Da biste pretraživanje postavili na svoj omiljeni sadržaj, najprije morate izvršiti pretraživanje.
Broj dokumenata: 10627
Traženi izraz: "javno dobro"
1
Javno dobro; 29.1.2013 · Sentence županijskih sudova u RH
prvostupanjskog suda da nekretnina obuhvaćena prijedlogom predlagatelja predstavlja javnu cestu i da ima status općeg dobra na kojem se ne može stjecati pravo ... nerazvrstane ceste u smislu odredbe čl. 101. st. 1. Zakona o cestama (NN.84/11) javnodobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, time da se nerazvrstanoj cesti može ukinuti status javnogdobra u općoj uporabi odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ... . Zakona o komunalnom gospodarstvu, a i održavanje javnih površina ne odnosi se na javne ceste (st. 9. iste odredbe), pa je zaključak prvostupanjskog suda
2
JAVNO DOBRO; 15.1.2007 · Sentence županijskih sudova u RH
„Predlagatelji se u prijedlogu pozivaju na odredbe čl. 60 i 61 Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05), kao temelj za upis javnog vodnog dobra na nekretnini čkbr. ____ k.o. L. U čl. 60 Zakona o vodama je tako propisano da javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz čl. 57 st. 1 tog Zakona, koje su do dana stupanja na snagu Zakona o vodama bile upisane u zemljišnim knjigama kao javnodobro, vodno dobro, državno vlasništvo i vlasništvo jedinica lokalne samouprave, odnosno koje su na osnovi zakona postale vlasništvo države. Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnog, i one zemljišne čestice iz
3
Javno dobro; 14.2.2014 · Sentence županijskih sudova u RH
„Točna je žalbena tvrdnja tuženika da se na javnomdobru ne mogu stjecati stvarna prava, pa niti izvršiti smetanje posjeda, no sama okolnost da je određeno zemljište upisano u zemljišne knjige kao javnodobro u općoj uporabi ne znači da se doista radi o takovom dobru ukoliko se faktično ne koristi kao ... dugogodišnje trajanje mirnog posjeda ukazuje da se prijepor ne koristi kao javnodobro u općoj uporabi već se samo jedan dio katastarske nekretnine čkbr.__ k.o. Č. koristio i imao svojstvo javnogdobra u općoj uporabi.
4
Javno dobro; 13.5.2011 · Sentence županijskih sudova u RH
„Prije svega u tom dijelu na žalbu predlagatelja da prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio status predmetnog puta kao javnogdobra, što čini ... potpunosti obrazloženo radi čega se dio asfaltirane površine nekretnina protustranaka ne smatra javnim asfaltiranim putem – javnimdobrom.
Naime ... sadašnji status puta, a koji je pravilno ocijenio i prvostupanjski sud. Iz toga dopisa jasno proizlazi da taj put u katastru nije ucrtan kao javnodobro odnosno da nije u vlasništvu Općine G.K., već samo prolazi dijelom kroz predmetne nekretnine te se veže na čkbr. ___/9 – put označen kao javnodobro, a koji
5
Javno dobro; 20.7.2020 · Sentence županijskih sudova u RH
susku - posjedovnu zaštitu, jer se radi o nekretnini o putu koji je upisan kao vlasništvo Grada V. G. - javnodobro u općoj uporabi. Odlučujući o tom ... je upisana kao vlasništvo Grada V. G.-javnodobro u općoj uporabi, pa sud smatra da se javnimdobrom u općoj uporabi ima pravo svatko služiti njom, a ... nekretnini u smislu služnosti puta kao nužnog prolaza preko javnogdobra u općoj uporabi, pa odbija njezin zahtjev upravljen na pružanje posjedovne zaštite ... radi o nekretnini - javnodobro u općoj uporabi i po ocjeni ovog suda na istoj nekretnini ne mogu se ostvariti vlasnička prava, pa tako ni ostvarivati
6
Javno dobro; 5.1.2011 · Sentence županijskih sudova u RH
„U postupku nije bilo sporno između stranaka da je nekretnina čk.br. __ k.o. V.L. upisana u Popisu I kao javnodobro – put S. sa 399 m², nije sporno ... činjenica sud utvrđuje i vrijeme kada je prijepor izgubio svojstvo javnogdobra, a kao način na koji je predmetna nekretnina izgubila svojstvo javnogdobra ... obale jesu opće ili javnodobro, a paragrafom 1455. da stvari koje se ne mogu posjedovati radi njihovog sućanstva ili radi zakona, ne mogu se niti dosjedati. Nadalje za vrijeme važenja ZOVO-a javnadobra bila su u društvenom vlasništvu, a odredbom čl. 29. ZOVO-a bilo je propisano da se na stvari u
7
Javno dobro; 23.3.2020 · Sentence županijskih sudova u RH
„U sudskoj praksi je zauzeto pravno shvaćanje da određena nekretnina (ili njezin dio) može postati javnodobro u općoj uporabi ako se dugi niz godina iskorištava na takav način (kao javnodobro), odnosno ako je iskorištavanjem na taj način nekretnina faktički to postala. U konkretnom slučaju dio nekretnine u ... . koji je taj put i naknadno asfaltirao, korišten je kao nerazvrstana cesta (put), odnosno faktično je postao javnodobro u općoj uporabi u vlasništvu ... ., 92/14.), a na javnomdobru se ne mogu stjecati stvarna prava kako to izričito propisuje st. 2. citirane zakonske odredbe, pa tako tužitelji na dijelu
8
Javno dobro; 13.7.2017 · Sentence županijskih sudova u RH
„Nadalje, bez obzira na odredbu čl. 26. st. 6. Zakona o javnim cestama iz 2004. kojom je propisano da nekretnine izvlaštenjem postaju opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i na njima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, protivno mišljenju tužitelja ... nekretnine, jer se radi o javnoj cesti koja je javnodobro u općoj uporabi i po prirodi stvari mogu je koristiti svi ljudi u skladu s njenom namjenom.“
... ne bi mogla postati opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno zbog čega bi tužitelji na takvoj nekretnini, konkretno na brzoj cesti S
„Na kraju, Sud nalazi potrebnim potvrditi i pravilnost stajališta prvostupanjskog suda, prema kojem je, sukladno članku 10. stavku 1. Zakona o vodama, tuženiku dano ovlaštenje da rješenjem utvrđuje pripadnost zemljišta iz članka 8. ovoga Zakona vodnom dobru. Međutim, tuženik je pri tome, bio dužan imati u vidu i odredbu članka 254. stavka 3. citiranog Zakona, kojom je propisano da će sudovi po službenoj dužnosti na temelju rješenja iz članka 10. ovoga Zakona provesti uknjižbu prava prvokupa Republike Hrvatske na nekretninama vodnog dobra. Navedeno znači da se u konkretnom slučaju, do izvlaštenja ili
određene upraviteljem predmetnog javnog vodnog dobra H. v.".
... „Namjena vodnog dobra određena je odredbom članka 9. Zakona o vodama, prema kojoj vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (točka 1.), time da se pod takvim građevinama, sukladno članku 22. točka 1. tog Zakona, podrazumijevaju, među istim i brane s akumulacijama. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o akumulacijskom jezeru, brani, kako je
pokretnih i posjeda stvari nepokretnih, ili služnosti i inih prava na pomenutim stvarima, izvršivanih, i na ime posjednika upisanih u javne knjige, posjed ima se produžiti kroz 6 godina. Prava pomenute vrste, koja na ime posjednikovo nisu upisana u javne knjige, i sva ina prava mogu se proti fiskusa i gore
zahtjeva – da čkbr. ___ predstavlja javnodobro, odnosno javnodobro u općoj uporabi, da je nositelj prava vlasništva prvotužitelj Grad N.M., da se na javna ... toga ne uživaju niti posjedovnu zaštitu, jer na javnomdobru u općoj uporabi nema stjecanja vlasništva niti dosjelošću, niti građenjem, a uzurpacija javnogdobra ne mijenja njegovu namjenu, pri čemu se prvotuženik poziva na odluku Vrhovnog suda RH br. Rev. 3916/94 od 31. siječnja 1996. g., uz tvrdnju da ... izgubila svojstvo javnogdobra, ne može biti valjano i zakonito.
Točno je, kako to prvotuženik navodi u žalbi, da ako određeni put nedvojbeno predstavlja
„Ocjena je i ovog suda da je sporna čestica u naravi nerazvrstana ulica koja je kao takva pod jurisdikcijom Grada Z. te ne može biti u privatnom vlasništvu jer se radi o javnomdobru u općoj uporabi kojom gospodari Grad Z.. Činjenica je da je tuženik uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine i da u zemljišnoknjižnom postupku svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini nije upisao temeljem zaključenog pravnog posla, već na temelju zakonskih odredbi ZV-a. Tužba na utvrđenje prema odredbama čl 187. ZPP-a može se podnijeti samo da se utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili
«Naime, korištenjem puta za koji je utvrđeno da predstavlja javnodobro, ne može se steći posjed prava stvarne služnosti, pa se stoga ne može niti tužitelju na istome pružiti posjedovna zaštita. Na navode žalbe tužitelja o nemogućnosti prolaženja po predmetnom javnom putu i posljedice koje bi iz toga mogao trpjeti, valja reći da tužitelj nema pravo na posjedovnu zaštitu u parnici za smetanje posjeda, ali to ne znači da isti kod nadležnih organa za korištenje i upotrebu javnih puteva ne može predmetni spor raspraviti i kod istih riješiti.»
„Međutim, tužiteljica u žalbi pravilno ističe da za utvrđenje da li neka nekretnina ima status javnogdobra u općoj uporabi nije odlučan upis u zemljišnoj knjizi, već je odlučno to da li se ta nekretnina doista i koristi kao javnodobro u općoj uporabi. Ukoliko se neka nekretnina ne koristi kao javnodobro u općoj uporabi tada ona nema taj status bez obzira na činjenicu da je u zemljišnoj knjizi upisano da ta nekretnina predstavlja javnodobro u općoj ... sporni dio doista predstavlja javnodobro u općoj uporabi.“
Iz rezultata provedenog dokaznog postupka se može nedvojbeno zaključiti da je čest. zem. u K.O. Vis, javnodobro.
Sudska praksa glede dvojbe može li ... , izuzev kad je to zakonom određeno.
Javnodobro, kao stvar na kojoj ne može postojati pravo vlasništva (članak 2. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim ... situaciji kada je tuženik poduzeo radnju na javnomdobru, a posljedice se reflektiraju kao smetanje posjeda na stvari na kojoj postoji pravo vlasništva ... glede zahtjeva za pružanje posjedovne zaštite se kreće u rasponu od zaštite posjeda prava služnosti na javnomdobru i posjeda stvari.
Kako je to već
/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst - dalje u tekstu: ZV) prema kojima javnodobra mogu biti u općoj uporabi svih ili mogu biti javnadobra koja su ... lokalne samouprave, a da upravljanje javnimdobrom obuhvaća radnje kojima se regulira režim tih dobara što uređuju posebne pravne norme, pa zaključuje da korištenje javnogdobra koje je u općoj uporabi ima značaj subjektivnog prava, no da se u konkretnom ne radi o subjektivnom pravu iz građanskog pravnog odnosa ... obavljaju kao javna služba i da su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti na temelju tog Zakona i posebnih
„Odbivši prijedlog radi uknjižbe predmetne nekretnine kao javnogdobra (lokalne ceste) pod upravom Županijske uprave za ceste, prvostupanjski sud u ... nekretnine kao javnogdobra – javne ceste na način na koji je to zatraženo, nije moguće udovoljiti.
Pored toga prvostupanjski sud navodi – pozivom na odredbu čl. 3. Zakona o javnim cestama – da bi određena cesta imala svojstvo javne ceste i javnogdobra, mora spadati u krug nekretnina iz tog članka, mora ... . Javna cesta se upisuje u zemljišne knjige kao opće dobro u skladu s propisima koji uređuju zemljišnoknjižne upise (čl. 3. st. 2. ZJC).
Javne ceste su
„Prije svega, žalbom nije dovedeno u sumnju odlučno činjenično utvrđenje da je zemljište označeno kao kčbr. __/9 k.o. H., kategorizirano na dan 1. siječnja 1997. (a tako je i ostalo), kao dio nerazvrstane ceste.
Prema odredbi čl. 131. st. 7. (ranije st. 6.), nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., su javnodobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.
Isplata naknade nije pretpostavka zemljišnoknjižnog upisa, kako to pogrešno smatra protustranka.
Naime, u
uzurpirani dio čkbr.__ nije prestao biti javnodobro u općoj upotrebi, a niti je tuženik stekao vlasništvo na tom uzurpiranom dijelu jer je prijeporna ... „Predmetna nekretnina čkbr.__ na kojoj je prijepor i za koju tužitelji tvrde da predstavlja poslužno dobro, u zemljišnim knjigama upisana je kao put - društveno vlasništvo u općoj upotrebi. Prema skici izmjere od 17. travnja 2009. g. kroz dio iste nekretnine i sada se proteže vidljivi šljunčani put, dok je dio tuženik uzurpirao - „pripojio“ svojoj nekretnini čkbr.__/2 postavljanjem željeznih stupova i betonskog parapeta za ogradu 1994.g. što potvrđuje
cesta tj. da se radi o javnomdobru u općoj uporabi u vlasništvu tužitelja. Ovaj drugostupanjski sud pravilnost stava prvostupanjskog suda dodatno nalazi i u činjenici da Zakon o cestama (NN br. 84/11 i 23/13), kojim je u čl.142. prestao važiti Zakon o javnim cestama, a Zakon o cestama jasno definira ... „Dakle, u pravnoj situaciji kada tuženik ne problematizira pitanje klasifikacije odnosno razvrstavanja nerazvrstanih cesta već problematizira stvarnopravni status istih, jer da Zakon o javnim cestama (NN br. 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09 i 153/09) ne spominje nerazvrstane ceste
. Ukoliko se radi o lokalnoj cesti tada ona predstavlja javnu cestu temeljem čl. 6. st.1. toč. 4. Zakona o cestama koja temeljem čl. 3. t. 1. istog zakona ima status javnogdobra u općoj uporabi i u vlasništvu je Republike Hrvatske, a ukoliko bi se radilo o nerazvrstanoj cesti tada ona temeljem čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ima status javnogdobra u općoj uporabi i u vlasništvu je jedinice lokane samouprave na čijem se području nalazi, kako to pravilno u ... javnodobro u općoj uporabi i stoga njihov tužbeni zahtjev u odnosu na tu parcelu nije osnovan.“
nekretnine u vlasništvu fizičke osobe (protustranke) i nekretnine koja predstavlja javnodobro u općoj uporabi, ne može biti predmet sudskog izvanparničnog ... dobro, u naravi put u K. kojim se koriste mještani naselja Č., kako to proizlazi i iz priloženog z.k. izvatka.
Dakle, radi se o javnoj cesti, sukladno odredbama Zakona o javnim cestama, a prema odredbi čl. 2. Zakona o javnim cestama, javne ceste su opće dobro i na njima se ne može stjecati pravo vlasništva ... isključivo u upravnom postupku, sukladno citiranim odredbama Zakona o javnim cestama. Kako javnodobro u općoj uporabi predstavlja stvar izvan prometa, to ne
. čest. 6./3 k.o. V. u smislu čl. 101. st. 1. ZC-a nerazvrstana cesta, a time i javnodobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na ... sud u situaciji ako je u pitanju međa sa javnimdobrom kao zemljištem koje je u općoj uporabi, onda da iz razumljivih razloga ne dolazi u obzir niti jedan od načina uređenja međa jer da se na javnomdobru ne mogu stjecati stvarna prava ni po kojoj osnovi pa se time ni ne može uređivati međa između nekretnina u vlasništvu građana i nekretnina koje predstavljaju javnodobro u općoj uporabi. Posljedično tome, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio
„Mišljenje je prvostupanjskog suda da odredbe čl. 131., 132. i 133. ZC-a koje propisuju da se upis nerazvrstane ceste kao javnogdobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave obavlja neovisno o postojanju upisa vlasništva treće osobe i odredba čl. 128. ZC-a koja propisuje da ... za upis nerazvrstanih cesta kao javnogdobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a po prijedlogu nadležne Geodetske uprave.
Upućuje ... djelomično ili u cijelosti na temelju odredbi ZC-a postale javnodobro u općoj uporabi, kao i o povredi navedene Konvencije.
Ustavni sud u naprijed navedenim
novine br. 123/03, 30/04) i to u korist Republike Hrvatske, uz naznaku u posjedovnici da se radi o javnomdobru u općoj uporabi - željeznička infastruktura ... uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja, uz naznaku u posjedovnici da se radi o javnomdobru u općoj uporabi - željezničkoj infastrukturi, nisu u ... željeznička infrastruktura, pa time predstavljaju opće dobro u javnoj uporabi. Treba navesti da pasivnost protustranke (upravitelja infastrukture) u provođenju
„Točno je da granice infrastrukturnog pojasa određuje Upravitelj infrastrukture (čl. 10. st. 1. Pravilnika o željezničkoj infrastrukturi)… Međutim, očito je da i prema sadržaju opće odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01: 73/06: 114/01 - dalje ZV) koja određuje opseg vlasnikovih prava na određenoj stvari i moguća ograničenja tog prava (iz čl. 30. ZV-a) da ograničenja ne mogu biti utemeljena protivno zakonskom karakteru tih nekretnina (statusno: javnodobro u općoj uporabi; funkcionalno: vršenje željezničkog prijevoza).
Upravitelja
„Tvrdnja je protustranke u žalbi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo, jer da neki dijelovi nekretnina, za koje je sud dozvolio uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja, uz naznaku u posjedovnici da se radi o javnomdobru u općoj uporabi - željezničkoj infrastrukturi ... koje nisu upisane u zemljišnim knjigama kao javnodobro u općoj uporabi - željeznička infrastruktura, upisat će se kao takvo u zemljišnim knjigama. Isto tako u čl. 3. Pravilnika o željezničkoj infrastrukturi (NN br. 127/05) željeznička infrastruktura je javnodobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike
status javnih cesta kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama iz 2010. godine. Već ranije citiranom odredbom izmijenjenog čl. 3. ZJC-a (tako i u čl. 3. ZC-a), javne ceste su dobile status javnogdobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, dakle, status javnih cesta je ... zemljišnu knjigu potrebna pravomoćna uporabna dozvola, to nije ispunjena niti navedena pretpostavka za upis javnogdobra u općoj uporabi u zemljišnoj knjizi ... zaključena 28. rujna 2017. godine, to se na sporni odnos treba primijeniti odredba čl. 3. ZC-a. Obzirom da je zakonom određen status javnih cesta kao javnog
nadležnog katastarskog ureda izvršio upis nerazvrstane ceste kao javnogdobra u općoj uporabi, pa u konkretnom slučaju u kojem je predmetna nekretnina u ... regulira ukidanje statusa javnogdobra u općoj uporabi, dok je u vlastovnici predmetne nekretnine naznačeno samo "javnodobro", time da se dodaje da iz ... predmetna nekretnina nije bila evidentirana kao nerazvrstana cesta pa kao takva nije bila u statusu javnogdobra u općoj uporabi, tada nije bilo moguće osnovano ukinuti status javnogdobra u općoj uporabi kao nerazvrstanoj cesti nekretnini opisanoj kao dvorište i kuća, i to na temelju čl. 103. st. 2. ZC koji
„Kako iz priloženih isprava proizlazi da dio predmetne nekretnine protustranaka predstavlja nerazvrstanu cestu izgrađenu prije stupanja na snagu Zakona o cestama koja se kao takva i koristila za promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika to je prvostupanjski sud primjenom prethodno citiranih odredbi ZC-a osnovano proveo predloženu promjenu u skladu sa prijavnim listom i ujedno upis nerazvrstane ceste kao javnogdobra u općoj uporabi u vlasništvu općine Fažana kao jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Okolnost da žaliteljima kao bivšim vlasnicima nije isplaćena naknada ne
36
Javne ceste; 25.10.2012 · Sentence županijskih sudova u RH
„Naime, valja ponajprije navesti da su javne ceste, prema odredbi čl.2. Zakona o javnim cestama (dalje:ZJC – NN 180/04, 138/06, 146/08 i 38/09) opće dobro i na njima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
Javna cesta se upisuje u zemljišne knjige kao opće dobro u skladu s propisima koji uređuju zemljišnoknjižne upise (čl.3.stav.2. ZJC). Javne ceste su prema daljnjoj odredbi čl.4.stav.1. navedenog zakona, a ... predmetna nekretnina eventualno izgubila svojstvo javnogdobra, niti su izneseni žalbeni navodi od ikakvog utjecaja na zakonitost i pravilnost prvostupanjskog
dobra, Povjerenstvo za granice rješenjem od 7. listopada 2013., Klasa: UP/I-342-01/13-01/03, Ur. broj: 530-03-1-2-13-5 utvrdilo granicu lučkog područja ... i Popis čest. zem. unutar granice pomorskog dobra koji je odobren od Splitsko-dalmatinske županije, Povjerenstva za granice pomorskog dobra, Klasa: 934-01 ... dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16, dalje u tekstu: ZPDML) prvostupanjski sud je rješenjem ... . 8266 k.o. S. te je u odnosu na određene nekretnine navedene u točki I. izreke rješenja dopustio upis kojim se "čini vidljivim upis pomorskog dobra" a u
„Ovi prigovori tužiteljica iznijeti u postupku izdavanja lokacijske dozvole nisu osnovani jer se istom na temelju dokumenata prostornog uređenja utvrđuju elementi izgradnje objekta (članak 36. Zakona), a njome se ne rješavaju imovinski odnosi, koji moraju biti riješeni do izdavanja građevne dozvole.
Osim toga, iz dokumentacije u spisu ne proizlazi da se vrata otvaraju na prolaz u vlasništvu tužiteljica već spisu prileži zk.izvadak za nekretnine upisane u zk.ul. ……..u kojem je navedeno da se radi o ulici koja je upisana kao javnodobro“.
sustavu održavanja Hrvatskih voda. Naime, odredbom čl. 11. st. 1. Zakona o vodama, propisano je da javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz čl. 8. toga ... , javnodobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javnodobro – vode, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo, bez obzira tko je bio nositelj prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja, odnosno koje su u zemljišnoj knjizi bile upisane kao javnodobro, javno vodno ... predlagatelja radi uknjižbe prava vlasništva i upisa javnog vodnog dobra, već je primjenom odredbe čl. 40. ZZK-a, pravilno i zakonito odbijeni prijedlog
„Međutim u točki II. osporenog rješenja tuženo tijelo je navelo da je Odluku iz točke I. nadležni sud dužan provesti u zemljišnim knjigama uz naznaku da je to javnodobro u općoj uporabi na upravljanju H. v. i uz uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske, čemu tužitelj izričito kao upisani vlasnik prigovara. Međutim tuženo tijelo prema shvaćanju ovog Suda, temeljem citiranih zakonskih odredbi nije ovlašteno utvrđivati vlasništvo Republike Hrvatske na predmetnim nekretninama. Taj se postupak, naime provodi na sudu“.
prijepora ne predstavlja javnodobro- ulicu, zbog čega ne postoji niti odgovornost tuženika da takvu nekretninu održava prohodnom i u funkciji ulice.
Naime
43
Samovlast; 13.1.2010 · Sentence županijskih sudova u RH
koja je u zemljišnim knjigama upisana kao javnodobro.
Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04 ... ploča tužitelja sa javnogdobra – puta ili je postupak proveden zbog nekih drugih radnji tužitelja vezanih za sporni put.
Naime, tek ukoliko je proveden ... djelomice postavljene betonske ploče tužitelja predstavlja nerazvrstanu cestu, javnodobro na kakovim dobrima se ne može stjecati pravo vlasništva ni druga ... zahvaćale javni put osim njihovim cjelovitim podizanjem što znači podizanjem i sa dijela gdje su bile položene na nekretnini u posjedu tužitelja a da se bez
pretpostavke iz članka 11. stavka 1. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09., 130/11., 56/13. i 14/14.) za utvrđenje predmetne katastarske čestice javnim vodnim dobrom u vlasništvu Republike Hrvatske, po samom zakonu.
Naime, citiranom zakonskom odredbom izričito je propisano da javno vodno dobro čine ... temeljem bilo koje druge pravne osnove: opće dobro, javnodobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javnodobro - vode, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice ... bile upisane kao: javnodobro, javno vodno dobro, vodno dobro, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo s
određene upraviteljem predmetnog javnog vodnog dobra Hrvatske vode".
... „Namjena vodnog dobra određena je odredbom članka 9. Zakona o vodama, prema kojoj vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (točka 1.), time da se pod takvim građevinama, sukladno članku 22. točka 1. tog Zakona, podrazumijevaju, među istim i brane s akumulacijama. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o akumulacijskom jezeru, brani, kako je
„Odredbom čl. 15. st. 1. Zakona o željeznici ("Narodne novine" broj: 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09) propisano je da je željeznička infrastruktura javnodobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, dakle željeznička infrastruktura, u zemljišnoj knjizi upisuje se kao javnodobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Međutim, status željezničke infrastrukture, sukladno čl. 15. st. 4. Zakona o željeznici, utvrđuje se propisom kojeg donosi ministar, a to je Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi ("Narodne Novine" broj 127/05 i 16/08). Navedeni Pravilnik u čl. 5. određuje
„Nadalje, ne može se prihvatiti osnovanim ovršenikov prigovor u dijelu u kojem navodi da je prvostupanjski sud neosnovano odredio provođenje ovrhe na čkbr. __ groblje u m. r., što ne znači i da se radi o javnom - općem dobru, odnosno nekretnini koja u funkcionalnom smislu predstavlja groblje, kojim bi u tom slučaju raspolagala jedinica lokalne samouprave (u kojem smislu bi bilo potrebno provesti izvlaštenje, kako je to propisano čl. 4. st. 2. Zakona ... javnog - općeg dobra (na koji način bi trebala biti i upisana u zemljišnoj knjizi).“
