomske zajednice tužiteljice i njezinog
. Prema pravnom stavu zauzetom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1626/80 od 20. siječnja 1981. godine naknada neimovinskeštete za povredu ... duševnu bol. Naknada neimovinskeštete nije naknada u punom smislu, već samo mogući način da se djelomično umanje nastale posljedice, zbog čega je takvu
„Naime, sud prvog stupnja pravilno citira sadržaj odredbe čl. 230. st. 1. ZOO-a koji propisuje zastarni rok za naknadu štete na način da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Međutim, sud pogrešno zastarni rok računa od ... utvrditi činjenicu kada je liječenje tužiteljice završeno jer tek tada je tužiteljica saznala opseg štete. Naime, pravična novčana naknada zbog povrede prava ... . ZOO-a, zbog čega je u postupku trebalo utvrditi kada je tužiteljica mogla saznati za opseg štete prema kriterijima prema kojima se dosuđuje pravična
„Prema odredbi čl. 22. ZM-a nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno Općim propisima obveznog prava. Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno Općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno ... štete može se podnijeti najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzročena. Pogrešno tužitelj smatra da ovu zakonsku odredbu treba tumačiti na način da nije isključeno pravo tužbenim zahtjevom od nakladnika zatražiti ispriku kao jedan od vidova naknade štete u roku
„U ovom postupku II i III tužitelj niti ne tvrde da je nesporno protupravna radnja tuženika bila usmjerena prema njima već prema I-tužitelju, a samim time što su oni bili očevidci upućenih prijetnji I-tužitelju po tuženiku zbog čega su i pretrpjeli strah za supruga odnosno oca za kojeg su, u što ovaj sud ne sumnja, emotivno vezani, ne daje im pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinskeštete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje.
Jedino ... po njima neimovinskašteta jesu članovi uže obitelji zbog smrti ili teškog invaliditeta neke osobe (čl.1101. ZOO- a), što u ovom postupku nije slučaj.“
procesna pretpostavka podnošenja tužbe za naknadu neimovinskeštete što valja tumačiti kao obvezu oštećenika da sa svoje strane poduzme sve mogućnosti da se šteta umanji odnosno ublaže posljedice štetne radnje to se osnovano tužiteljica poziva na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci
nematerijalne štete po odredbama čl.21. i 22. ZM-a ne može osnovano isticati eventualne nedostatke prilikom podnošenja zahtjeva za ispravak, niti je sud to
„Materijalno pravo pogrešno je primijenjeno i kod odluke o zateznim kamatama na dosuđeni iznos naknade neimovinskeštete jer je u čl. 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade (neimovinskeštete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. U ovom slučaju liječenje tužiteljice završilo je 14. listopada 2011. te je tada nastala neimovinskašteta, a time i obveza tuženika na isplatu ... neimovinskašteta dospijeva na dan njezina utvrđenja odnosno na dan zaključenja glavne rasprave i kad je sud utvrdi svojom presudom) ne dovodi, stoga, u pitanje
i legitimira osobu koja je bila pritvorena zahtijevati naknadu štete.
Takvo pritvaranje dovelo je do povrede subjektivnog prava upravo te osobe (zaštićenog ... nema bliske uzročno-posljedične veze između štetne radnje i štete koja je nastala tužiteljima, pa slijedom toga nisu ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za nematerijalnu štetu.
Pritom valja istaknuti da jedino u slučaju smrti odnosno osobito teškog invaliditeta neke osobe sud može dosuditi pravičnu
„Prema odredbi čl.1101. st.1. ZOO-a u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinskeštete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). Pravična novčana naknada štete u slučaju smrti može se dosuditi a sukladno čl.1101. st.2. ZOO-a i unučadi ukoliko je između njih i umrlog postojala trajna zajednica života. Iz priloženih uvjerenja o prebivalištu za 4.i 5. tužitelje razvidno je da su oni živjeli zajedno sa bakom i djedom tj. 1. tužiteljicom i pok. A. M., a iz iskaza 2. tužitelja da su djeca bila bliska sa pok. djedom te
„Prvostupanjski sud nije utvrdio kada je liječenje tužitelja bilo završeno pa tu činjenicu temeljem članka 373.a. stavak 1. i 2. ZPP-a utvrđuje ovaj sud na način da utvrđuje da je liječnički vještak u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljevo liječenje bilo okončano po završenoj fizikalnoj terapiji odnosno po zadnjem pregledu fizijatra koji je učinjen 26. lipnja 2018. Naknada neimovinskeštete se ne smatra dospjelom u trenutku ozljeđivanja, jer se kod povrede prava osobnosti trenutak nastanka štete (štetnih posljedica) ne treba poklapati s nastankom štetnog događaja, zbog čega kao taj trenutak
„Kako je za vrijeme boravka u Zatvoru u V. od 16. lipnja 2010. do 14. lipnja 2011. imao na raspolaganju manje od minimalnog standarda od 3m2 (sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4719/2017 od 14. veljače 2019.) kroz 332 dana, ovaj sud zaključuje da su tužitelju povrijeđena prava iz čl. 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a čime je povrijeđeno njegovo dostojanstvo. Zbog toga tužitelj ima pravo na naknadu štete zbog povrede prava dostojanstva u smislu čl. 19. st. 1. i 2., čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine Republike Hrvatske
propis ograničava oštećenika u pravu na naknadu štete zbog gubitka bilo koje zarade koju je ranije ostvarivao, a koju zbog nanošenja tjelesne ozljede nije ... predmet gubitka u njegovoj imovini i predstavlja pravnu osnovu za naknadu štete u smislu odredbe čl. 1095 st. 1 ZOO-a. Također valja navesti da se šteta zbog gubitka zarade ne očituje samo gubitkom plaće kao stalnog oblika primanja iz radnog odnosa, već se ta šteta može očitovati i gubitkom drugih ... tužitelj bio u mogućnosti uštedjeti cjelokupni iznos terenskog dodatka, pravilno je zaključio da tužitelju pripada pravo na naknadu štete s osnove izgubljene
„Prvostupanjski sud je ovlašten po slobodnoj ocjeni ocijeniti visinu neimovinskeštete, jer nema važećeg propisa koji propisuje koliko bi zbog neadekvatnih uvjeta smještaja zatvorenika istima pripadala pravična novčana naknada, pa je to ostavljeno na procjenu sudovima u svakom konkretnom slučaju.“
ovog suda popravljanje neimovinskeštete, kakva je učinjena u konkretnom slučaju objavom spornog članka u kojem su iznesene neistinite i neprimjerene ... i neprimjerene i da je njihovim iznošenjem tuženik „M.“ j.d.o.o. nanio štetu i ukaljao ugled tužitelja S. K., a kako je to presudom suda prvog stupnja tako i dosuđeno, to je po stavu ovog suda, nanesena neimovinskašteta u najvećem dijelu time i popravljena. Dakle, po stavu ovog suda, isplata pravične novčane ... "Dakle, primarna sanacija odnosno popravak štete nastale povredom prava osobnosti, kako je u konkretnom slučaju to bilo objavom teksta neprimjerenog
Zakonom o obveznim odnosima za one vidove štete za koje dokaže da su nastali. Prema rezultatima vještačenja tužitelj trpi neimovinskuštetu u raznim vidovima, pa ima pravo po cl. 200. ZOO na naknadu neimovinskeštete za fizičke bolove, nagrđenje te psihičke bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti ... neimovinskeštete. Pravo na naknadu štete zbog pretrpljenog straha pripada oštećeniku ako je strah bio jak i dugotrajan. Ako je strah bio jak, ali je trajao ... ukazuje opravdanom naknadu ovog vida neimovinskeštete u visini od 60.000,00 kn. Sud je također pravilno za lakši stupanj nagrđenja dosudio naknadu u iznosu
pravilno primijenili odredbu čl. 170. st. 1. ZOO prema kojoj za štetu koju radnik u radu ili u vezi s radom uzrokuju trećoj osobi, odgovara pravna osoba (poslodavac) kod koje je radnik u trenutku uzrokovanja štete, osim ako dokaže da je radnik u danim okolnostima postupao onako kako je trebalo. U okolnostima ... obvezi naknaditi štetu koja je nastala smrću pokojnog D.P. sukladno općim propisima obveznog prava.“
"Predmet spora je tražbina naknade neimovinskeštete zbog povrede prava osobnosti koju je tužiteljica pretrpjela dana …, , kao klijent (kupac ... sudom bilo je sporno pitanje pasivne legitimacije, odnosno da li tuženik odgovara za štetu koju tužiteljica potražuje iz navedenog štetnog događaja, a sud ... zahtjev jer nalazi utvrđenim da tuženik nije odgovoran za štetni događaj pa ne odgovara ni za štetu koju je tužiteljica pretrpjela iz tog događaja. Pri tome sud prvog stupnja zauzima stav da trgovačka djelatnost ne predstavlja opasnu djelatnost - pa ne postoji tuženikova odgovornost za štetu primjenom
„Tuženika valja upozoriti da je važećim Zakonom o obveznim odnosima prihvaćena objektivna koncepcija neimovinskeštete kao povrede prava osobnosti. Naime, odredbom čl. 1046. ZOO-a određeno je da štetu predstavlja, između ostalog i povreda prava osobnosti i to neimovinskuštetu, a u smislu odredbe čl ... povrede prava osobnosti je, dakle, neimovinskašteta, pa povreda prava osobnosti predstavlja pravnu osnovu naknade neimovinskeštete. Međutim, svaka povreda ... o obveznim odnosima određivala je pravno priznate oblike naknade nematerijalne (neimovinskeštete), koje pravne osnove po sada važećem zakonu u potpunosti gube
