spisa ne može se zaključiti da postoji osnovana sumnja da bi osumnjičenici počinili kaznena djela za koja ih oštećenik kao tužitelj tereti u istražnom zahtjevu.
Prema tome, budući da u konkretnoj situaciji nema dostatnog stupnja osnovane sumnje o počinjenju kaznenih djela opisanih u istražnom zahtjevu, a ... pretpostavke za provođenje istrage iz članka 187. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02 i 115/06 - dalje u tekstu: ZKP/97), zbog kaznenih djela za koja oštećenik kao tužitelj tereti osumnjičenika.“
„Sud prvog stupnja sa gotovo identičnim obrazloženjem kao i u prethodnoj ukinutoj presudi oslobađa opt. T. Z. zbog kaznenog djela primanja mita iz čl. 347. st. 1. ZKP-a.
Naime, sud prvog stupnja ponovno navodi da doduše poklanja vjeru iskazu svjedokinje J. I. da je nekom policajcu dala 200,00 kuna kako joj ne bi naplatio novčanu kaznu zbog počinjenog prometnog prekršaja, ali zbog njene nepreciznosti u opisu mjesta i vremena događaja te izgleda ... onaj značaj koji im pridaje sud prvog stupnja.
Dakle, iz navedenog slijedi zaključak da je kaznenodjelo počinio prometni policajac navedene policijske
djelatniku policije da ne kazni prekršitelja prometa, odnosno ne obavi službenu radnju koju mora obaviti i za ta svoja utvrđenja je dao razloge u pobijanoj presudi. Da jedjelo počinio s namjerom proizlazi iz objektivnog učina djela, tako da subjektivni element djela nije sporan.
Stoga nije ostvarena navedena postupovna povreda, kao niti koja od onih na koje drugostupanjski sud pazi po službenojdužnosti, na temelju čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP. U dijelu žalbe zbog ... svrhu da službena osoba ne obavi službenu radnju koju bi morala obaviti u granicama svojih ovlaštenja, ostvaruje se, protivno žalbenim navodima, kazneno
„Davanjem mita optuženik je ugrozio zakonito obavljanje službenedužnosti djelatnika policije, a time i zaštitni objekt Glave XXV KZ čiji je smisao, između ostalog, suzbijanje korupcije kao nepoželjne društvene pojave, koja dovodi do nepovjerenja građana u rad državnih tijela i uprave, pa stoga nema govora o beznačajnom kaznenom djelu.
Sve navedeno, neovisno o utvrđenim olakotnim okolnostima po sudu prvog stupnja, da je optuženik priznao djelo i izrazio kajanje, ne opravdava primjenu zakonskih odredbi o ublažavanju kazne, a niti primjenu blaže uvjetne osude kao kaznenopravne sankcije.
Naime, i po
osporava u žalbi optuženice. Naime, i faktično postupanje u svojstvu odgovorne osobe dostatno je za zaključak da je imala svojstvo odgovorne osobe kao počinitelja kaznenog djela iz čl. 337. st. 4. u svezi st. 1. KZ.“
s namjerom pribavljanja znatne imovinske koristi, odnosno prouzročenja štete, a što je nužno za postojanje kaznenog djela za koje oštećenik kao ... 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06. – dalje u tekstu: ZKP/97), zbog kaznenog djela za koje oštećenik kao tužitelj tereti osumnjičenika.“
... situaciji nema dostatnog stupnja osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela opisanog u istražnom zahtjevu, a koja osnovana sumnja mora proizlaziti iz
ostala protupravna djelatnost neće otkriti i da neće doći do kaznene prijave, kako to opravdano ističe državni odvjetnik u žalbi.
Kasnije izražavanje ... „U pravu je državni odvjetnik kada navodi da je sud prvog stupnja precijenio olakotne okolnosti i dao im preveliki značaj kod odmjeravanja kazne, cijeneći ih osobito olakotnim okolnostima. Naime, sud prvog stupnja je optuženici kao olakotno cijenio priznanje počinjenja djela iako je ono uslijedilo tek na kraju dokaznog postupka kada su sve odlučne činjenice bile već utvrđene pa se tom priznanju ne može dati značaj u tolikoj mjeri kako to čini sud
„Odluka kojom kazneni sud dosuđuje imovinskopravni zahtjev u odnosu na štetu koju je neki okrivljenik prouzročio svojim postupanjem za koje je utvrđeno da predstavlja kaznenodjelo mora biti usklađena sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom.
Nakon što je utvrđeno da kriminalna aktivnost iz ... označena u činjeničnom opisu kaznenog djela u sebi ne uključuje postavljanje zahtjeva i u odnosu na kamate.
Stoga je odlukom prvostupanjskog suda koja se ... preinačena u tome dijelu i optuženi K. obavezan na dužnost naknade štete oštećenoj C. b. d.d. u stečaju V. samo za iznos glavnice koji iznos je sadržan i u
može zadržati imovinsku korist pribavljenu kaznenimdjelom, neovisno o tome što ju je optuženik ostvario za tvrtku svoje supruge u kojoj je bio direktor.“
... „Neosnovana je žalba optuženika i zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi. U tijeku postupka utvrđeno je, da je optuženik djelom pod toč. 1. sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 100.000,00 kn, a djelom pod toč. 2. tvrtki „P.“, čiji je osnivač optuženikova supruga, a optuženik direktor, u iznosu ... potraživao iznos od 39.691,57 kn isti mu je dosuđen na ime imovinskopravnog zahtjeva, zajedno sa 100.000,00 kn u odnosu na djelo pod toč. 1., dakle, ukupno
stanja predmetnog spisa ne može se zaključiti da postoji osnovana sumnja da bi osumnjičenik počinio kaznenodjelo za koje ga oštećenik kao tužitelj tereti ... rješenju.
Stoga, budući da u konkretnoj situaciji nema dostatnog stupnja osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela opisanog u istražnom zahtjevu, a koja ... za provođenje istrage iz članka 187. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06. – dalje u tekstu: ZKP/97), zbog kaznenog djela za koje oštećenik kao tužitelj tereti osumnjičenika.“
sumnja da je počinjeno kaznenodjelo iz čl. 337. st. 4. u vezi čl. 33. Kaznenog zakona, radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno je provesti ... za koje postoji opasnost da se neće moći ponoviti na glavnoj raspravi ili bi njihovo izvođenje bilo skopčano s teškoćama (čl. 187. st. 2. Zakona o kaznenom ... ukazuje na osnovanost sumnje da je u inkriminirano vrijeme počinjeno djelo koje mu se stavlja na teret.Međutim, kada bi se prihvatila obrana osumnjičenika ... sumnje na inkriminirano djelo. Nadalje, istome je bilo poznato da je on, s obzirom na svoju funkciju direktora po naravi stvari dužan u svom radu
., čiji je iskaz prihvaćen, optuženikova djelatnost je ispravno kvalificirana kao pomagačka koju je ostvario s izravnom namjerom svjestan svog djela. Kako osnovano zaključuje prvostupanjski sud, optuženik je bio svjestan da podupire protupravnu radnju glavnog počinitelja, os. Đ. i njegovom namjerom su bila obuhvaćena sva obilježja kaznenog djela glavnog počinitelja.
„Utvrđeno je da je A. R. namjeru da podnese kaznenu prijavu protiv bivšeg supruga prvo ispričala prvotužitelju, da bi nakon toga sve to ponovila i drugotužitelju ali oni nisu zaprimili kaznenu prijavu.
Tužitelji su kao policijski službenici propustili poduzeti mjere za utvrđivanje svih činjenica, držeći da prijava A. R. ne sadrži elemente kaznenog djela ili prekršaja, ali su to bili dužni učiniti bez obzira kakva je kasnija sudbina eventualno podnesene prekršajne ili kaznene prijave“.
.
Stoga je kako prvostupanjski tako i drugostupanjski sud, neovisno o sadržaju žalbe, pazeći po službenojdužnosti da li se radi o povredi kaznenog zakona ... kaznenodjelo iz čl. 200. st. 2. Kaznenog zakona prema navodima optužnog akta počinjeno 7. lipnja 2005. godine i tada je za ovo kaznenodjelo bila propisana ... izbrisan dio koji je propisivao mogućnost izricanja za ovo kaznenodjelo kazne zatvora te je ostala jedino mogućnost osude na novčanu kaznu i to za kaznenodjelo iz čl. 200. st. 1. Kaznenog zakona do stopedeset dnevnih dohodaka, a za kaznenodjelo iz čl. 200. st. 2. Kaznenog zakona novčanom kaznom u rasponu
proturječni, pa stoga nije ostvarena postupovna povreda na koju optuženik ukazuje, kao niti koja od onih na koje drugostupanjski sud pazi po službenojdužnosti ... „Ta povreda se obrazlaže tvrdnjom da nije dokazana namjera optuženika da liši života oštećenika, odnosno da subjektivni element djela nije dokazan ... žalbenim navodima, letva kojom je djelo ostvario ubojito sredstvo podobno da se njime snažnim udarcem u glavu, sljepoočnu regiju, kao u konkretnom slučaju ... tempore criminis, mogla upravljati svojim postupcima i shvatiti značaj i posljedice učinjenog djela.“
Članak 203. KZ-a govori o tome da nema protupravnosti kod kaznenog djela protiv časti i ugleda tako što propisuje da nema kaznenog djela kada se radi o uvredljivom sadržaju iz čl. 199. KZ-a i čl. 200. st. 1. i 2. KZ-a koje je ostvareno ili učinjeno prema drugom u znanstvenom, književnom, u umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju službenedužnosti, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili u novinarskom poslu, osim ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se radi o ponašanju koje je imalo za cilj naškoditi nečijoj časti ili ugledu. Prvostupanjski sud je bio dužan
pokrenut po službenojdužnosti od strane Općinskog državnog odvjetnika i da li postoji prijedlog oštećenika, uz daljnju tvrdnju - ukoliko ne postoji prijedlog za kazneni progon da se isti ne može pokrenuti po služenoj dužnosti.
Da bi potkrijepio ovu svoju tvrdnju, žalitelj u žalbi nadalje ističe da je temeljem čl. 222. st. 3. KZ propisano da se kazneni postupak za kaznenodjelo iz čl. 222. st. 1. i st. 2. KZ pokreće povodom prijedloga, osim u slučajevima ... maloljetničkom predmetu bili ispunjeni zakonski preduvjeti, za pokretanje ovog postupka.
Naime, kazneni postupak prema odredbi čl. 45. st. 1. ZSM prema
suprotnosti s čl. 11 ZKP-a. Stoga je drugostupanjski sud povodom žalbe, a i po službenojdužnosti preinačio prvostupanjsku presudu te je temeljem čl. 353 t. 5 ... Radi se o presuđenoj stvari i povredi načela „ne bis in idem“ kada je prvostupanjski sud okrivljenika proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, povredom prava na rad i drugih prava iz rada iz čl. 114 KZ u vezi s čl. 61 KZ, kada je okrivljenik prethodno ... osiguranju, jer je za postupanje suprotno tim blanketnim odredbama činjeničnim opisom kaznenog djela okrivljenik u kaznenom postupku oglašen krivim. U
Ispitujući podnesenu optužnicu u smislu odredbe čl. 274. st. 3. ZKP, pazeći po službenojdužnosti na stvarnu nadležnost ovog suda, vijeće nalazi kako ... sud u L. Pazeći dakle po službenojdužnosti na stvarnu nadležnost suda u smislu čl. 274. st. 3. i čl. 33. st. 1. ZKP, ovo vijeće, našavši kako ... okrivljenik u svih 9 pojedinačnih slučajeva svakom radnjom ostvario kaznenodjelo zlouporabe položaja i ovlasti iz st. 3. čl. 337. KZ, budući, ni u jednoj od konkretnih radnji, okrivljenik nije pribavio znatnu imovinsku korist, kao kvalifikatorno obilježje, kojim ovo kaznenodjelo prerasta u oblik opisan u st. 4. čl
mišljenju suda prvog stupnja, ima svojstvo službene osobe kao nastavnik i da je prema tome mogao počiniti predmetno kaznenodjelo, pogotovo, jer na to ukazuje ... i osuđen za predmetno kaznenodjelo koje mogu počiniti samo službene osobe koje obavljaju službe ili javne ovlasti.
Pravno shvaćanje koje je iznio ... . st. 3. KZ, pa prema tome on nema svojstvoslužbene osobe i ne može biti počinitelj predmetnog kaznenog djela, zbog čega se ne može prihvatiti pravno ... je okrivljenik nastavnik u osnovnoj školi, on u smislu čl. 89. st. 3. KZ nema svojstvo službene osobe i prema tome ne može biti počinitelj kaznenog
službenojdužnosti, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
... kojom optužuje okr. N. B., da je na način činjenično i pravno opisan u privatnoj tužbi počinio kaznenodjeloprotiv života i tijela - tjelesnom ozljedom ... pobliže opisan u izreci pobijane presude, počinio kaznenodjeloprotiv časti i ugleda - uvredom iz čl. 199. st. 1. KZ, a što je okrivljenik, nema sumnje ... ne stavlja na teret privatnom tužbom, već ga tereti potpuno novom inkriminacijom koja s obzirom na zaštitni objekt predstavlja drugo kaznenodjelo
» službene radnje). Naposljetku, neobavljanje dužnosti (3) postoji kada službena ili odgovorna osoba svjesno i voljno propusti službenu radnju koju je u okviru ... , našao je da utvrđene činjenice daju podlogu za zaključak da je okrivljenik ostvario drugo kaznenodjelo i to kaznenodjeloprotiv imovine - prijevarom ... .
Naime, krivično djelo zloupotrebe položaja i ovlaštenja iz čl. 215. st. 3. u svezi st. 1. KZRH postoji ako službena ili odgovorna osoba koja u namjeri da ... . Davanje pak lažnih obećanja ne predstavlja nikakvu službenu radnju čije je postojanje nužno da bi se moglo uopće govoriti o krivičnom djelu iz čl. 215. KZRH
podnesen. Povodom žalbe okrivljenice ispitujući prvostupanjsku presudu po službenojdužnosti ovaj sud je došao do zaključka kako postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Naime, za ovo kaznenodjelo je zapriječena maksimalna kazna zatvora do 3 godine, a sukladno odredbi članka 81. stavak 1. alineja 5. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19; dalje: KZ/11) zastara kaznenog progona za kaznena djela za koja ... 24. srpnja 2020. godine nastupila zastara kaznenog progona za ovo kaznenodjelo, te je zbog toga protiv okrivljenice trebalo odbiti optužbu što je ovaj
odvjetnik u svojoj žalbi, uz činjenicu da je I okrivljenik znao da se protiv njega vodi kazneni postupak, da je očigledno svjesno promijenio adresu, a da o tome nije obavijestio sud, da je nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva, te da je ... tijek kaznenog postupka koji se vodi protiv njega.
Kako su na taj način ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje pritvora iz razloga navedenih u odredbi ... ). Iz navedenog zapisnika o ispitivanju I okrivljenika proizlazi, da je on u skladu sa zakonom (čl. 255. st. 1. ZKP) bio upozoren na dužnost
149. “(1) Ako zatvorenik na izdržavanju kazne zatvora počini kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti, a za koje je propisana novčana ... tvrdila da kaznenodjelo prijetnje sadrži obilježja prijetnje službenoj osobi u svezi njenih dužnosti, dok se, s druge strane, stegovno djelo vrijeđanja ... službene osobe u izvršavanju dužnosti također su propisane čl. 129., 199. i 317. Kaznenog zakona. 34. Sud smatra da ovi čimbenici, čak i ako sami po sebi ... , i kaznena djela u smislu čl. 129. (prijetnja), 199. (uvreda) i 317. (sprječavanje službene osobe u obavljanju dužnosti) Kaznenog zakona. Prema tome, Sud ne
po službenojdužnosti. 50. Vlada tvrdi da se kazneni postupak protiv podnositelja zahtjeva tiče kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, a da su ... podnositelj zahtjeva počinio bilo koje kaznenodjelo koje se progoni po službenojdužnosti. Stoga je Općinski sud u Vukovaru dana 11. prosinca 2001. godine ... narečeno kaznenodjelo, a niti neko drugo kaznenodjelo, za koje se progon poduzima po službenojdužnosti. “ B. Postupak koji se tiče prestanka radnog odnosa ... spornoj prilici nije predstavljalo kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti. Međutim, u tom postupku nije bilo utvrđeno da podnositelj
počinio težu povredu radne discipline, počinivši kaznenodjelo opisano u čl. 229. st. 1. KZ RH, te bi daljnje ostajanje u službi i obavljanje službenih ... članak 42. stavak 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Narodne novine", broj 27/01): "U postupku zbog teške povrede službenedužnosti ... -a o isključenju službenih zabilješki policije kao dokaza u kaznenom postupku. Naime, službene zabilješke policije ne mogu biti dokaz u kaznenom postupku zbog specifičnosti kaznenog postupka. Međutim, službene bilješke u fazi njihova nastanka nisu nezakonito pribavljeni materijali ni s aspekta
o policiji („Narodne novine“, br. 129/2000) glase kako slijedi: Članak 110. „Policijski službenici za povrede službenedužnosti odgovaraju disciplinski.“ Članak 112. „Uz povrede službenedužnosti utvrđene propisima o državnim službenicima, teže povrede službenedužnosti za policijske službenike su: 4 ... uvjetno udaljenje sa dužnosti. 9. Protiv navedene odluke su Ravnatelj policije 4. listopada 2007. godine, a podnositelj zahtjeva 9. listopada 2007. godine ... odnose na određivanje optužbi za kaznenodjelo. Tome svjedoči nedostatak detaljnih odredbi prema kojima se stavci 2. i 3. članka 6. odnose na slučajeve iz
počinila kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. (4) Ako državni odvjetnik ustanovi da nema ... primjećuje da hrvatsko kazneno pravo razlikuje kaznena djela koja goni državno odvjetništvo, bilo po službenojdužnosti ili na privatni zahtjev, i kaznena ... silovana. Kazneni progon za to djelo treba poduzeti državno odvjetništvo po službenojdužnosti. 88. Sud nadalje primjećuje da hrvatski pravni sustav predviđa mogućnost da oštećenik preuzme kazneni progon. U odnosu na kaznena djela za koje kazneni progon poduzima državno odvjetništvo, bilo po službenojdužnosti ili
da je određena osoba počinila kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. (4) Ako državni ... tužitelja…. (2) Za djela za koja se progoni poslužbenojdužnosti ovlašteni tužitelj jest državni odvjetnik, a za djela za koja se progoni po privatnoj tužbi ... ovim Zakonom.“ Članci 47. i 61. uređuju prava i dužnosti privatnog tužitelja i oštećenika kao tužitelja. Zakon o kaznenom postupku razlikuje ove dvije ... djela za koja se progoni po službenojdužnosti ...” Članak 173. „(1) Prijava se podnosi nadležnome državnom odvjetniku pisano ili usmeno. ...” Članak 174
je pokrenut kaznenipostupak ili postupak zbog teže povrede službenedužnosti zbog djela s obilježjima korupcije. Policijski službenik se može udaljiti iz službe i ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teže povrede službenedužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u ... li se podnositelj mogao udaljiti iz službe isključivo na temelju osnovane sumnje da je počinio kaznenodjelo u razmjerima povrede službenedužnosti ... mora pokrenuti disciplinski postupak. Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teže povrede službenedužnosti.“ 6
V.D.-u te time nisu počinili terećeno im kaznenodjelo a niti jedno drugo kaznenodjelo za koje se progone po službenojdužnosti.” 21. Dana 21. svibnja ... osnovana sumnja da je određena osoba počinila kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. (4) Ako ... oštećenik nastupi u ulozi privatnog tužitelja. U odnosu na kaznena djela za koja kazneni progon poduzima državno odvjetništvo, bilo po službenojdužnosti ... odvjetništvo pokrećekazneni postupak povodom prijedloga. " Članak 32. "Nema kaznenog djela kad službena osoba na temelju zakonske ovlasti primijeni sredstva
o provođenju istrage protiv deset osumnjičenika, zbog osnovane sumnje da su počinili kaznenodjelo oružane pobune. Vojni je sud odredio pritvor protiv ... odvjetništvo u Osijeku zatražilo je proširenje istrageprotiv još dva osumnjičenika. Promijenjena je i pravna kvalifikacija djela u kaznenodjelo ratnog zločina ... smještena u Zagrebu. 12. Dana 18. ožujka 1992. godine Policijska uprava u Vinkovcima podnijela je kaznenu prijavu Vojnom tužilaštvu u Osijeku protiv deset ... 21. svibnja 2003. godine istražni sudac donio je rješenje o obustavi istrage jer je za kaznenodjelo oružane pobune nastupio opći oprost. Dana 27
[žrtve], osim kaznenog djela ... počinjenog ... protiv ... bliske osobe [koje se progoni po službenojdužnosti].” 23.Prema navedenom konačnom nacrtu ... službenojdužnosti, kada su nadležna tijela kaznenog progona odlučila, iz određenih razloga, da neće poduzeti progon (članak 55.). U svojstvu oštećenika kao ... su: Članak 2. „(1) Kazneni se postupak može pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja. ... (2) Za djela za koja se progoni poslužbenoj ... progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. (4) Ako državni odvjetnik ustanovi da nema osnova za pokretanje ili provođenje
kazneni progon ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe.” Članak 171. “(1) Sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenojdužnosti ... , mogao je podnijeti službenukaznenu prijavu protiv istih službenika, za kaznenodjelo iznuđivanja iskaza i zlostavljanja u obavljanju službe ili javne ... branitelj po službenojdužnosti, (vidi Poitrimol protiv Francuske, 23. studenog 1993, § 34, Serija A br. 277-A, i Demebukov protiv Bugarske, br. 68020/01
. stavka 5. ovoga Zakona.” Izvidi kaznenih djela Članak 177. „(1) Ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti, redarstvene vlasti dužne su poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj kaznenog djela, da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne ... Zakonu propisano da se na nekom dokazu ne može utemeljiti sudska odluka, istražni će sudac na prijedlog stranaka ili po službenojdužnosti riješiti ... radnji, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, sastavit će se službena zabilješka. ... (4) U prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti ne mogu
postoje osnove sumnje da je počinjeno kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti, redarstvene vlasti dužne su poduzeti potrebne mjere da se ... , Sud smatra da podnositeljica nije trebala podnijeti prijavu zbog povrede službenedužnostiprotiv uključenih službenih osoba, kako je to sugerirala ... otežana činjenicom, kako se čini, da su počinitelji kaznenih djela koja su predmet ovog zahtjeva bile iste one osobe kojima je povjerena dužnost zaštite ... službenog položaja. 3.Ukoliko je neko od djela navedenih u člancima 2. do 5. ovog Statuta počinio podređeni, njegov nadređeni ne može biti oslobođen kaznene
uvjetima iz stavka 1. točke (d), a dotična osoba nije prethodno primila nikakvu službenu obavijest o vođenju kaznenog postupka protiv nje, ona može, kada ... kako bi osigurao učinkovitu obranu. Konkretno, branitelj po službenojdužnosti podnosio je žalbe protiv presuda kojima je podnositelj proglašen krivim ... kao oblika jamstva (vidi Krombach, prethodno citirano, stavak 87.). - Sud je nadalje utvrdio da je dužnost jamčiti pravo optuženoga za kaznenodjelo da ... ponavljanje postupka nakon što je osuđen u odsutnosti te da ga odvjetnik po službenojdužnosti nije učinkovito zastupao tijekom postupka vođenog u njegovoj
izdao je kazneni nalog protiv podnositelja zahtjeva temeljem članka 446. Zakona o kaznenom postupku, te ga proglasio krivim za djela za koja je optužen ... županiji. Presudom Općinskog suda u Dubrovniku posl. broj K 386/03 od 18. prosinca 2003. godine, Nikša Hrdalo je proglašen krivim za kaznenodjeloprotiv slobode i prava čovjeka i građanina iz članka 129. stavka 2. Kaznenog zakona, kvalificirano kao prijetnja, u stjecaju s kaznenimdjelomprotiv imovine iz ... . godine Nikša hrdalo proglašen krivim za kaznenodjeloprotiv slobode i prava čovjeka i građanina - prijetnja - djelo opisano i kažnjivo po članku 129
kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. (4) Ako državni odvjetnik ustanovi da nema osnova ... ). Oštećenik kao tužitelj preuzima kazneni postupak u odnosu na kaznena djela za koja se progoni po službenojdužnosti u slučaju kada nadležno državno ... službeno pokrenuti kazneni postupak protiv maloljetnika, čak i u odnosu na kaznena djela za koja se postupak inače pokreće po privatnoj tužbi. Općinsko ... progoni poslužbenojdužnosti ovlašteni tužitelj jest državni odvjetnik, a za djela za koja se progoni po privatnoj tužbi ovlašteni tužitelj jest privatni
odvjetnik T. S., a u obrazloženju je drugi odvjetnik, T. B., naveden kao branitelj po službenojdužnosti. Mjerodavni dio te odluke glasi kako slijedi Slobodni ... postupka zahtijeva da mu bude postavljen branitelj po službenojdužnosti.” 12. Dana 30. rujna 2005. postavljeni branitelj, T. S., također je podnio žalbu ... , branitelj koji mu je postavljen po službenojdužnosti nijednom nije pokušao stupiti u vezu s podnositeljem zahtjeva niti mu je ostavio adresu ili telefonski ... uz pomoć odvjetnika, koji mu se dodjeljuje po službenojdužnosti ako je potrebno, iako nije apsolutno, jedno od osnovnih obilježja poštenog suđenja
. Ako je kazneni progon poduzet, obustavit će se, a ako je kazneni postupak pokrenut, sud će rješenjem postupak obustaviti po službenojdužnosti. Ako je ... protiv tužitelja obustavljenkazneni postupak primjenom Zakona o općem oprostu zbog kaznenog djela oružane pobune počinjeno u vremenskom razdoblju od 17 ... . Nadalje prigovara da mu je dva puta suđeno u odnosu na isto djelo zbog toga što je kazneni postupak protiv njega prvo obustavljen 1997. godine, a onda ... i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. 1. Prvi kazneni postupak protiv podnositelja zahtjeva Dana 29
: Članak 2. „ (1) Kazneni se postupak može pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja… (2) Za djela za koja se progoni poslužbenojdužnosti ... rješenjem ako iz same prijave proistječe da prijavljeno djelo nije kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti, ako je nastupila zastara ili je ... pravne osobe dužne su prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenojdužnosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali.“ Članak 173. „(1 ... “) utvrdio je odgovornost podnositelja za tešku povredu službenedužnosti zbog nedoličnog ponašanja te izrekao kaznu prestanka radnog odnosa uvjetno na vrijeme
da bi okrivljenik počinio nikakvo drugo kaznenodjelo za koje se progon poduzima po službenojdužnosti.” 24. Podnositeljev otac izjavio je kako ... osnovana sumnja da je određena osoba počinila kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. (4) Ako ... da je bilo počinjeno ijedno kaznenodjelo koje se goni po službenojdužnosti. Vlada ističe da temeljem Konvencije ne postoji nikakva obveza da kazneni ... da radnje I.Š.-a predstavljaju neko drugo kaznenodjelo za koje se goni po službenojdužnosti, iako je kasnije preuzeo kazneni progon od
djelo za koje se progoni po službenojdužnosti” 27.Podnositeljica zahtjeva poučena je da može preuzeti kazneni progon protiv S.K. i I.M. u svojstvu ... … valjalo odbaciti budući da prijavljeno kaznenodjelo nije kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti U odnosu na kaznenodjelo iz članka 139 ... slijedi: Članak 2. „(1) Kazneni postupak se provodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja. ... (2) Za djela za koja se postupak pokreće poslužbenojdužnosti ... ], osim kaznenog djela počinjenog iz mržnje, ... [koje se progoni po službenojdužnosti].” 2. Zakon o kaznenom postupku 29.Zakon o kaznenom postupku
traže da sud koji zaprimi kaznenu prijavu koja sadrži navode o kaznenom djelu koje se progoni po službenojdužnosti, odmah tu kaznenu prijavu proslijedi ... ponavlja da, iako nije apsolutno, pravo svakoga optuženog za kaznenodjelo da ga učinkovito brani odvjetnik, ako je potrebno imenovan po službenojdužnosti ... su prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenojdužnosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali. ...” Članak 173. „(1) Prijava ... imenovanog po službenojdužnosti tijekom suđenja u kaznenom postupku pred Županijskim sudom u Velikoj Gorici. 160. Sud primjećuje da odgovornost država
, nakon prodaje optužnice, odlučivalo o određivanju pritvora, održana u odsutnosti odvjetnika D.O., branitelja po službenojdužnosti okr. Đerđet Hađia, shodno st. 2. čl. 105. ZKP. Međutim, žalitelj u žalbi dovodi u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda da je branitelj po službenojdužnosti okrivljenika ... postavljen D.O., odvjetnik iz Osijeka, za branitelja po službenojdužnosti shodno čl. 65. st. 2. ZKP, imenovani odvjetnik uopće nije primio do održavanja ... dana 12. prosinca 2007. godine, a da branitelj po službenojdužnosti nije niti uredno pozvan na tu sjednicu vijeća. Pri tome žalitelj u žalbi ističe da
kazneni progon ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti i nema zakonskih smetnji ... proistječe da prijavljeno djelo nije kaznenodjelo za koje se progoni po službenojdužnosti, ako je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili ... je riječ o kaznenimdjelima za koja progon treba poduzeti državno odvjetništvo po službenojdužnosti ili po prijedlogu fizičke osobe, a državno ... progone po službenojdužnosti, kada su tijela kaznenog progona odlučila, iz određenih razloga, da neće poduzeti progon (članak 55.). U svojstvu
