oporuke, dok je u pogledu navoda o obećanju nasljedstva odmah jasno da se ne radi o pravu jer obećanje nasljedstva nema nikakav pravni učinak. 8. Što se pak
“8. U preostalom dijelu žalba nasljednika M. P. nije prihvaćena kao osnovana, kao ni njegov prijedlog da ga se proglasi nasljednikom ostavine u cijelosti. Naime, žalitelj se neosnovano poziva na činjenicu da se njegov brat M. u ostavinskom postupku provedenom u R. S. odrekao svog nasljednog dijela, pa da se stoga ta nasljednička izjava odnosi i na njegovog sina mlt M. M., jer taj nasljednik prilikom davanja svoje nasljedničke izjave nije ograničio odricanje od nasljedstva samo u svoje ime. Neosnovanost tih tvrdnji proizlazi prvenstveno iz činjenice što se brat žalitelja, M. P. nije odrekao svog
određeno da za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom (nijedan od nasljednika u konkretnom slučaju nije
izvanbračne supruge ostavitelja. Za napomenuti je da se Z. L. nasljedstva na temelju oporuke prihvatila. U smislu odredbe čl. 145. st. 1. ZN svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio potpuno ili djelomično samo na sunasljednika. Z. L. se prihvatila nasljedstva na temelju oporuke, ali je
“6. Iz spisa predmeta proizlazi da je na ročištu od 2. rujna 2014. (l.s. 13) nasljednica S. Š. S. dala nasljedničku izjavu da se u cijelosti prihvaća nasljedstva koje joj temeljem zakona pripada na ostavinskoj imovini iza pok. ostaviteljice što znači da je ista dala nasljedničku izjavu u smislu odredbe čl. 220. ZN, slijedom čega su neutemeljeni žalbeni navodi da nije jasno da li je navedena nasljednica dala nasljedničku izjavu te da li se ista uopće prihvatila nasljedstva. 6.2. Posljedično tome, prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu čl. 226. ZN kada je donio pobijano rješenje o nasljeđivanju.“
Kada je nasljednik jedanput dao izjavu da se prihvaća nasljedstva, odnosno da prihvaća svoj nasljedni dio - tada se on poslije ne može valjano odreći nasljedstva. “Žaliteljica u žalbi navodi je je 16.10.2017. dobila zapisnik na kojem je njena nasljednička izjava iz koje se vidi da ona nasljedni dio koji joj ... te se istog odriče. Na zapisniku nije naznačeno da odricanje vrši u korist majke. Prema odredbi čl. 130.st. 1. ZN nasljednik se može odreći nasljedstva izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke. Prema čl. 135. ZN izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne
neku osobu je njezin sveopći pravni slijednik, pa smrću ostavitelja njegova ostavina prelazi na nasljednike, čime postaje nasljedstvo. Nasljednik ... o odricanju od nasljedstva nije u interesu zakonske nasljednice kao i činjenica da je taj Centar odustao od procjene vrijednosti naslijeđene imovine (nekretnina) za ovaj izvanparnični postupak ostavine nije odlučan. Kako nema pravovaljanog odricanja od nasljedstva, od strane jedine zakonske nasljednice ostavitelja njezina oca, to znači da je pravilno postupio javni bilježnik donoseći pobijano rješenje o nasljeđivanju uručivanjem nasljedstva zakonskoj nasljednici s
"Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pogrešno utvrdio činjenično stanje navodeći da su se zakonski nasljednici ostavitelja iz drugog nasljednog reda odrekli nasljedstva, jer za sada nije poznato ni jesu li svi zakonski nasljednici drugog nasljednog reda uredno pozvani na dostavljanje nasljedničke ... . 220. st. 2. ZN-a, nikako ne može smatrati odricanjem od nasljedstva. Naime, tom je zakonskom odredbom određeno da se, za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva, smatra da želi biti nasljednikom."
nasljedstvo (bilo temeljem zakona, bilo temeljem oporuke) zaključak ostavinskog suda kako ostaviteljica nema u vlasništvu nekretnina, temeljen samo na navedenim ... nasljeđivanjem ne stječe odlukom ostavinskog suda već časom otvaranja nasljedstva (smrću ostavitelja - u predmetnom slučaju A. Ž.), pa ono što je A. Ž. naslijedila ... računima, za donošenje pobijanog rješenja primjenom odredbe čl.215.st.2. ZN-a pretpostavka je da ni jedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtjeva
o nasljeđivanju istog suda poslovni broj O-9./98 od 1.rujna 2000., zakonske nasljednice (M. V., V. T. i A. B.) odrekle su se nasljedstva, dok je M. B. svoj nasljedni dio prihvatila i ustupila D. S.. 8. Međutim, odredbom čl. 133. st. 2. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da se odricanje od nasljedstva ne može ... ostaviteljice O-9./98 od 1.rujna 2000. doneseno upravo na temelju izjava zakonskih nasljednika iza smrti ostaviteljice, kojim su se odrekli nasljedstva, to po ... to odreknuće od nasljedstva nije moglo odnositi i na ovu imovinu), već je ta imovina mogla biti raspoređena na nasljednike iza smrti ostaviteljice
"7. Pogrešno je sud prvog stupnja na utvrđeno činjenično stanje primijenio materijalno pravo kada je utvrdio I. i J. P. nasljednicima naknadno pronađene ostavinske imovine u jednakim omjerima. Iz sadržaja predmeta i obrazloženja rješenja jasno proizlazi da su zakonski nasljednici ostaviteljice I., J. i B. P. te da je nasljednik B. P. svoj naslijeđeni dio predmetnih nekretnina ustupio sunasljedniku J. P. koji je prihvatio zakonski dio nasljedstva ... sunasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupanju svog nasljednog dijela. To ustupanje proizvodi pravni učinak kada je pravni posao
„Naime, iz sadržaja obrazloženja pobijanog rješenja o nasljeđivanju proizlazi da su se nasljednici V.F. i B.H. prihvatili nasljedstva koje im pripada temeljem zakona na nekretninama čkbr. __/1, čkbr. __/3 i čkbr. __/19 k.o. D.M., dok su se u odnosu na ostalu imovinsku imovinu odrekli nasljedstva, a nasljednici J.G. i žaliteljica su se odrekli nasljedstva u odnosu na gore navedene nekretnine iz k.o. D.M., dok su se prihvatili nasljedstva koje im pripada ... nasljedstva ne može biti djelomično niti pod uvjetom. Dakle, prema sadržaju citirane odredbe nasljednik se ne može odreći nasljedstva samo u odnosu na određeni
se odrekli nasljedstva, sukladno odredbi čl. 136 ZN-a, budući da odricanje od nasljedstva ima retroaktivno djelovanje i učinak odricanja nastupa u trenutku smrti ostavitelja i smatra se odricanjem od prava na nasljedstvo, tj. odricanjem od subjektivnog nasljednopravnog ovlaštenja koje pripada nasljedniku. Iz sadržaja spisa, odnosno sadržaja zapisnika s ostavinske rasprave održane 07. rujna 2000.g. razvidno je da se žalitelj Č.Ž. odrekao nasljedstva ... sadržaj nasljedničke izjave žalitelja Č.Ž., a uz činjenicu da se u smislu odredbe čl. 141 st. 1 ZN izjava o odricanju od nasljedstva ne može opozvati
„U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pozvati nasljednicu J. S. V. da se u smislu odredbe čl. 130. ZN izričito izjasni da li se odriče nasljedstva iza pok. D. S. samo u svoje ime ili se odriče nasljedstva i u ime svojih potomaka.
Ukoliko se ista odriče nasljedstva i u ime svojih potomaka, tada je prvostupanjski sud dužan utvrditi daljnje rodoslovlje pok. D. S. te pozvati na nasljedstvo nasljednike sljedećeg nasljednog reda i sa njima raspraviti ostavinu.“
. odrekla svog nasljednog dijela jer suprotno proizlazi iz njezine nasljedničke izjave kojom prihvaća nasljedstvo temeljem zakona i svoj nasljedni dio ustupa zakonskom nasljedniku M. S.. Sama izjava žaliteljice s ročišta od 03. listopada 2019. o tome da joj nasljedstvo ne treba nema pravnog značaja. Naime sukladno odredbi članka 135. ZN-a izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati osim po općim pravilima o pobijanju pravnih ... odlučan obzirom da se isti odrekao nasljedstva slijedom čega se ustupljeni dio, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud, vraća onome tko je izvršio
"2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi nasljednica M. J.. Navodi da je ona u spis dostavila ovjerenu nasljedničku izjavu A. M., koja da se je istom odrekla nasljedstva, te da je sud očito previdio navedenu okolnost. 3. Žalba je osnovana. 4. U spisu se doista nalazi nasljednička izjava A. M. od 21. siječnja 2021., na kojoj je njezin potpis ovjeren od strane javnog bilježnika. Dakle, razlozi pobijanog rješenja o nasljeđivanju su u suprotnosti sa sadržajem priložene isprave, zbog čega pobijano rješenje nije moguće preispitati. Time je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354
"9. Sud prvog stupnja je obrazložio da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za valjanost Ugovora o odricanju od nasljedstva sukladno čl. 140. Zakon o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 52/71, 47/78 i 56/00- dalje ZN/71), ali da treba prekinuti ostavinski postupak, te da u parnicu treba uputiti one nasljednike čije pravo smatra manje vjerojatnim, a to su upravo nasljednici navedeni pod toč. II. izreke osporenog rješenja. 10. Odredbama čl. 222. st. 1., 3. i 4. ZN propisano je da će sud prekinuti ostavinsku raspravu i uputiti stranke da povedu parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su među
nasljedstva iza tuženika sada pok. S. Đ.. Naime, osobe koje su zakonski nasljednici u trenutku smrti njihova prednika imaju se pravo odreći nasljedstva (čl. 130. st. 1. ZN-a), te u slučaju da nasljednik posluži svojim pravom na odricanje nasljedstva, pa se valjano odrekle svog nasljednog prava, njegovo nasljedno ... ., I. Đ. V. i D. Đ. valjano se odrekli nasljedstva iza pok. S. Đ., te ovisno o tome ponovo ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za nastavak postupka u
„Na temelju naprijed utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je zaključio da je Sporazum o odricanju od nasljedstva sklopljen između tuženice ... slučaju ne može primijeniti čl.135. Zakona o nasljeđivanju prema kojem je izjava o odricanju od nasljedstva neopoziva, da je u konkretnom slučaju mjerodavan ... nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka te taj ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda ili sastavljen u obliku ... zaključiti Sporazum o raskidu sporazuma o odricanju od nasljedstva od 21. prosinca 2006., a da tužitelj uostalom niti ne navodi u čemu bi se sastojala
utvrđenom rodoslovlju, uslijed odreke na nasljedstvo pozvanih zakonskih nasljednika pokojnog sina ostaviteljice pok. S. U., njegovih potomaka sinova K. i A. U ... potomci sinovi K. i A. U. odrekli nasljedstva pa se smatra da nikada nisu niti bili nasljednici. 9. Isti se odnosi i na unuka ostavitelja R. U. kojem je iz istih razloga (jer su se njegovi brat M. U. i sestra L. U. odrekli nasljedstva) pripao cijeli nasljedni dio njegovog prednika sina ostaviteljice pok. B. U.. 10. Utoliko je pogrešno stajalište žalitelja da se nasljedni dijelova sunasljednika koji su se odrekli nasljedstva trebaju raspodijeliti svim
"5. Na žalbene navode nasljednika I. V. koji je nakon navedenog ročišta (podneskom od 16. srpnja 2010.) izvijestio prvostupanjski sud da je opozvao svoju nasljedničku izjavu o ustupu svog nasljednog dijela nasljedniku J. V. i naveo razlog (nasljednik J. V. prijetio da će u suprotnom izvršiti samoubojstvo), te istaknuo da je takvom prijetnjom nasljednik J. V. od njega iznudio izjavu o ustupu, valja odgovoriti kako isti nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke. 6. Polazeći od odredbe čl. 135. ZN kojom je propisano da se izjava o prihvatu nasljedstva ne može opozvati, a nasljednik takvu
ročištu 24. ožujka 2022. kojim se odriču nasljedstva iza umrle bake, a nakon što je na zapisniku konstatirano da su poučeni o pravu u smislu odredbe članka ... i potpisali potvrđujući tako da na isti nemaju nikakvih primjedbi. U žalbi žalitelji navode da nije točno da su se oni odrekli nasljedstva nego da su iskazali kako ne potražuju neisplaćenu mirovinu, a da prihvaćaju novčana sredstva na računu. Izjava o odricanju od nasljedstva je neopoziva u smislu odredbe članka 135. Zakona o nasljeđivanju, a odredbom članka 133. istog Zakona propisano je da odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično niti pod uvjetom
„Člankom 135. st. 1. ZN-a propisano je da se izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može opozvati, a u st. 2. toga članka propisano je da nasljednik može izjavu iz stavka 1. toga članka pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje. Iz citiranih zakonskih odredaba jasno proizlazi da se izjava o odricanju od nasljedstva ne može opozvati, što znači da se u ostavinskom postupku, kao izvanparničnom postupku, nakon odricanja od nasljedstva više ne može raspravljati o razlozima zbog kojih je nasljednik eventualno pogrešno dao takvu izjavu, već je
ostaviteljice Ž. Š. (list 23 spisa) danom nasljedničkom izjavom faktički se odrekao prava na nasljedstvo, a u tom slučaju i primjenom čl. 10. ZN-a po pravu
"Prema odredbi iz članka 217. stavak 3. ZON-a sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na ročištu ili javno ovjerovljenom ispravom, a ako na ročište ne dođu ili takvu ispravu ne daju ... izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom. Nije sporno da su žaliteljice bile uredno pozvane na ročišta 25. svibnja 2022. i 9 ... . listopadom 2020.) ne predstavljaju valjane izjave o odricanju od nasljedstva, obzirom izjava o odricanju od nasljedstva u smislu odredbe iz članka 130. ZON-a
“10. Odredbom članka 130. stavak 1. ZN-a je propisano da se nasljednik može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke, a stavkom 2. istog zakonskog propisa ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako odricatelj nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. 10.1. Stoga uslijed navedenog, pogrešno prvostupanjski sud u točki II. pobijanog ... pok. ostaviteljice) odrekao nasljedstva, a izrijekom nije izjavio da se odriče nasljedstva samo u svoje ime, to učinak ovog odricanja od nasljedstva
“Stoga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da su se nasljednici iza sina G. M. izjasnili na način da su se prihvatili nasljedstva što im pripada temeljem Zakona o nasljeđivanju, te da je o nasljednim pravima N. M. odlučeno temeljem odredbe čl. 219. st. 3. ZN-a jer je isti uredno pozvan na ročište a nije pristupio što se odnosi i na nasljednicu F. H.. U odnosu na dostavljenu nasljedničku izjavu F. H. kojom se odriče nasljedstva u korist nasljednika, sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da ta izjava nije ovjerena na način kako je propisano u odredbi čl. 130. st. 1. ZN-a jer nije dostavila
, propisano je da se izjava o odricanju od nasljedstva ili o primanju nasljedstva ne može opozvati. Izjava o nasljedstvu sadrži i osnovu nasljeđivanja, pa samim time je li se nasljedstvo prima na temelju zakona ili oporuke to se i u tom dijelu nasljedna izjava ne može mijenjati. 10. Obzirom da je žaliteljica nesporno izjavila da se odriče od nasljedstva na temelju zakona, ona više ne može tu svoju izjavu mijenjati, zbog čega nije od odlučnog značenja njen žalbeni
utvrđena ostavina, slijedom čega da nasljednik Ž. K. nije „prekludiran u davanju svoje ovjerene nasljedničke izjave kojom je izjavio da se odriče nasljedstva ... prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. Nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na ... odriče samo u svoje ime (članak 130. stavak 1. i 2. ZN), time da odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog učinka (članak 134. stavak 1. ZN). Nadalje, suglasno odredbama članka 135. stavak 1. i 2. ZN, izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati, a nasljednik
„Kako se pravo nasljednika na nužni dio ostvaruje u ostavinskom postupku pogrešno je stajalište prvostupanjskog suda da je zahtjev žaliteljice za vraćanje dara zbog povrede prava na nužni dio zastario jer je nasljednik ovlašten postaviti zahtjev za nužni dio nasljedstva tijekom ostavinskog postupka bez obzira na vrijeme trajanja postupka i postavljanja zahtjeva, pa se niti rok od 3 godine iz čl. 84. ZN ne može primijeniti u ostavinskom postupku nego ... ostavitelja za nužni dio nasljedstva koji u ostavinskom postupku nije ograničen rokom, pa niti primjena odredbe čl. 84. ZN o zastari zahtjeva za povrat dara ne
postaje njegovo nasljedstvo, a da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti (stav 3. cit. odredbe ZN-a) osim onoga što
ostaviteljica nakon što je njen sin V. M. dao izjavu o odricanju od nasljedstva koje nije otvoreno sastavila oporuke kojima određenom imovinom raspolaže u njegovu korist nema nikakvog pravno odlučnog značaja na valjanost i pravne učinke naprijed navedenog sporazuma o odricanju jer se izjava o odricanju od nasljedstva ... nasljedstva ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu ukazujući pri tome na čkbr. 5./2. iz zk.ul.br. 6. k.o. S. J., a pozivom na odredbu članka 133. stavka 2. ZN. Naime, u konkretnom slučaju radi se o odricanju od nasljedstva koje nije otvoreno u kojem slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 133. stavka 2. ZN pa
„Prigovor zastare zbog kojeg je prvostupanjski sud utvrdio (što je pogrešno, jer sud određuje a ne utvrđuje prekid ostavinskog postupka) nije činjenica zbog koje se ostavinski postupak prekida propisana čl. 221. st. 2. ranije važećeg odnosno istovjetnog čl. 222. st. 2. sada važećeg ZN, već o ovom prigovoru odlučuje sud u ostavinskom postupku ukoliko nisu sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost ili neosnovanost ovog prigovora.
Žaliteljica kako je već rečeno osporava pravo na nužni dio zakonskoj nasljednici isključivo se pozivajući na zastaru njenog prava zahtijevati nasljedstvo. Ovdje treba reći
"U konkretnom slučaju je rješenje o nasljeđivanju poslovni broj: O-1./2001-6 od 4. siječnja 2002. doneseno i na temelju odricanja nasljedstva nasljednice B. S. M. pa je to razlog zbog kojega je prvostupanjski sud trebao održati rok od 15 dana u odnosu na sve nasljednike u kojemu roku su mogli dostaviti nasljedničke izjave uključujući i izjavu o odricanju od nasljedstva u izostanku koje se smatra da osoba želi biti nasljednikom (članak 220. stavak 2. ZN). Prvostupanjski sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga (članak 220. stavak 8. ZN), ali je u konkretnom slučaju izostalo određivanje
zakonski nasljednici u trenutku smrti njihova prednika imaju pravo odreći se od nasljedstva te u slučaju da se nasljednik posluži svojim pravom na odricanje od nasljedstva, pa se valjano odrekne svoga nasljednog prava, njegovo nasljedno pravo prestaje i to s učinkom (ex tunc) kao da nikada to pravo i nije
“8. Iz spisa priloženog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-2./1992. od 13. siječnja 1993. jasno i nesporno proizlazi da su nasljednicima iza pok. ostavitelja L. N. proglašeni zakonski nasljednici i to temeljem zakona i sporazuma, odnosno da su neki zakonski nasljednici svoj nasljednički dio ustupili drugim zakonskim nasljednicima. 9. Kako je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja rješenje o naknadno pronađenoj imovini (pogrešno navedeno "nadopunom") donio na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju, bez ponovnog provođenja ostavinske rasprave jer se odricanje od nasljedstva
"Da bi se povreda zakonske ili moralne obveze mogla smatrati opravdanim razlogom za isključenje nužnih nasljednika iz nasljedstva, u skladu s ... isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio, ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog ... oporuci pok. M. M. izražena raspoložba da u cijelosti isključuje iz nasljedstva svoga sina - tuženika zbog toga što se isti teže ogriješio o svoju moralnu ... iz citiranih zakonskih odredbi koji opravdavaju isključenje tuženika iz nasljedstva iza pok. oca. Ostavitelj je na navedeni način ustvari kaznio
podnositelji su Općinskom sudu u Slavonskom Brodu podnijeli tužbu protiv P. O., radi utvrđivanja prava na nasljedstvo. Podneskom od 1. prosinca 2000. godine ... Slavonskom Brodu protiv P. O. radi utvrđivanja prava na nasljedstvo. Ustavna tužba podnijeta je 16. lipnja 2005. godine, a do toga dana postupak nije ... . O., radi utvrđivanja prava na nasljedstvo trajao preko četiri godine i jedanaest mjeseci. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, činjenicu da sud nije
638.930,13 kuna utvrđena obveza poreza na nasljedstva i darove u iznosu od 31.946,50 kuna, s obzirom da je podnositeljica stekla imovinu (novčana sredstva ... financija od 11. veljače 2009. kojim je podnositeljici, s naslova nasljeđivanja imovine izvanbračnog druga, naložena uplata utvrđenog poreza na nasljedstva ... potraživanje od HZMO. Stoga je porezno tijelo pravilno postupilo kada je žaliteljicu obvezalo plaćanjem poreza na nasljedstva i darove budući da je stekla ... ) samouprave ... propisano je da su obveznici poreza na nasljedstva i darove pravne i fizičke osobe koje na teritoriju Republike Hrvatske naslijede ili prime na
44
U-I/2403/2009; 25.2.2014 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
. stavci 1. i 2. ZoN-a glase: "(1) Prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivat će se po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. (2 ... , osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. (2) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud ... nasljeđivanjem (materijalno pravo) prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. Stavkom 2. istog članka propisano je da se postupovne ... snagu 6. prosinca 1978. Prijelazna i završna odredba tog zakona je glasila: "Članak 239. Ovaj zakon primjenjuje se na sva nasljedstva o kojima do 11
45
U-III/842/2017; 1.3.2018 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
, kojima je odlučeno u postupku vođenom radi naplate poreza na nasljedstva i darove, povrijeđena ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske ... . ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA 4. U konkretnom slučaju podnositeljici je prvostupanjskim poreznim rješenjem utvrđena osnovica poreza na nasljedstva i darove u iznosu od 310.045,30 kuna te je na navedenu poreznu osnovicu utvrđen porez na nasljedstva i darove po stopi od 5% u iznosu od 15.502,26 kuna. 4.1. Protiv prvostupanjskog rješenja podnositeljica je izjavila žalbu smatrajući kako je ona, kao izvanbračni drug ostavitelja, oslobođena plaćanja poreza na nasljedstva
46
U-III/406/1996; 8.7.1998 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
-09-20-93-3 od 19. rujna 1994. godine, donesenog u postupku razreza poreza na nasljedstva i darove, a koje je rješenje navedenim odlukama utvrđeno pravilnim i zakonitim. Podnositelji u ustavnoj tužbi navode da im je nezakonito utvrđena porezna osnovica i razrezan porez na nasljedstva i darove temeljem ... razrezuje podnositeljima porez na nasljedstva i darove. Žalba podnositelja na ovo rješenje je odbijena, kao i tužba u upravnom sporu. Naznačenim odredbama Zakona o neposrednim porezima propisano je da se porez na nasljedstva i darove plaća na nekretnine, pravo uživanja ili korištenja nekretnina, koje
47
U-III/4174/2017; 28.11.2018 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
-60/2012-11 od 16. ožujka 2012. Točkom II. izreke odbijen je zahtjev podnositeljice za oslobođenje od plaćanja poreza na nasljedstva i darove na temelju ... poreza na nasljedstvo i darove pobliže opisana u izreci rješenja. 1.1. Podnositeljica u ustavnoj tužbi navodi da su joj osporenom presudom Visokog upravnog ... imovine izvanbračnog druga, naložena uplata iznosa od 4.946,98 kuna na ime utvrđenog poreza na nasljedstva i darove. 5. Protiv prvostupanjskog rješenja ... da se oslobodi plaćanja poreza na nasljedstvo kao izvanbračna supruga ostavitelja a zamijenilo ranije doneseno žalbom osporavano porezno rješenje od
predmet proslijediti nadležnom sudu radi daljnjeg odlučivanja zbog spora o pravu na nasljedstvo. Predmet je dostavljen prvostupanjskom sudu na daljnje ... postupanje zbog spora o pravu na nasljedstvo (14. svibnja 2021.) u trajanju od skoro tri mjeseca. Javna bilježnica održala je jedno ročište (11. svibnja 2021.). Nakon što je predmet dostavljen prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje zbog spora o pravu na nasljedstvo (14. svibnja 2021.) prvostupanjski sud je
odredbom je propisano da se smrću osobe otvara njezino nasljedstvo, dok je čl. 135. istog Zakona bilo propisano da ostavina umrle osobe prelazi po sili ... sporne useljive kuće u Zlatićevoj ulici iza smrti svoje majke, odrekla nasljedstva temeljem Zakona, po ocjeni ovog suda, ista izjava je dana samo ... nego zajedno s njim nastaje i pravo na odricanje od nasljedstva sukladno čl. 136. do 143. ZN. Dok traje pravo na odricanje od nasljedstva, njegov ... odricanje od nasljedstva, pa se valjano odrekne svog nasljednog prava, njegovo nasljedno pravo prestaje, i to s učinkom ex tunc kao da to pravo nikad nije ni
50
U-III/911/2010; 25.4.2013 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
te R. Č., koja je svoj zakonski dio ustupila M. J., kao i B. M. i E. R. koje su se odrekle nasljedstva); - podnositeljica je, prije ostavinske rasprave ... o nasljeđivanju (NN 47/78) a koji Zakon se primjenjuje temeljem čl. 253. Zakona o naljeđivanju (NN 48/03) propisano je da se izjava o odricanju od nasljedstva ili o primanju nasljedstva ne može opozvati. Međutim, st. 2. istog članka ... propisano je da nasljednik koji je dao izjavu može tražiti poništenje izjave ako je ... nasljedstva ili dara, opteretiti svoju imovinu, dok ostale poslove tužiteljica može samostalno poduzimati... . U nastavku postupka poseban skrbnik
