Prigovore o tome da li se oštećenica redovno školuje je okrivljenik trebao isticati u parničnom predmetu, a ne u kaznenom predmetu radi kaznenog djela iz čl. 209. st. 1. KZ-a. U kaznenom postupku sud utvrđuje samo da li je okrivljenik s namjerom počinio kaznenodjelopovrededužnosti uzdržavanja ... do 31. srpnja 2009. godine pa je upravo s tim datumom završilo redovno školovanje oštećenice, a to je i datum koji je činjeničnim opisom kaznenog djela određen kao datum kada je kaznenodjelo dovršeno.
Žalba opt. F. K., međutim, osnovana je zbog povredekaznenog zakona i to one propisane odredbom čl. 368. toč. 4. ZKP, a ista je povreda, ustanovljena u smislu čl. 379. st. 1. toč. 2. u vezi čl. 383. ZKP, počinjena i na štetu opt. M. B. i opt. M. K., budući je prvostupanjski sud glede kaznenog djela ... sud drugog stupnja preinačio pobijanu presudu u pravnoj oznaci djela u odnosu na svu trojicu optuženika i proglasio ih krivima za kaznenodjelo ... čl. 89. st. 22. KZ, naime, grupa ljudi predstavlja udruženje od najmanje tri osobe, koje su povezane radi trajnog ili povremenog činjenja kaznenih
službenoj dužnosti valjalo djelomično preinačiti pobijano rješenje u pravnoj oznaci djela pod toč. 2) izreke. Naime, razmatrajući zakonska obilježja kaznenih djela iz čl. 317. i 318. KZ, vidljivo je kako je potonje djelo supsidijarne prirode, te da do podvođenja djelatnosti počinitelja pod ovo kaznenodjelo ... , poduzimajući radnju počinjenja uz nastupjelu posljedicu, čineći kod toga i kvalificirani oblik ovog kaznenog djela iz čl. 317. st. 2. u vezi st. 1. KZ, nanoseći ... , djelatnosti I okrivljenika pod opis kaznenog djela iz čl. 318. KZ, istražni je sudac pogrešno primijenio kazneni zakon, time da se obzirom na istu visinu
Radi se o presuđenoj stvari i povredi načela „ne bis in idem“ kada je prvostupanjski sud okrivljenika proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, povredom prava na rad i drugih prava iz rada iz čl. 114 KZ u vezi s čl. 61 KZ, kada je okrivljenik prethodno ... osiguranju, jer je za postupanje suprotno tim blanketnim odredbama činjeničnim opisom kaznenog djela okrivljenik u kaznenom postupku oglašen krivim. U ... suprotnosti s čl. 11 ZKP-a. Stoga je drugostupanjski sud povodom žalbe, a i po službenoj dužnosti preinačio prvostupanjsku presudu te je temeljem čl. 353 t. 5
Nije u pravu žalitelj kada tvrdi u korist okrivljenika da je prvostupanjski sud ostvario povredukaznenog zakona u pitanju iz čl. 355. toč. 4. ZKP/93. pogrešno pravno označivši kaznenodjelo kao dovršeno, iako je ono ostalo u pokušaju, budući iz činjeničnog opisa kaznenog djela u izreci presude jasno ... tjelesnu povredu, a upravo iz izreke pobijane presude proizlazi da su djelatnošću okrivljenika i nastupjele navedene zakonom opisane posljedice predmetnog ... .
Dakle, prvostupanjski je sud djelatnost okrivljenika pravilno podveo pod materijalnopravnu normu dovršenog kaznenog djela iz čl. 186. st. 2. u vezi st. 1
„Također je prvostupanjski sud pravilno obrazložio da doseg i nadležnost ovog postupka nije utvrditi disciplinsku odgovornost zainteresirane osobe, a niti kaznenu odgovornost osobe koja zlouporabom svojih ovlasti taj postupak pokreće, već je doseg ograničen na procjenu da li je radi neposredne sindikalne djelatnosti i direktno radi nje, sindikalni povjerenik stavljen u nepovoljniji položaj.
Sud je ukazao i na mogućnost da sindikalni povjerenik djelujući u zaštiti prava svojih članova izazove reakciju nadređenih službenika, međutim da ga takva okolnost ne oslobađa odgovornosti za počinjenje
presudi. Da jedjelo počinio s namjerom proizlazi iz objektivnog učina djela, tako da subjektivni element djela nije sporan.
Stoga nije ostvarena navedena postupovna povreda, kao niti koja od onih na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP. U dijelu žalbe zbog ... svrhu da službena osoba ne obavi službenu radnju koju bi morala obaviti u granicama svojih ovlaštenja, ostvaruje se, protivno žalbenim navodima, kaznenodjelo davanja mita, kako to pravilno zaključuje sud prvog stupnja i takvo postupanje je zabranjeno.
S obzirom na iskaze djelatnika policije kojima sud
Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP/97., ovaj sud drugog stupnja nalazi, da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 6. ZKP/97., na koju ovaj sud u smislu navedene zakonske odredbe pazi po službenoj dužnosti.
Naime, pobijanu presudu donio je Općinski sud u I, koji nije bio stvarno nadležan i nije mogao suditi u ovoj kaznenoj stvari, jer je okrivljenica rođena 28. listopada 1982. godine i u vrijeme počinjenja kaznenog djela, na dan 29. listopada 2000. godine, bila je mlađi punoljetnik, što je i sada s
U pravu je naime, braniteljica st. mljt. T. R. kad rješenje suda prvog suda pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 5. ZKP koju povredu nalazi u tvrdnji da je sud prvog stupnja povrijedio propise kaznenog postupka po pitanju da li je ovaj kazneni postupak ... prijedlog za kazneni progon da se isti ne može pokrenuti po služenoj dužnosti.
Da bi potkrijepio ovu svoju tvrdnju, žalitelj u žalbi nadalje ističe da je ... počinjena, u žalbi, direktno istaknuta bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st.1. toč. 5. ZKP, pa je predložila da se rješenje ili preinači
dužnost optuženika da naknadi štetu bila izvjesna s obzirom na nespornu odgovornost optuženika za počinjeno kaznenodjelo odnosno štetni događaj.“
... , iako je bio svjestan da je protiv njega u tijeku parnični postupak radi naknade nematerijalne štete iz osnova počinjenja kaznenog djela ubojstva sina ... osujeti namirenje vjerovnika, oštećenice u ovom kaznenom postupku, odnosno je li raspolagao i nekom drugom imovinom iz koje bi mogao namiriti potraživanje ... terećenog kaznenog djela založno pravo ili pravo uživanja, kao i da je optuženik mogao slobodno raspolagati svojom imovinom jer to njegovo pravo nije bilo ni
„Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da izostanak kaznenog progona nije od utjecaja na postojanje disciplinske odgovornosti tužiteljice niti odluka iz kaznenog postupka predstavlja prethodno pitanje u disciplinskom postupku. Naime, radi se o dvije odgovornosti koje su različite i po svrsi, posljedicama, postupovnim zakonima po kojima se provode što posljedično može dovesti da za isti činjenični opis ne bude utvrđena kaznena, ali bude utvrđena disciplinska odgovornost. Stoga niti prigovor da poligrafsko testiranje i službene bilješke nemaju dokaznu snagu u kaznenom postupku nije odlučno jer se
„Utvrđeno je da je A. R. namjeru da podnese kaznenu prijavu protiv bivšeg supruga prvo ispričala prvotužitelju, da bi nakon toga sve to ponovila i drugotužitelju ali oni nisu zaprimili kaznenu prijavu.
Tužitelji su kao policijski službenici propustili poduzeti mjere za utvrđivanje svih činjenica, držeći da prijava A. R. ne sadrži elemente kaznenog djela ili prekršaja, ali su to bili dužni učiniti bez obzira kakva je kasnija sudbina eventualno podnesene prekršajne ili kaznene prijave“.
nalazi, da je u pitanju navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka (čl. 367. st. 1. toč. 9. ZKP), bez obzira što je točna tvrdnja da je državni ... prijevare iz čl. 224. st. 1. KZ, to nije osnovana žalba I okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367 .st. 1. toč. 9. ZKP.
Naprotiv ... , našao je da utvrđene činjenice daju podlogu za zaključak da je okrivljenik ostvario drugo kaznenodjelo i to kaznenodjelo protiv imovine - prijevarom ... dokazanim da je I okrivljenik počinio kaznenodjelo prijevare, jer je lažno obećavao M. M. da će srediti njezino stambeno pitanje, iako to nije mogao s
Po službenoj dužnosti je utvrđeno da je prvostupanjski sud povrijedio Kazneni zakon na štetu okrivljenika. Naime okrivljenik je proglašen krivim da je počinio dva kaznena djela iz čl. 217. st. 1. toč. 1. KZ-a i djela su činjenično i pravno opisana u izreci prvostupanjske presude. Međutim, ovaj sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o produljenom kaznenom djelu jer je okrivljenik s namjerom počinio više istih kaznenih djela koja s obzirom na način ... kaznenodjelo i na taj način je otklonjena počinjena povredaKaznenog zakona iz čl. 368. st. 4. ZKP-a.
za mladež suci porotnici ne smiju biti istog spola. Budući da su suci porotnici prvostupanjskog suda bili istog spola, počinjena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 367. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku, na koju drugostupanjski sud, prema odredbi članka 379. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku, pazi po službenoj dužnosti. Stoga je na temelju članka 388. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku u povodu žalbe optuženika, a ... „Opt. S. A. stavljeno je na teret kaznenodjelo otmice iz članka 125. stavka 2. Kaznenog zakona, počinjeno na štetu maloljetne osobe, dakle, kazneno
.
Stoga je kako prvostupanjski tako i drugostupanjski sud, neovisno o sadržaju žalbe, pazeći po službenoj dužnosti da li se radi o povredikaznenog zakona ... kaznenodjelo iz čl. 200. st. 2. Kaznenog zakona prema navodima optužnog akta počinjeno 7. lipnja 2005. godine i tada je za ovo kaznenodjelo bila propisana ... izbrisan dio koji je propisivao mogućnost izricanja za ovo kaznenodjelo kazne zatvora te je ostala jedino mogućnost osude na novčanu kaznu i to za kaznenodjelo iz čl. 200. st. 1. Kaznenog zakona do stopedeset dnevnih dohodaka, a za kaznenodjelo iz čl. 200. st. 2. Kaznenog zakona novčanom kaznom u rasponu
pod toč. 1) izreke koje se stavlja na teret ovom okrivljeniku nije kaznenodjelo za koje se goni po službenoj dužnosti, a prema teoriji o limitiranoj akcesornosti sudioništva u užem smislu, ne postoji niti kaznena odgovornost okr. M. T. za poticanje na počinjenje "glavnog" počinitelja kaznenog djela.
Ovdje bi ... i cilja takvog postupanja okr. Đ. S. kao počinitelja, nedostaje bitno obilježje kaznenog djela iz čl. 292. st. 2. u vezi st. 1. alineja 6. KZ - pribavljanje ... počinjenju kaznenog djela iz čl. 292. st. 2. u vezi st. 1. alineja 6. KZ i označavanje postupanja obojice s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi
počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP-a na koju je ukazano u žalbi okrivljene, a na tu bitnu povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
... Prvostupanjski sud nije tako postupio i nakon što je okrivljena ponovno proglašena krivom, nakon obnove postupka, za kaznenodjelo iz čl. 293. st. 2. u vezi st. 1. KZ-a prema okrivljenoj je izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci, ali u izreci pobijane presude nigdje nije navedeno
navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP-a.
... krivim i kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a na tu povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
Okrivljenik je na ročištu ... mjeseci, novčane kazne, uvjetne osude, sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili oduzimanje predmeta pribavljenih izvršenjem kaznenog djela ... Ispitujući prvostupanjsku presudu temeljem odredbe čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP-a ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu
Okrivljena je proglašena krivom zbog počinjenja kaznenogdjela krivotvorenja novca u pokušaju iz čl. 274. st. 1 u svezi 33 KZ za što je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Za takvo kaznenodjelo općinski sudovi sude u vijeću sastavljenom od jednog suca i dva suca porotnika ( čl. 18 st. 1 ZKP). Sukladno čl. 18 st. 3 ZKP-a stranke se mogu suglasiti do početka glavne rasprave da glavnu raspravu u kaznenom postupku za kaznena djela ... vrijeme počinjenja inkriminiranog kaznenog djela bila mlađa punoljetnica s navršenih 18 godina, a u vrijeme suđenja pred prvostupanjskim sudom još nije
U pravu je okrivljenik kad presudu suda prvog stupnja pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, koju istina pobliže ne označuje, ali se iz sadržaja njegove žalbe može zaključiti da očigledno misli na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP, koju povredu ... presudu u skladu s tom zakonskom odredbom, ovaj sud drugog stupnja nalazi, da je sud prvog stupnja počinio i bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl ... , počinjena je i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz toč. 11. st. 1. čl. 367. ZKP, jer sud prvog stupnja nije obrazložio i dao razloge za takvu svoju
pazi i po službenoj dužnosti u smislu čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP gdje među ostalim stoji, da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba kaznenog ... bitnu povredu odredaba kaznenog postupka.
Naime, odredbom čl. 65. st. 3. ZKP propisano je da nakon podignuća optužnice zbog kaznenog djela za koje se ... prvog stupnja doista ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 3. ZKP/97. time, što je povrijedio odredbu čl. 65. st. 3 ... propisano da postoji ta apsolutno bitna povreda odredaba kaznenog postupka ako je glavna rasprava održana bez osobe čija je nazočnost na glavnoj raspravi po
shvaćanje suda prvog stupnja bilo pravilno, tj. da se ne radi o kaznenom djelu za koje se goni po privatnoj tužbi, već po službenoj dužnosti, ne bi postojala ... No, s pravom žaliteljica ukazuje da je donošenjem pobijanog rješenja sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367 ... . i čl. 204. st. 1. KZ.
Iako, doduše, postoji konkurencija primjenjivih zakonskih opisa kaznenih djela, koja stoje u odnosu općeg i posebnog, kako to ... tužitelja, radnja koja stvarno zbog odnosa prividnog stjecaja, ispunjava obilježja samo jednog kaznenog djela, označena kao stjecaj dvaju kaznenih djela
No, ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, u povodu žalbe, ustanovljeno je postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl ... stvarnog utvrđenja koristi koju je okrivljenik pribavio počinjenjem kaznenog djela.
Ustanovljena bitna povreda, kao što je već navedeno, neposredna je posljedica, ne do kraja jasnog činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu, koji doduše predstavlja opisivanje okolnosti i obilježja kaznenog djela iz čl. 224. st. 1. KZ, uz potrebu naznačivanja iznosa pribavljene koristi (sukladno sadržaju čl. 268. st. 1. toč. 2. ZKP), no isti, obzirom na pravnu i zakonsku
Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u povodu podnesene žalbe po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP, ovaj sud drugog stupnja ustanovio je postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 2. ZKP, budući je prvostupanjska presuda utemeljena na nezakonitim ... načela neposrednosti u izvođenju dokaza pročitao (iznosio) iz drugog kaznenog postupka, ostvario je bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st ... optuženika za određeno kaznenodjelo i to u fazi prethodnog postupka ili u fazi glavne rasprave, dok odredba čl. 315. st. 3. ZKP, koja propisuje čitanje iskaza
pobijanog rješenja, prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 3. u vezi čl. 147. st. 4. u vezi čl. 399. ZKP.
Iz spisa predmeta proizlazi da okrivljeniku u dva navrata nije bilo moguće dostaviti naprijed citiranu presudu kojom je protiv njega izdan kazneni nalog ... navedenih razloga, budući nisu postojale postupovnopravne pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja, trebalo je zbog bitne povrede odredaba kaznenog ... kaznenog djela iz čl. 263. st. 4. u vezi st. 1. KZ, a neplaćanje koje je predstavljalo temelj za donošenje pobijanog rješenja u smislu čl. 52. st. 2. i 3. KZ
i povredekaznenog zakona, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, sukladno odredbi čl. 382. ZKP/97, Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je po službenoj dužnosti odluku o kazni i povodom žalbe opt. Z. M. Imajući na umu sve istaknute okolnosti, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika valjalo je pobijanu presudu preinačiti u odluci o kazni, na način da je za kaznenodjelo ubojstva u pokušaju, iz čl. 90., u vezi čl. 33. KZ, uz ... kazne primjenom odredbi o ublažavanju kazne, jer je sud pri tome podcijenio otegotne okolnosti, da je optuženik već osuđivan zbog kaznenog djela s
dužnosti zbog toga što je u predmetima broj … donio presude koje su ukinute zbog apsolutno bitne povredekaznenog postupka propisane člankom 367. stavkom 1. točkom 11. Zakona o kaznenom postupku (u nastavku: ZKP/1997.), čime je počinio stegovno djelo propisano člankom 20. stavkom 2. točkom 2. Zakona o Državnom ... koje su ukinute od Vrhovnog suda zbog apsolutno bitne povrede postupka), ne mogu podvesti pod stegovno djelo propisano člankom 20. stavkom 2. točkom 2 ... i stegovno djelo neurednog obnašanja sudačke dužnosti, u kojem smislu ocjenjuje da je DSV u osporenoj odluci trebao obrazložiti i druge aspekte postupanja
Sud prvog stupnja je, kako je naprijed navedeno, počinio i bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. točka 9. ZKP, jer je kod ... bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. točka 9 ZKP, zbog čega je valjalo prihvatiti žalbu okrivljenika, a povodom te žalbe i po ... ne stavlja na teret privatnom tužbom, već ga tereti potpuno novom inkriminacijom koja s obzirom na zaštitni objekt predstavlja drugo kaznenodjelo ... kojom optužuje okr. N. B., da je na način činjenično i pravno opisan u privatnoj tužbi počinio kaznenodjelo protiv života i tijela - tjelesnom ozljedom
Kaznenog zakona, došlo je do povredeKaznenog zakona je li za okr. se progoni kaznenodjelo. Dakle, valjalo je postupiti po službenoj dužnosti i u odnosu na to kaznenodjelo iz članka 148. stavak 1. KZ/11 okrivljenicu po službenoj dužnosti osloboditi na temelju članka 453. stavak 1. točka 1. ZKP/08 od ... "U odnosu na žalbu okrivljenice po branitelju, a koja je podnesena zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, povredeKaznenog zakona te ... sjednica, o kojoj je telefonski obaviješten ali je opravdao svoj izostanak zbog ranije zakazanih obveza. Naime, u odnosu na bitnu povredu odredaba kaznenog
. st. 1. Zakona o oružju.
Slijedom navedenog, povodom žalbe optuženika, a po službenoj dužnosti preinačena je prvostupanjska presuda zbog povredekaznenog zakona, te je opt. M. V., na temelju čl. 354. toč. 1. ZKP/97 oslobođen optužbe da je počinio kaznenodjelo iz čl. 335. st. 1. KZ.“
... „Naime, djelo za koje je opt. M. V. proglašen krivim na način opisan pod toč. 2. izreke pobijane presude, nije kaznenodjelo, jer spremnik za automatsku pušku s 30 komada pripadajućeg streljiva kalibra 7,62 mm i spremnik za poluautomatsku pušku s pripadajućih 10 komada streljiva 7,62 mm, nisu
objektivno podobna za povredu prava osobnosti, osobito duševnog zdravlja tužiteljice. 17. Pazeći i po službenoj dužnosti na pravilnost u primjeni materijalnog prava ovaj sud je ocijenio da je tužiteljica naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje u iznosu od 6.000,00 kn zatražila
“9. Kako žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povredekaznenog zakona podnesena u korist optuženika, u sebi sadrži ... duševnih smetnji - disocijalnog poremećaja osobnosti, koja mu je utvrđena psihijatrijskim vještačenjem, mogao u budućnosti počiniti teže kaznenodjelo, a ... /11 (jer je kaznenodjelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu a ujedno postoji opasnost da bi u budućnosti zbog te ovisnosti mogao počiniti teže kaznenodjelo, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja provedenog sudskopsihijatrijskog vještačenja po vještaku dr. M. V.). 10. Podredno je
proturječni, pa stoga nije ostvarena postupovna povreda na koju optuženik ukazuje, kao niti koja od onih na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti ... „Ta povreda se obrazlaže tvrdnjom da nije dokazana namjera optuženika da liši života oštećenika, odnosno da subjektivni element djela nije dokazan ... . Kada se navedeni iskazi povežu sa nalazom i mišljenjem sudsko-medicinskog vještaka, nema dvojbe da je ta povreda oštećeniku zadana snažnim udarcem ... žalbenim navodima, letva kojom je djelo ostvario ubojito sredstvo podobno da se njime snažnim udarcem u glavu, sljepoočnu regiju, kao u konkretnom slučaju
policijskih službenika uslijed postupanja okrivljenice, koji element je presudan za kaznenodjelo napada na službenu osobu iz čl. 317. st. 2. KZ, za koje djelo ... ozljeđivanje službene osobe predstavlja kvalifikatornu okolnost propisanu u čl. 317. st. 2. KZ, koji kazneni propis uz navedenu kvalifikatornu okolnost u sebi ... . Kada dva zakonska propisa međusobno stoje u odnosu specijaliteta riječ o prividnom stjecaju, a što isključuje primjenu odredaba o stjecaju kaznenih djela (čl. 60. KZ-a) koja je moguća samo u situaciji kada je počinitelj ostvario više kaznenih djela..
To ima za posljedicu da se počinitelju koji je
„Naime, izreka presude je proturječna sama sebi, a time i nejasna. U činjeničnom opisu inkriminiranih dijela prvostupanjski sud je utvrdio kako je optuženik D. Š. počinjenjem kaznenih djela iz članka 172. stavka 2. u svezi sa člankom 1. KZ/11 svako svoje dijete i to P. Š. i T. Š. oštetio za iznos od po 15.200,00 kuna. Potom je na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 malodobne oštećenike s imovinskopravnim zahtjevom uputio u parnicu, a što je u proturječju s ... zakonske zastupateljice maloljetnih oštećenika, a po službenoj dužnosti valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno
ostalog, ovrhe radi naplate oduzete imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenog djela.“
... određeno oduzimanje imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenog djela, radi čega se na konkretan slučaj ima primijeniti odredba čl. 181. st.5. Zakona o kaznenom postupku (NN broj:152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 - dalje ZKP), koji Zakon je predstavlja lex specialis u odnosu ... povredu odredaba parničnog (ovršnog) postupka iz čl. 354. st.1. Zakona o parničnom postupku NN broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08
. 464. st. 3. ZKP, pa time i nije počinio povredukaznenog zakona u pitanju iz toč. 5. čl. 368. ZKP.
Naime, iako sud, na temelju čl. 82. KZ, po službenoj dužnosti mora izreći oduzimanje imovinski koristi, ako je ona ostvarena počinjenjem kaznenog djela i to bez obzira koliko ona iznosi i u čemu se sastoji, te ... kaznenimdjelom, ta mjera u odnosu na imovinskopravni zahtjev ima supsidijarno značenje, pa ju je moguće primijeniti samo ako imovinskopravni zahtjev nije
povrededužnosti uzdržavanja iz čl. 209. st. 1. KZ. Izmjenom činjeničnog opisa predmetnogkaznenog djela u pogledu opisa radnje počinjenja kaznenog djela ... je kaznenodjelopovrededužnosti uzdržavanja trajno kaznenodjelo, traje tako dugo dok se povređujedužnost uzdržavanja jednim od modaliteta radnje ... kaznenodjelopovrededužnosti uzdržavanja trajalo i nakon 30. siječnja 2006. god., do kojeg datuma je u prvoj prvostupanjskoj presudi optuženik presuđen da je odbijao plaćati uzdržavanje za oštećene, državni odvjetnik je bio ovlašten proširiti optužbu za povredudužnosti uzdržavanja i na period nakon 30
U pravu su žalitelji opt. N. D. i opt. B. D. kada u okviru žalbene osnove povredekaznenog zakona iz čl. 366. toč. 2 ZKP ukazuju da je za pojedine ... odnosu na njih ostvarena povreda zakona u pitanju iz čl. 368. toč. 3 ZKP. Isto je ustanovljeno i ispitivanjem po službenoj dužnosti, u povodu podnesenih ... 1997. godine do 11. veljače 1998. godine.
Naime, ako sukaznena djela koja ulaze u sastav produljenog kaznenogdjela i po novom i po starom zakonu ... produljeno kaznenodjelo pravno kvalificira prema najtežem dijelu u njegovu sastavu. Međutim, naprijed navedene radnje optuženika tvorile su, svaka za sebe
zaključka o sadržaju njezine izravne namjere, ovaj sud drugog stupnja, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, nalazi kako je ostvarena povreda ... radnji koja se može podvesti pod pojam "oduzimanja tuđe pokretne stvari", predstavlja ostvarenje označene povredekaznenog zakona na štetu okrivljenice.
... djelo za koje se ova progonikaznenodjelo.
Ovo stoga što tek pokušaj kaznenog djela predstavlja ulazak počinitelja u kažnjivu zonu u smislu čl. 33. KZ, a pokušajkaznenog djela podrazumijeva započinjanje poduzimanja radnje počinjenja kaznenog djela s namjerom, bez dovršetka istoga, dakle u konkretnom
– proč. tekst i 115/06 - u nastavku: ZKP). Podnositelji smatraju da im je osporenim rješenjima, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrijeđeno ... . Prvostupanjskim rješenjem podnositeljima je u tijeku postupka nakon podignute optužnice zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz članka 173. stavka 2 ... počinjenje kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz članka 173. stavka 2. KZ-a, a sud je utvrdio kako je produljenje pritvora protiv podnositelja, zbog ... odredbe imaju za svrhu jamčiti sudačku nepristranost pri donošenju odluka kojima se meritorno odlučuje „o sumnji ili optužbi zbog kaznenog djela“ (članak 29
kaznenodjelo iz članka 160. Kaznenog zakona - ratni zločin protiv ratnog zarobljenika. Kako takvo ponašanje predstavlja povredu vojne stege, propisane člankom 3. stavkom 1. točkom 4. Stegovnika Oružanih snaga RH (Narodne novine broj 103/96), zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kaznenodjelo ... za bilo koje kaznenodjelo. (...) Sud smatra da miješanje, da bi bilo razmjerno, treba odgovarati ozbiljnosti povrede, a sankcija težini djela za čije ... ratnog zarobljenika, čime bi počinio kaznenodjelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno u članku 122
nije uredno izvršavao, jer je osuđivan u dva navrata zbog kaznenog djela povrededužnosti uzdržavanja.U pravu je državni odvjetnik i da je ranjavanje ... naprotiv, imajući u vidu povećani broj ovakvih kaznenih djela, koja se čine u svako doba dana kada je i veći broj građana na mjestu njihova počinjenja i kada ... i ne može se cijeniti optuženiku kao olakotna okolnost koja utječe na blaže kažnjavanje.
S druge strane, nije prihvatljiva žalba optuženika da je bio ... baci pištolj i udario ga nanijevši mu ozljede, da bi zatim pobjegao u Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Dakle, tako utvrđene okolnosti počinjenja djela
zakonitost i argumentiranost te utemeljenost pobijanog rješenja, a niti su utvrđene one povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem ... “6.1. Kako je u konkretnom slučaju optužnicom bilo stavljeno na teret okrivljenici A. K. da je kaznenodjelo počinila 25. travnja 2012. te obzirom da se radilo o optužbi za kaznenodjelo za koje je bila propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine to je na osnovi pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud pravilno primijenio kazneni zakon i ZKP kada je donio pobijano rješenje. Sve stoga što je do nastupe zastare kaznenog
"Ispitujući pobijano rješenje povodom podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku (NN 152 ... prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer je izreka rješenja proturječna razlozima rješenja ... izvan roka propisanog u članku 61. stavak 1. ZKP/08 jer se optuženiku inkriminira da je kaznenodjelo počinio na raspravi koja je održana na Prekršajnom ... rješenja iz kojih proizlazi da je sud započeo s raspravom, slijedom čega je prvostupanjsko rješenje po službenoj dužnosti ukinuto i predmet je upućen
presudu Vrhovnog suda i presudu Županijskog suda u Puli, smatrajući da su sudovi, zbog bitne povrede odredbi kaznenog postupka, povrijedili ustavna prava zajamčena člankom 14. stavkom 2. i člankom 29. stavcima 1. i 2. alinejama 3. i 4. Ustava Republike Hrvatske, te povredu članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 - ispravak).
Obrazlažući povrede članka 29 ... presudom podnositelj je proglašen krivim zbog produljenog kaznenog djela iz članka 173. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 110/97, 27/98, 50/00
. st. 2. toč. d) KZ (bez pobliže oznake o kojem se zapravo Kaznenom zakonu radi), čime je počinjena povredakaznenog zakona, iz čl. 368. toč. 4. ZKP, na ... „Naime, drugostupanjski sud je odbio žalbu osuđenika i potvrdio prvostupanjsku presudu, kojom je osuđenik proglašen krivim za kaznenodjelo ... počinjenja djela (…dana 16. kolovoza 2006…), za kaznenodjelo izazivanja prometne nesreće, iz čl. 272. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97 ... o kaznenom djelu iz čl. 272. st. 3. KZ sa propisanom kaznom od tri do deset godina, koja je propisana tek Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
