„Protiv presude prvostupanjskog suda od 27. lipnja 2016. žalbu je izjavila Gradska organizacija XX Grada I. koja, međutim, nije stranka u ovom postupku jer se postupak vodi protiv XX koja kao politička stranka ima svojstvo pravne osobe u smislu odredbe čl. 2. Zakona o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01, 28/06), dok ustrojstveni oblici političkih stranaka prema odredbi čl. 8. st. 2. istog Zakona nemaju svojstvo pravne osobe, pa Gradska organizacija XX Grada I. koja nema pravnu osobnost ne bi niti mogla biti stranka u postupku budući da samo fizička i pravna osoba mogu biti stranke
„Točno je da sukladno odredbi čl. 139. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (dalje: ZN) nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove, a prema st. 3. istog propisa do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Međutim, ove činjenice, i po stajalištu ovoga suda, a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud ne isključuju pasivnu legitimaciju žalitelja kao nasljednika pok. III-dužnika. Žalitelj se naime, obzirom na činjenicu da je isti univerzalni pravni ... -dužnika.
Radi toga su neosnovane njegove tvrdnje kojom isti spori pravilnost i zakonitost rješenja prvostupanjskog suda prihvaćanjem pasivne legitimacije
„Prvostupanjski sud nije bio dužan prihvatiti dokazni prijedlog tuženice radi provođenja dokazivanja saslušavanjem stranaka u svrhu dokazivanja ... , neomogućavanjem raspravljanja pred sudom (iz čl. 354 st. 2 toč. 6 ZPP-a) jer saslušanje stranaka u svrhu dokazivanja znači provođenje dokaza na sporne činjenice, time da o potrebi provođenja svakog dokaza odlučuje sud u smislu čl. 220 ZPP-a, time da se dokazi provode radi utvrđenja spornih činjenica, a stranke su ... prvostupanjskog suda, pri čemu je prvostupanjski sud mogao, zbog sadržaja provedenih dokaza zaključiti da saslušanje stranaka u svrhu dokazivanja nije potreban
„Tužitelj je prvostupanjskom sudu podnio tužbu protiv tuženika te je tužbenim zahtjevom zatražio da se utvrdi ništetnost međuvlasničkog ugovora stambeno-poslovne zgrade u S., R. B. br. 11, koji su sklopili suvlasnici te zgrade. Da bi pasivna legitimacija bila pravilno zasnovana, u parnici poput predmetne je tužbom potrebno obuhvatiti sve ugovorne stranke međuvlasničkog ugovora, a što tužitelj nije učinio, već je tužbu podnio samo protiv jedne od ugovornih stranaka tog međuvlasničkog ugovora. U takvoj situaciji ga je prvostupanjski sud temeljem čl. 109. st. 1. ZPP-a trebao pozvati da dopuni tužbu
„Naime, točno jest da iz odredbe čl.195.stav.1. ZPP-a, koja propisuje da kad koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica to ne sprječava da se parnica među istim strankama i dovrši, proizlazi da takva okolnost nije zapreka za okončanje parnice no pri tom takva raspoložba može biti od materijalno-pravnog značaja na meritornu odluku o tužbenom zahtjevu. U okolnostima konkretnog slučaja, u kojima tužitelj pretendira na izvanknjižnom vlasništvu predmetne nekretnine, eventualna raspoložba u materijalno-pravnom smislu nije od utjecaja na aktivnu legitimaciju tužitelja niti je, sama po sebi od utjecaja
nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, reviziju može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču – dakle ne i protivna stranaka (kako to čini ... „S obzirom da je u revizijskom stadiju postupka sporno jedino pitanje "aktivne legitimacije" (kako to navodi revident u reviziji), treba reći da ... nižestupanjski sudovi ocjenjuju da ovlaštenje (aktivna legitimacija) za njegov zahtjev proizlazi iz njegovog prava vlasništva za vremensko razdoblje od kad je
. glavnog miješanja (tužba koju podnosi protiv obiju parničnih stranaka među kojima teče parnica u vezi određene stvari, osoba koja smatra da ima pravo na tu
gubitka aktivne legitimacije tijekom vođenja ovog postupka. Zaista, je odredbom članka 195. ZPP-a propisano da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke. Sudska praksa koju kreira Vrhovni sud Republike Hrvatske, u smislu odredbe ... materijalno pravno, odnosno kako iz odredbe članka 195. ZPP-a stranka ne može crpiti aktivno legitimaciju. Jednim dijelom se odustalo od ovog pravnog stava
utvrditi jer niti je izvršen uvid u Ugovor između I i II tuženog, niti je proveden dokaz saslušanjem stranaka koji su i na ovu okolnost tuženici predlagali
„Prvostupanjski sud je, po ocjeni ovog suda, pogrešnom primjenom odredbe čl. 83. st. 1. ZPP-a, kojom je propisano da će sud, kad utvrdi da se osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvati stranku da izvrši potrebne ispravke kako bi se mogao nastaviti postupak s osobom koja može biti stranka u postupku, ocijenio da se taj nedostatak ne može otkloniti nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi.
Naime, citiranu odredbu nije niti bilo potrebno primjenjivati u ovom konkretnom slučaju, obzirom na ranije citirane odredbe čl. 3. st. 2. i 4. OZ
„Prije svega valja navesti da je odredbom čl. 179. Zakona o nasljeđivanju (NN. br. 48/03, 163/03 i 35/05; dalje: ZN) određeno da se strankom, u ... pravni interes i da treba biti stranka u ovom postupku jer nedvojbeno polaže prava na ostavinsku imovinu navodeći (kao i tijekom ostavinskog postupka) da ... iz drugih imovinskopravnih odnosa, koji nisu nastali zbog smrti ostavitelja (čl. 3. st. 1. ZN-a).
Stoga se žaliteljica ne može smatrati strankom u ... ostavitelja, odnosno zapisovnik. Kako žaliteljica nije stranka u ovom ostavinskom postupku, to nije bila ovlaštena na podnošenje žalbe protiv pobijanog rješenja
) Zakona o sudovima (a niti danas) nema pravnu osobnost, već je tijelo državne (sudbene vlasti), isti se ne može pojavljivati kao stranka u postupku na način kako je to navedeno u prijedlogu za ovrhu niti može sam sebe zastupati u građanskim i upravnim postupcima, već kao stranka jedino može nastupiti ... sredstava to stranka u tom postupku može biti samo Republika Hrvatska, koja sukladno citiranoj odredbi, mora biti zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu.“
„Kroz sudsku praksu sudova u Republici Hrvatskoj iskristalizirao se stav kako se u postupcima koji su pokrenuti radi naplate zajedničke pričuve kao stranka može pojaviti jedan od suvlasnika ili svi pobrojani suvlasnici pri čemu oni predstavljaju jedinstvenu stranku ili upravitelj stambene zgrade koji prema odredbi čl. 93. st. 1. i 2. ZV-a upravlja nekretninom i zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika, i to umjesto njih, pri čemu u odnosu ... postupka, s obzirom da postupak vodi upravitelj u okviru svojih ovlasti u ime svih suvlasnika, pa se ustvari upravitelj treba smatrati strankom postupka.“
„Odredbom čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji između ostalog, ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku. Kako Općinski sud u S., (kao ni ostali sudovi u RH), sukladno čl. 2 ... pojavljivati kao stranka u postupku na način kako je to navedeno u prijedlogu za ovrhu, a niti, kao takvo, ne može samo sebe zastupati u ovršnim postupcima ... Zakonom nije dano ovlaštenje da se može pojavljivati kao stranka u postupku, očito je počinjena navedena apsolutno bitna povreda.“
„Suprotno žalbenim navodima tužitelja ovaj sud prihvaća pravilnim zauzeto stajalište prvostupanjskog suda da I. tuženica M. R., umrla prije podnošenja tužbe, ne može biti stranka u postupku, jer fizičke osobe smrću gube stranačku sposobnost. Nedostatak stranačke sposobnosti u trenutku podnošenja tužbe ne može se otkloniti na način kako to predlaže tužitelj. Naime, tek u slučaju da je stranka živa u trenutku podnošenja tužbe dolazi do prekida i nastavka postupka sa njezinim pravnim slijednicima. Kako se radi o nedostatku stranačke sposobnosti koji se nedostatak ne može otkloniti niti slanjem tužbe
„Nadalje, a suprotno žalbenim navodima tužitelja, ovaj sud prihvaća pravilnim zauzeto stajalište prvostupanjskog suda da su šestotuženik, sedmotuženik i osmotuženica preminuli prije podnošenja tužbe, zbog čega isti ne mogu biti stranke u postupku, jer fizičke osobe smrću gube stranačku sposobnost, time da se nedostatak stranačke sposobnosti u trenutku podnošenja tužbe ne može otkloniti na način kako to predlaže tužitelj u žalbi. Naime, tek u slučaju da je stranka živa u trenutku podnošenja tužbe dolazi do prekida i nastavka postupka sa njezinim pravnim slijednicima. Kako se u konkretnom slučaju
„Iz oznake tuženika A. vl. K. G., P. P. __, kako ga naznačuje tužitelj i sud u izreci pobijane presude, nije jasno tko je stranka postupka na pasivnoj strani, a jasno je da tako naznačena stranka nema stranačku i parničnu sposobnost primjenom čl. 77. st. 1. ZPP-a. Ukoliko A. ili A. K. označuju naziv obrta u vlasništvu K. G., valja istači da obrt nema stranačku niti parničnu sposobnost jer nije niti fizička niti pravna osoba, već u tom slučaju stranačku sposobnost može imati samo vlasnik obrta (obrtnik). Ukoliko pak se utužena obveza odnosi na G. K. kao iznajmljivačicu apartmana na V., tada je
«Zaključak suda prvog stupnja, da Republika Hrvatska nije bila stranka predmetnog ugovora o kreditu, odnosno da ista nije hipotekarni vjerovnik, jer da je založno pravo u zemljišnoj knjizi upisano u korist Ministarstva poljoprivrede i dr., po stajalištu ovoga suda, u direktnoj je suprotnosti sa odredbom čl. 3 st. 1 i čl. 2 st. 1 Zakona o sustavu državne uprave. Prema tim odredbama, tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i uredi državne uprave, a poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. Ministarstva nemaju pravnu osobnost, no, sve ono što ministarstva i druga
„Iz stanja prvostupanjskog spisa može se zaključiti da je predmetna ovrha pokrenuta po prijedlogu Općinskog suda u Č., radi naplate troškova kaznenog postupka i troškova paušala u ukupnom iznosu od 3.948,80 kn, a prema pravomoćnoj i ovršnoj presudi istog suda br. II K-__/00-35 od 27. studenog 2003. Prema odredbi čl. 77. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 19. st. 1 OZ-a stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Međutim, sud nije pravna osoba, već tijelo javne vlasti i ne može biti stranka u postupku (tako VS RH u Revr-172/04 od 27. siječnja 2005.). Nadalje, nedostaci u vezi stranačke sposobnosti na strani
"5. Iz stanja spisa proizlazi da je žaliteljica podnijela prijedlog u kojem navodi da je dosjelošću stekla vlasništvo kčbr. 6. iz zk.ul. 3. k.o. G. S. koja u 3/12 dijela dolazi upisana na ostaviteljicu i da stoga ima interes da se naknadno rasporedi suvlasnički dio od 3/12 dijela kčbr. 6. iz zk.ul. 3. k.o. G. S., upisan na ostaviteljicu. 6. Prema članku 179. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03, 163/03, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN ), strankom se ... ostaviteljice, nije stranka, zapisovnik ili osoba koja ostvaruje pravo iz ostavine, i stoga nije ovlaštena na podnošenje zahtjeva za raspoređivanje naknadno
osoba koja ne može biti stranka u postupku. Na temelju rješenja Trgovačkog suda u S. B. broj Tt-0… od 19. srpnja 2001., proizlazi da je M. d.o.o. kao ... te osobe, ovdje revidenta M. d.o.o. Pitanjem je li u ovom postupku kao tužitelj sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, sud prvog ... . d.o.o. kao tužitelj nije imala aktivnu legitimaciju zahtijevati isplatu utužene svote od tuženika.“
Prvostupanjski sud je osnovano odbio prigovor protustranke protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta to više što iz rješenja o osiguranju nedvojbeno proizlazi da je odnosni upis zatražen u korist Republike Hrvatske obzirom da ministarstvo nema stranačke sposobnosti već stranka u sudskom postupku u Republici Hrvatskoj može biti jedino Republika Hrvatska, koja (tek) prava i obveze stječe preko svojih ministarstava i drugih tijela uprave.“
«Naime, kada stranka koja je pravna osoba prestane postojati u tijeku glavne rasprave, presude se može donijeti samo u odnosu na njezinog pravnog slijednika, a ne i u odnosu na nepostojeću pravnu osobu. Stoga je sud prvog stupnja, ukoliko je uslijed izvršenog pripajanja tuženik prestao postojati, bio dužan postupiti sukladno čl. 212 st. 1 t. 4 ZPP-a i rješenjem utvrditi prekid postupka, jer je navedeni prekid nastupio po sili zakona.»
„Kako Općinski sud u Varaždinu nema pravnu osobnost pa stoga ni stranačku sposobnost, a niti ima posebno zakonsko ovlaštenje za pokretanje ovršnih postupaka radi naplate troškova kaznenog postupka na temelju presuda koje donosi u kaznenim postupcima i zbog čega ne može biti stranka u ovom postupku u svojstvu ovrhovoditelja, valjalo je neovisno o žalbenim razlozima ovršenice usvojiti njezinu žalbu.“
„Kako je prema stanju spisa tuženik brisan iz sudskog registra, to je pravilno stajalište prvostupanjskog suda da se radi o nepostojećoj pravnoj osobi koja ne može biti stranka u postupku koji nedostatak se može ispraviti jedino na način da se kao tuženik označi njegov pravi slijednik ili stečajna masa, a ne priznavanjem svojstva stranačke sposobnosti kroz primjenu instituta iz čl. 77. st. 3. ZPP-a ili postavljanjem privremenog zastupnika primjenom čl.84.ZPP-a.“
„U nastavku postupka prvostupanjski sud će prije svega primjenom čl.109. st.1. u vezi čl.83. st.1. ZPP-a pozvati tužiteljicu da otkloni nedostatak u pogledu stranačke sposobnosti "ostavine iz pok. Zorke Krizmanić" označene kao 9. tuženicu, a na način da kao stranku u smislu čl.128. st.1. ZN-a naznači privremenog skrbnika ostavine koji je na temelju te zakonske odredbe ovlašten ne samo da tuži u ime nasljednika već i da u njihovo ime bude tužen. Ukoliko tužiteljica otkloni taj nedostatak, ponovno će provesti sve već provedene dokaze radi utvrđenja odlučnih činjenica za predmet spora u ukinutom dijelu i ponovno
„Naime, prijedlog za ovrhu u ovom prijedlogu podnio je Županijski sud u O. i to za oduzimanje protupravno stečene koristi kaznenim djelom, a temeljem ovršne isprave - pravomoćne presude Županijskog suda u O. od 17. lipnja 2010. godine broj K-__/09-175. Međutim, Županijski sud u O. ne može biti stranka u ovršnom postupku, jer županijski sud nema pravnu osobnost, već u odnosu na županijski sud pravna osobnost je Republike Hrvatske. Osim toga, Županijski sud u O. ne može u ime Republike Hrvatske podnositi prijedlog za ovrhu zbog oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, jer prema odredbi čl. 33. st
„Međutim, u procesnoj je dispoziciji tužitelja kao suvlasnika (zajedničara) nekretnine, na koji način će ostvariti svoje pravo na naplatu zajedničke pričuve. U konkretnoj pravnoj stvari, upravo su poimence navedeni tužitelji i po stajalištu ovoga suda bili dužni dokazati svoju aktivnu legitimaciju u sporu.
Naime, kada suvlasnici u sporu nastupaju samostalno (kao stranke), tada su oni dužni dokazati svoj materijalno-pravni status u odnosu na suvlasnika od kojeg potražuju doprinos za zajedničku pričuvu, a oni to mogu učiniti prilaganjem odgovarajućeg zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu povodom
nastupaju suvlasnici, a ne upravitelj, koji je ovdje isključivo zastupnik, a ne parnična stranka, tužitelji su (i to svaki pojedini), s obzirom da je tuženik u postupku istaknuo prigovor promašene aktivne legitimacije, bili dužni dokazati svoju legitimaciju zemljišnoknjižnim izvatcima ili ugovorima ... „Pravilno je, osim toga, sud odbio tužbeni zahtjev uslijed ocjene osnovanosti prigovora promašene aktivne legitimacije. Tužitelji su, naime, unatoč tome što na aktivnoj strani u ovom postupku nastupa više njih, svojom voljom odlučili dokazivati činjenice koje se tiču aktivne legitimacije samo
slučaju kao tužitelji nastupaju suvlasnici, a ne upravitelj, koji je ovdje zastupnik, a ne parnična stranka, isti su (i to svaki pojedini), s obzirom da je tuženik u postupku istaknuo prigovor promašene aktivne legitimacije, bili dužni dokazati svoju legitimaciju zemljišno-knjižnim izvatcima ili ugovorima ... prvostupanjski sud, uostalom, i utvrdio), to je prigovor promašene aktivne legitimacije osnovan.“
“7. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da predlagateljica, iako nije upisana niti kao vlasnica, niti kao posjednica, posjeduje još od ... vlasnica predmetne nekretnine. 8. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju kako je to ... ., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. - dalje: ZVDSP). Sud je najprije na očevidu, a po prijedlogu stranaka, naložio mjerničkom vještaku da pokaže među kako bi ona izgledala prema katastarskom nacrtu, ali se nakon toga stranke nisu složile da se tako međa uredi, odnosno nije se
osobama iz članka 120. ObZ-a, prema kojem udomitelj jest stranka u postupku, te posredno utvrđen i opseg primjene općih procesnih propisa o aktivnoj i pasivnoj legitimaciji, a što znači da su baka (predlagateljica) i protustranka (udomiteljica) u izvanparničnom postupku koji se vodi radi donošenja odluke ... prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po protustranci Ž. B. G. (udomiteljici) pozivom na odredbu članka 479. ObZa, a prihvaćen po prvostupanjskom
"7. Temeljem navedenih utvrđenja sud prvoga stupnja odbija tužbeni zahtjev tužitelja primjenom pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanoj 14. rujna 2020. o tumačenju primjene odredbe čl. 195. st. 1. ZPP, prema kojem otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, s obzirom da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tužitelj gubi dotadašnju aktivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranka iz čl. 195. st. 1. ZPP ne odnosi na stvarnopravne
, uključujući njena visina i uzročnoposljedična veza). Između stranaka je nesporno da je osiguranik tuženika odgovoran za predmetnu prometnu nesreću i da je u
„iz sadržaja sveza spisa razvidno je da tužitelji nisu bili stranke u upravnom postupku okončanom odlukom tuženika od 31. kolovoza 2012., a niti im je ista odluka dostavljena kao strankama u postupku.
Stranke u upravnom sporu su, u smislu članka 16. Zakona o upravnim sporovima, tužitelj, tuženik ... , niti su trebali biti stranke u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporene pojedinačne odluke, to nisu ovlašteni ni podnijeti tužbu u ovom ... tuženika ne dira u prava ili pravne interese tužitelja, slijedom čega ne postoji aktivna legitimacija tužitelja na podnošenje tužbe u predmetnom upravnom
“5. Po ocjeni ovog suda točno je da žaliteljica nema status nasljednika niti predstavlja stranku u ovom ostavinskom postupku u smislu članka 187. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 52/71, 47/78 i 56/00 - u daljnjem tekstu: ZN), koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 253. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 - u daljnjem tekstu: ZN/03), kojim je propisano da se strankom u smislu tog Zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine. Slijedom toga se o žaliteljičinim pravima ne
"5.2. Protiv toga rješenja drugoovršenik je izjavio žalbu u kojoj tvrdi da nije stranka u ovom postupku s obzirom na čl. 32. OZ jer ne postoji javna ili ovjerovljena privatna isprava kojom se dokazuje da je G. B. dužnik, da je utvrđen kao nasljednik iza prvotnog ovršenika u odnosu na prava ... da je pogrešno odbijen njegov prigovor s obzirom da se ovrha može provoditi jedino protiv stranke koja bi bila legitimirana na temelju pravomoćnog ... u kasnijoj fazi postupka nasljednici prvotnog ovršenika ne mogu isticati prigovore kojima osporavaju svoju pasivnu legitimaciju te je takve prigovore
iskazala sa svojim interesom da uredi pravne odnose u vezi služnosti. Pri tom, točno je da je odredbom čl. 179. ZN-a propisano da se strankom u smislu tog
, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19- u daljnjem tekstu: ZN) propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice: o kojima ovisi sastav ostavine (točka 1., o kojima ovisi predmet zapisa točka 2.). S obzirom da je između
činjenice da u rješenju o upućivanju u parnicu drugotuženik nije naveden kao stranka, u odnosu na njega odbacio tužbu, i to bez da je naveo materijalnopravnu ... (ne)proglašena nedopuštenom u odnosu na obje stranke), prvotuženik i drugotuženik jedinstveni suparničari u odnosu na koje ne može biti donijeta ... sprečava ovrhu, sud će podnositelja prigovora rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena. Dakle, podnositelj prigovora mora podnijeti tužbu protiv obje stranke, ovrhovoditelja i ovršenika, jer će u protivnom, s
sporazuma s Lj. stekao pravo vlasništva ili suvlasništva na tom dijelu jer na to ne ukazuje sadržaj usmenog dogovora, a ni ponašanje stranka od 1990. kada su
„ 18. Smislenim tumačenjem gore navedenih odredaba Zakona o vlasništvu, pod pojmom zastupanja iz članka 378. stavka 5. ZV-a ima se podrazumijevati ovlasti u poduzimanju svih onih radnji, pa i pokretanje sudskih postupaka kako bi se ostvarili i zaštitili interesi suvlasnika zgrade u održavanju zgrade. To podrazumijeva dobivenu i zakonom propisanu ovlast da kao stranka u postupku utužuje nekog od suvlasnika radi naplate pričuve koja nije plaćena, koja se sredstva polažu na poseban račun, koji je u tu svrhu otvoren, jer je to imovina koja je odvojena od imovine bilo kojeg od suvlasnika, a i od imovine
legaliteta i da je pitanje aktivne i pasivne legitimacijestranaka pravomoćno riješeno u parničnom postupku, pa su stoga neosnovani žalbeni navodi ovršenika o promašenoj pasivnoj legitimaciji. 11.2. Iz istog razloga neosnovani su i daljnji žalbeni navodi ovršenika i njegovo pozivanje na žalbene razloge iz odredbe čl
, odnosno parničnu sposobnost od pasivne legitimacije. Nedostaci stranačke odnosno parnične sposobnosti mogu se otkloniti sukladno odredbama ZPP, dok je pitanje pasivne legitimacije materijalnopravno pitanje na koje sud pazi po službenoj dužnosti. 7.4. Dakle, tuženice mogu biti stranke u ovoj parnici radi ... “7. Naime, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da tuženice ne mogu biti stranke u ovoj parnici. Sve to i bez obzira što se u pobijanom ... ., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 1/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19.). 7.1. Člankom 105. stavak 1. Zakona o sudovima
nje i iza pok. Z.), aktivno legitimirana, jer joj takvu legitimaciju daje odredba čl. 135. tada na snazi Zakona o nasljeđivanju (NN 52/71, 47/78; dalje ... otvaranja nasljeđa na imovini umrlog, ako zakonom nije drugačije određeno. Stoga je i ta zakonska odredba temelj za aktivnu legitimaciju tužene na podnošenje
